Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva žene i djevojčice s invaliditetom, sa sjevera Crne Gore, da se prijave za učešće na Radionici o samopouzdanju, samoprihvatanju, samoodređenju i samopoštovanju za djevojčice i žene s invaliditetom. Radionica će se organizovati u utorak, 15. aprila u Hotelu Franca u Bijelom Polju.

Radionice se organizuju u cilju prihvatanja sebe i svog bića, adekvatnog odnosa prema sebi, poštovanja svog integriteta i ličnosti, te prevazilaženja straha i nesigurnosti, izgradnje stave borbe protiv nasilja i opresije, i u krajnjem zbog otpora, ljubavi prema sebi i sopstvenom životu.

Ovo je prva, od dvije planirane radionice, koje će se realizovati u naredna dva mjeseca. Prva se organizuje s fokusom na ciljnu grupu koja su djevojčice, djevojke i žene s invaliditetom koje žive u ruralnim i manje razvijenim krajevima Crne Gore i koje su manje uključene u zajednicu.
 

Zainteresovane kandidatkinje se mogu prijaviti dostavljanjem prijave na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za Radionicu ili pute linka https://forms.gle/efkMgg5zpYprekAX8.

Aktivnost se realizuje u okviru Projekta ŽenE i Djevojčice s iNvaliditEtom – Žedne (Smo) zaštIte! koji sprovodimo u saradnji sa SOS telefonom za žene i djecu žrtve nasilja Bijelo Polje, a uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom završena je 5. marta, nakon što je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga prethodno odbilo da je obustavi i Nacrt zakona povuće iz procedure, uprkos činjenici da se ovakav Nacrt ne može popraviti.

Njegova jedina svrha je da se poslodavcima drastično umanji dosadašnji obim subvencija, što će imati nesrazmjeran negativni uticaj na osobe s invaliditetom.

Mi, dolje potpisani, ne odustajemo od zahtjeva da Ministarstvo povuče ovaj i ovakav Nacrt zakona i da ponovo formira Radnu grupu za izradu novog Zakona, te da uporedo uradi sve neophodne analize i prikupi valjane i precizne podatke koji bi se koristili kao osnova u izradi Zakona. Ne postoji opravdan razlog, niti javni interes da se žuri s izmjenama i dopunama zakona, odnosno s usvajanjem istih imajući u vidu da je ovaj akt, po Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (PPCG), planiran za usvajanje u IV kvartalu 2025.

U PPCG, u dijelu Pravne tekovine, ne navodi se usklađivanje ni sa jednom direktivom EU, ali se navodi Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom, a da pritom ovakvim nacrtom Ministarstvo istu krši, i to kroz više članova, od opštih obaveza, nediskriminacije i jednakosti, žena s invaliditetom, podizanje svijesti o pitanjima invaliditeta, samostalnog života i uključenosti u zajednicu, do prava na rad i zapošljavanje.

Pritom, Javna rasprava je sprovedena na potpuno nepristupačan način, nije uključivala informacije u pristupačnim formatima: elektronski čitljivoj formi, Brajevom pismu, uvećanom formatu, prevodu na znakovni jezik, lako razumljivi jezik i druge alternativne načine.

Nedopustivo je da je Ministarstvo, u definisanju izmjena i dopuna, problematizovalo povećanje broja poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom (što doslovce piše u Obrazloženju) kad je cilj Zakona „stvaranje uslova za povećanje zaposlenosti lica sa invaliditetom i njihovo ravnopravno učešće na tržištu rada, uz otklanjanje barijera i stvaranje jednakih mogućnosti“.

Pitamo se kakvi su to uslovi stvoreni za zapošljavanje osoba s invaliditetom ako je u decembru 2024. bilo zaposleno svega 4550, dok je preko 8600 hiljada bilo na evidenciji nezaposlenih? Ili je to država nama odredila da je to „dovoljno povećanje“ uprkos tome što je 2007. postavila cilj da će biti 7.300 osoba s invaliditetom za koje će se koristiti subvencije?

Zašto se Ministarstvu žuri da Javnu raspravu sprovede za 20 dana kada važeća uredba propisuje taj rok između 20 do 40 dana? Na osnovu čega je odlučilo da je 20 dana dovoljno za ovakvo zakonsko rješenje i u čijem je interesu da se organizuje samo jedan okrugli sto u centralnoj regiji, dok nijesu organizovani okrugli stolovi u južnoj i sjevernoj regiji?

U Reformskoj agendi Crne Gore 2024-2027. se navodi: Jedan od najvećih izazova tržišta rada je nedovoljna uključenost osjetljivih grupa, a posebno žena, mladih, korisnika prava materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite, osoba sa invaliditetom i drugih ranjivih kategorija. Pitamo se da li je ovo način da se prevaziđe pomenuti izazov?

Stvarnost je, a ne mit da Ministarstvo nije uradilo nijednu valjanu analizu, te da postojeće nije koristilo u izradi Nacrta zakona, zaboravljajući pritom da je postojala i verzija Nacrta zakona u 2021. Ogromna je istina i to da je Ministarstvo nezakonito formiralo novu Radnu grupu za izradu ovog Nacrta iako prethodna, formirana 2015, nije završila svoj rad jer joj to nadležno ministarstvo nije omogućilo.

Jasno je da je stvarnost, a ne mit da nadležno ministarstvo namjerava ograniči i umanji obim prava garantovanih do sada. Stvarnost je, a ne mit i to da se ograničavanjem i umanjivanjem prava poslodavaca ograničavaju i umanjuju prava i osobama s invaliditetom.

Nažalost, stvarnost bi bila i to da bi stupanjem na snagu ovakvog zakona osobe s invaliditetom ostajale bez posla i bile bi im umanjivane zarade. Mit je, izgleda, to da će nas zaštititi država.

Istina je i to da su na nivou Evropske unije regulative u ovoj oblasti različite za svaku država, i država je u domenu svoje radne i socijalne politike nezavisna da uređuje odnose na svojoj teritoriji, uz poštovanje osnovnih ljudskih prava i međunarodnih konvencija, a stvarnost je ta da je Ministarstvo prekršilo nekoliko konvencija. Stvarnost je i to da nijedna direktiva EU ne ograničava, ni direktno, ni indirektno - kroz nivo podrške ili izostana podrške poslodavcima - iznos zarada osobama s invaliditetom do iznosa 50% prosječne bruto zarade, a mit je da se to usvajanjem ovakvog teksta ne bi desilo u praksi.

Istina je da je država dužna da osigura puno i progresivno ostvarivanje prava na rad, uz zabranu retrogresivnih mjera i teret dokazivanja da su takve mjere uvedene tek nakon najpažljivijeg razmatranja svih alternativa, da su propisno opravdane, pozivajući se na ukupnost prava predviđenih Konvencijom, u kontekstu punog korišćenja maksimalno raspoloživih resursa države ugovornice, i da nemaju nesrazmjeran uticaj na osobe s invaliditetom, a surova stvarnost da je Ministarstvo uradilo potpuno suprotno.

Stvarnost je i to da su predložene izmjene u suprotosti s Ustavom Crne Gore koji zabranjuje povratno dejstvo i jemči posebnu zaštitu osoba s invaliditetom, dok je istina da nam Ministarstvo gazi dostojanstvo i pokušava ugroziti egzistenciju.

Prevelika je i grozna stvarnost, a nikako mit, i to da je kampanjom u kojoj su osobe s invaliditetom targetirane kao štetočine, nedostojne visokih zarada i one koje su teret i trošak za državu nanesena nesaglediva i teško popravljiva šteta.

Na kraju, stvarnost je i to da je u suprotnosti s tekovinama EU da država kreira sistem kroz koji će ostvarivati finansijsku dobit na račun nezapošljavanja osoba s invaliditetom, jer je u proteklih skoro 17 godina naša država u finansijskom plusu više desetina miliona evra, upravo kroz naplatu posebnih doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Pitamo se koju nam stvarnu istinu nudi Ministarstvo?

Potpisnici:

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore;

Savez slijepih Crne Gore;

Savez udruženja paraplegičara Crne Gore;

Savez gluvih i nagluvih Crne Gore;

NVO Mozaik, Nikšić;

Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje;

Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditeton „Nova žena“

Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Pljevlja;

Nova šansa u Novom;

NVO Brain; 

Paraolimpijski komitet Crne Gore.

Oni se u obrazloženju Zakona pozivaju na nešto što u samom nacrtu krše, i prave suprotnost, u odnosu na ta obrazloženja. Pozivaju se na Ustav Crne Gore da on jamči posebnu zaštitu lica sa invaliditetom, a ograničavaju dosadašnji obim prava, u programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji se u dijelu pravne tekovine pozivaju na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu osoba sa invaliditetom, a krše brojne njene odredbe - kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.

Okrugli sto je organizovan, kaže Vujačić, u okviru javne rasprave a u vezi izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom i trajala je samo 20 dana.

Javna rasprava je u skladu sa Uredbom mogla trajati do 40 dana. Organizovan je samo jedan okrugli sto, i to u centralnoj regiji, u Podgorici, nije ni na sjeveru, ni na jugu, pa smo i to zamjerili, jer su zbog toga mnoge osobe sa invaliditetom, i sva zainteresovana javnost, uključujući njihove poslodavce, i sve druge, nijesu bili u prilici da se za ovako kratko vrijeme informišu. Međutim, imajući u vidu da se Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Savez slijepih Crne Gore, prvenstveno naše dvije organizacije, tražile obustavljanje javne rasprave, i povlačenje ovog i ovakvog Nacrta Zakona, u izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI. Kasnije su se pridružile i druge NVO, uključujući i NVO Mozaik, takođe neke naše druge kolege i saradnici, a da je Ministarstvo odbilo da to učini do danas. Imali smo zamjerke, naravno, na sve ono što smo sugerisali u prethodnom periodu, kada su u pitanju prekrsene procedure, i reći ću prekršeni zakoni, Ustav i Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, jer mi nijesmo protiv izmjena i dopuna ovoga Zakona, naprotiv, mi mislimo da se on treba unaprijediti, ali na način koji bi nas potpuno uključio u proces donošenja odluka, od samog planiranja tih izmjena i dopuna rekla je Vujačić.

Tekst Nacrta zakona, tvrdi Vujačić, ne počiva na analizama - Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, naglašava ona, čak nije koristilo ni postojeće analiz na kojima bi Zakon trebalo da počiva.

Oni se u obrazloženju Zakona pozivaju na nešto što u samom nacrtu krše, i prave suprotnost, u odnosu na ta obrazloženja. Pozivaju se na Ustav Crne Gore da on jamči posebnu zaštitu lica sa invaliditetom, a ograničavaju dosadašnji obim prava, u programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji se u dijelu  pravne tekovine pozivaju na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu osoba sa invaliditetom, a i nju krše, kršeći brojne njene odredbe i na to smo ukazali, uključujući član 4 opšte obaveze, koji propisuje, na primjer, obavezu država članica, da socijalna ekonomska, i kulturna prava progresivno stvari unapređuje, ovim se dešava regresija, odnosno nazadovanje u odnosu na dostignuti standard istakla je Vujačić.

Ukoliko bi se išlo u dalju proceduru, Vujačić smatra da se ne bi ostvarivala svrha Zakona, jer nije ni postugnuta prethodno puna zaposlenost OSI i, kako kaže, veća zapošljivost OSI. Na evidencije ZZZCG ima preko 8.600 OSI, dok je, naglašava ona, 4.550 zaposlenih.

Macanović: Novi Nacrt Zakona je u suprotnosti sa Konvencijom UN-a

Predsjednik Saveza slijepih Goran Macanović kaže da je ovo drastičan primjer nepoštovanja Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, i odsustva konsultacija sa reprezentativnim organizacijama OSI.  

Proces izmjena ovog Zakona je započeo prije punih 10 godina, 2015. godine je formirana radna grupa koja je imala za cilj da izradi nacrt novog zakona o zapošljavanju lica sa invaliditetom, kroz taj proces je 2017. godine, Vlada posredstvom UNDPI-ja angažovala ekspertkinje koje su uradile analizu opravdanosti izvajanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, bez okvira ZZZCG, i formiranje ovog Fonda kao posebne institucije, jer je to jedan od ključnih zahtjeva bio i tada, i danas se reprezentativne organizacije OSI zalažu za jedno takvo rješenje  i ta radna grupa je radila do 2021. godine, da bi prošle godine Ministarstvo rada i socijalnog staranja tada naprasno formiralo novu radnu grupu, a da ona prethodna nije ni završila svoj rad rekao je Macanović.

Rezultat rada nove radne grupe je Nacrt Zakona koji je, kaže Macanović, u potpunosti u suprotnosti sa Konvencijom prava OSI.

Isključili su nas upravo zbog toga što su željeli da na mala vrata proguraju nešto što,  nažalost, pojedinci iz institucija i ZZZCG, i dio nekih savjetnika u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, već godinama pokušavaju da kroz neke negativne medijske kampanje da nametnu kao narativ da se ovaj Zakon dominantno zloupotrebljava od strane osoba sa invaliditetom, od strane poslodavaca, da osobe sa invaliditetom imaju neke bezobrazno visoke plate, i da zapravo osobe sa invaliditetom dovode u situaciju da javne finansije budu ugrožene zbog plata OSI, da bi eliminasali kontra argumente nas aktivista, su ovaj proces učinili dosta netransparentnim zaključio je Macanović.

Izvor: Portal ETV

Pripremila: Dajana Vuković

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena 8.marta, Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada organizovao je debatu na temu Prilike i prepreke za liderstvo žena s invaliditetom, sa ciljem razmjene mišljenja, iskustava i praksi, kao i sa posebnim akcentom na osnaživanje žena u društvu.

Panel diskusiju je otvorila zamjenica gradonačelnika, Nađa Ljiljanić, te tom prilikom istakla važnost liderstva žena sa invaliditetom koje se suočavaju sa brojnim izazovima i preprekama, ali uprkos svemu su primjer i inspiracija drugima.

Riječ je o jednoj izuzetno važnoj temi, ne tiče se samo inkluzije, već i pravde, jednakih šansi, potencijala svih članova našeg društva. Danas ne govorimo samo o preprekama, već i o prilikama, o ženama koje uprkos izazovima postaju liderke u svojim zajednicama. Njihova snaga i posvećenost, inspirišu nas da preispitamo sisteme koje gradimo i činimo sve što je u našoj moći kako bismo im pružili adekvatnu podršku. Podgorica, želi biti grad u kojem će svi građani imati jednake mogućnosti, grad u kojem prepreke ne postoje, već samo prilike kazala je Ljiljanić i dodala da unapređenje položaja žena sa invaliditetom nije privilegija, već standard.

Zamjenica Ljiljanić je ukazala i na važnost solidarnosti među ženama, te da je to temelj napretka jednog društva.

Sara Nikčević ispred Skupštine Glavnog grada, govorila je o brojnim projektima i aktivnostima koje ta insitucija sprovodi sa ciljem unapređenja rodne ravnopravnosti.

Upravo organizovanjem brojnih radionica, panel diskusija, konferencija, nastojali smo da ukažemo na važnost teme ženskog liderstva, kao i da na taj način pružimo doprinos unapređenju položaja žena u našem društvu. Svjesni smo koliko vođstvo žena sa invaliditetom, može doprinoijeti osnaživanju drugih žena s invaliditetom i povećanju njihovog poverenja u sopstvene sposobnosti. kazala je Nikčević.

Na panelu je govorila i izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, Marina Vujačić, te kazala da se na putu ka liderstvu, kao žena i osoba sa invaliditetom susrela sa brojnim izazovima. Liderstvo sa sobom nosi teret velike odgovornosti, a sami put ka istom je popoločan brojnim izazovima, kojih mnogo više nego prilika. Posebno od nas žena koje želimo biti liderke društvo ima mnogo veća očekivanja. Ipak, danas sam na čelu jedne organizacije koja ima 22 zaposlena, što nije mala stvar. Uprkos brojnim preprekama, predrasudama, uspijevamo da dokažemo koliko smo važne u ovom društvu” kazala je Vujačić.

Jedna od panelistkinja, Anđela Dragović, predstavnica Saveza slijepih Crne Gore, istakla je da je uz neizmjernu podršku porodice i prijatelja uspjela da postigne brojne uspjehe, te da smatra da je potrebno povećati vidljivost i zastupljenost žena sa invaliditetom u društvu.

U suštini ja sam od samog starta, u svojoj porodici naišla na podršku, prvenstveno to je i za njih bilo novo, dijete sa oštećenim vidom, nisu imali ni neka znanja o tome. Postavili su se na način da i ja i brat, imamo jednaka prava i odgovornosti. Okolnosti su bile takve da sam se rano odvojila od svojih, počela da živim u internatu i to me je nekako onako oblikovalo kao samostalnu osobu. Kada sam došla na fakultet i izašla iz ten eke zone komfora, tu sam dobila priliku da učim i da pokažem da mogu isto što i drugi, te da moramo i da se trudim kako bih postigla uspjeh. kazala je Dragović.

Izvor: Glavni Grad Podgorica

Pripremila: Dajana Vuković

Koje konkretno negativne posljedice očekujete da će imati na zapošljavanju socijalnu inkluziju osoba s invaliditetom ove predložene izmjene zakona?

Zaista za ovo jako važno pitanje rekla bih najvažnije, trenutno kada govorimo o pravima osoba s invaliditetom. Mi kada je u pitanju Nacrt Zakona, koji objavim za javnu raspravu i ne zamišljamo ni jedan drugi scenario osim povlačenja iz procedure što smo i tražili prema tome ne želim uopšte prihvatiti da ovo zakonsko rješenje, ide dalje u proceduru i da dođe ni do predloga zakona na vladi a kamoli, da se uputi u skupštinsku proceduru zato što je ona potpuno suprotno dosada dostignutim standardima ovoj oblasti suprotnoj Konvenciji Ujedinjenih Nacija prvavima osoba s invaliditetom njime se apsolutno ne unapređuje dosadašnji tekst, zakona u smislu prava osoba s invaliditetom što je obaveza država Crne Gore u ovom slučaju u njeno ime Ministarstvo rada zapošljavanja, i socijalnog dijaloga nego je učinjela sve suprotno a to suprotno znači da su oni planirali da ograniče postojeći obim prava poslodavaca, preko osoba s invaliditetom jer ograničavaju prava na subvencije jednim pravilnikom su to već uradili i tražili smo i njegovo stavljanje van snage i u tom smislu ja pozivam sve osobe s invaliditetom, sve poslodavce ali, i sve građanke i građane Crne Gore da nam se obrate na naše kontakte koji se mogu pronaći na sajtu i da podrže našu inicijativu za povlačenje Zakona iz procedure jer ovih dana planiramo da šaljemo to Ministarstvu, s obzirom na to da nijesu odgovorili na naše saopštenje za javnost a imali su vremena i to da učine i to isto ćemo ponoviti na sjednici Savjeta za prava lica s invaliditetom koja se održava u petak upravo ovim povodom jer je član savjeta Radenko Lacmanović zbog našeg saopštenja koje smo uputili tražio hitno zazivanje sjednice sa tom tačkom dnevnog reda.

Na koji način bi nadležni suci trebalo da pristupe izradi zakonskih rješenja zapravo kako to da i vi budete uključeni u izradu jednog takvog zakona obzirom na to da se tiče populacije koju na neki način i vi predstavljate?

Da mi smo svakako i dio populacije i mene lično ovo pitanje interesuje jer se izjašnjavam kao žena s invaliditetom. U tom smislu sve osobe s invaliditetom i organizacije osoba s invaliditetom koje su reprezentativne a nagalašavam tu reprezentativnost su imali obavezu da direktno uključe na način što će se njima usko sarađivati i u tim konsultacijama su trebali ustvari da dođu do nekog Nacrta Zakona koji bi bio unapređenje u odnosu na važeće rješenje.

Kad to kažem onda upravo Konvencija na koju se ponovo pozivam jer je Crna Gora ratifikovala 2009. obavezuje države da sprovode te uske konsultacije da blisko sarađuje da uključuju osobe s invaliditetom u njihove reprezentativne predstavnike u ovoj radnoj grupi nije bilo ni jedne osobe s invaliditetom u ovoj radnoj grupi nije bio ni jedan reprezentativni predstavnik organizacije osoba s invaliditetom zato smo tražili da se i tražimo da se formira nova radna grupa i da se otpočne proces ispočetka uz to da Ministarstvo do tada izgradi i sve nadležne institucije uključujući, i Zavod za zapošljavanje da izrade analize na kojima će počivati ovo zakonsko rješenje, jer to nije slučaj sa Nacrtom koji smo objavili.

Ispred nas sada naprimjer, stoje publikacije koje je samo objavilo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u ovoj oblasti i to dio tih publikacija mi ne znamo da je ijedna državna institucija ikad napravila analizu za 17 godina sprovođenja Zakona i zato se nesmije ulaziti u izmjene i dopune zakona bez nečeg što su činjenice, bez nečega što je zaista statistika i pokazatelji jer ne prihvatamo da nas ova država kao što je to u jednom djelu obrazloženja Nacrta Zakona proglašava lopovima koji kradu nešto što nam ona navodno čini i zbog toga smatramo da je zaista skandalozno i ne prihvatljivo da ovo dalje uopšte ide u bilo kakvu proceduru pa i nastavak javne rasprave.

Evropski paraolimpijski atletičar Džon Makfol je formalno završio obuku za astronauta i sada čeka mesto za let u svemir.

Britanac Džon Makfol, paraolimpijski sportista i osvajač medalje, zvanično je završio obuku u Evropskoj svemirskoj agenciji i mogao bi da postane prvi astronaut sa invaliditetom koji je posetio Međunarodnu svemirsku stanicu.

Astronauti treniraju kao sportisti kako bi mogli da izdrže teškoće svemirskog leta, uključujući sile lansiranja i ponovnog ulaska, dezorijentaciju, atrofiju mišića i druge negativne efekte života u svemiru.

Makfol, rođen u Britaniji, obavio je prilično dobar deo atletskog treninga nakon gubitka desne noge u nesreći na motociklu kada je imao 19 godina.

Sa protezom je osvojio mnoštvo medalja, uključujući paraolimpijsku bronzanu medalju na 100 metara na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine.

Paraolimijac i ortopedski hirurg

Makfol je takođe ortopedski hirurg.

Prijavio se na otvoreni poziv Evropske svemirske agencije (ESA) za astronaute 2022. godine, što je bio prvi put u istoriji ljudskih svemirskih letova da je jedna agencija dozvolila ljudima sa određenim fizičkim invaliditetom da se prijave.

Svemirska agencija je posebno želela da testira mogućnost da astronauti budu ljudi sa invaliditetom i da sazna više o preprekama koje za njih postoje.

Od 257 kandidata sa invaliditetom, Makfol je ostvario najbolje rezultate, prošavši svaku fazu procesa i ispunjavajući sve veoma zahtevne psihološke, kognitivne, tehničke i profesionalne kriterijume. Čak je leteo na paraboličnim letovima i obavljao zimske misije na moru i prošao obuku za preživljavanje.

Odrastao uz "Ostrva na nebu"

Takođe je prošao kroz neka posebna testiranja, u kojima je posmatrano kako fiziološke promene izazvane mikrogravitacijom, poput preraspodele tečnosti i atrofije mišića, mogu uticati na njegovu protetiku.

Dok astronautima obično nisu potrebne noge u orbiti jer slobodno lebde u bilo kom pravcu, a manevrisanje na šetnji u svemiru se obavlja rukama, a ne stopalima – ESA je prepoznala da će mu proteza i dalje biti potrebna za određene aktivnosti.

Istraživački tim na kraju nije pronašao probleme za ispunjenje ovih zahteva. Sada je formalno završio obuku za astronauta, a tokom nedavne konferencije za štampu zvaničnici ESA objavili su da je sada na listi čekanja za mesto za let do Međunarodne svemirske stanice.

To bi ga učinilo prvom osobom sa invaliditetom koja je stigla u orbitu.

Situacija me podseća na naučnofantastični roman koji je zaokupio moju maštu kada sam bio dete. Ostrvo na nebu, Artura C. Klarka, priča priču o Roju Malkomu, tinejdžeru koji osvaja put do svemirske stanice. Tamo upoznaje komandanta Dojla, koji vodi operaciju. Dojl je radio na stanici 10 godina bez želje da se vrati na Zemlju, jer bi na Zemlji bio u invalidskim kolicima. U svemiru je slobodan da ide bilo kud, a zbog toga što nema donje udove, može da stane u manje prostore, do kojih drugi ljudi ne mogu da dođu, rekao je Makfol.

I dok je ovo bila fikcija, bilo je istraživanja o potencijalnim prednostima uključivanja osoba sa invaliditetom u korpus astronauta.

Krajem 1950-ih, NASA je regrutovala 11 gluvih ljudi, koji su postali poznati kao grupa Gallaudet 11, da proučavaju njihov imunitet na mučninu pri kretanju i pomognu u oblikovanju budućnosti istraživanja svemirskih letova.

Danas inicijative kakva je AstroAccess sprovode mikrogravitacijske misije, omogućavajući osobama sa invaliditetom da iskuse bestežinsko stanje i sprovode eksperimente na paraboličnim letovima, sa ciljem da se dokaže da astronauti sa invaliditetom imaju mnogo toga da ponude.

Makfol ima sreću što radi sa ESA, koja se i dalje zalaže za raznolikost među svojim astronautima.

Izvor: B92

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) raspisuje konkurse za pozicije administrativnog/e asistenta/kinje u finansijama i vozača/ice.

Opis posla za administrativnog/e asistenta/kinje u finansijama:

- Pomaže finansijskom/oj menadžeru/ki pri održavanju pisanih korespondencija u vezi sa finansijskim pitanjima u organizaciji;

- Pomaže i asistira u pripremi redovne dokumentacije u vezi sa finansijskim pitanjima u organizaciji;

- Pruža tehničku i administrativnu pomoć u oblasti finansija finansijskom menadžeru/finansijskoj menadžerki;

- Popunjavanje, ažuriranje i arhiviranje dokumentacije;

- Unos i ažuriranje podataka u finansijskim tabelama;

- Sprovodi i ostale aktivnosti koje mu/joj povjeri finansijski menadžer/finansijska menadžerka i izvršni direktor/izvršna direktorica UMHCG.

Kvalifikacije:

- Najmanje završena srednja škola, poželjno ekonomski smjer;

- Odlično poznavanje rada na računaru (MS Office, Excell, Internet);

- Dobre organizacione i komunikacijske vještine;

- Posvećenost i odgovornost;

- Iskustvo u administraciji je poželjno;

- Preciznost u radu;

- Poželjni sertifikati/potvrde o  pohađanju različitih obuka i treninga iz date oblasti. 

Opis posla za vozača/ice:

- Prevozi zaposlene i korisnike usluga Udruženja u cilju obavljanja redovnih aktivnosti, što uključuje: 

- Prevoz zaposlenih i volontera na posao i sa posla, ukoliko takvu odluku donese izvršni/a direktor/ica;

- Prevoz zaposlenih, korisnika usluga i volontera u toku radnog vremena (po potrebi) za obavljanje redovnih aktivnosti;

- Prevoz zaposlenih i volontera i poslje radnog vremena i vikendom (po potrebi i u zavisnosti od raspoloživog vremena);

- Prevoz studenata s invaliditetom po utvrđenom rasporedu – studentski servis;

- Prevoz korisnika usluga Udruženja u cilju dolaska u Udruženje;

- Šalje i preuzima, za potrebe tima, poštu u vezi sa radnim aktivnostima UMHCG-a;

- Vodi računa i redovno održava vozilo Udruženja;

- Vodi dnevnu evidenciju vožnji, koju narednog jutra predaje menadžeru/ki kancelarije na ovjeravanje;

- Vodi evidenciju vožnji i popunjava putne naloge u cilju obavljanja vožnji, a u skladu sa zakonskim obavezama i procedurama; 

- Sprovodi i ostale aktivnosti koje mu povjeri menadžer/ka kancelarije i izvršni direktor/izvršna direktorica. 

Kvalifikacije:

- Srednja stručna sprema; 

- Izražena želja i posvećenost radu u organizaciji; 

- Položen vozački ispit za B kategoriju; 

- Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje posla;

- Odgovornost u poslu i prema imovini Udruženja.

Kako se prijaviti:

Zainteresovani kandidati/kinje mogu poslati svoj CV, motivaciono pismo i dokaze o kvalifikacijama na email adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..

Rok za prijavu je 5. mart 2025. 

UMHCG zadržava pravo da kontaktira samo kandidate/kinje koji uđu u uži krug selekcije.

Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) organizovala je danas Lokalni forum reforme javne uprave o deinstitucionalizaciji osoba sa mentalnim invaliditetom u Staklenoj galeriji Kulturnog centra Nikola Đurković.

Forum je organizovan u okviru projekta Deinstitucionalizacija osoba sa mentalnim invaliditetom u Kotoru, koji je podržan od strane Instituta alternativa u okviru Programa malih grantova za organizacije civilnog društva za učešće građana u reformi javne uprave na lokalnom nivou, u sklopu projekta Pokretači civilnog društva na Zapadnom Balkanu za reformisanu javnu upravu – WeBER 3.0, koji finansira Evropska unija, a kofinansiraju Austrijska razvojna agencija i Ministarstvo javne uprave.

Cilj projekta je, kako se čulo, ponuditi rješenja za deinstitucionalizaciju osoba sa mentalnim invaliditetom koje su dugotrajno smještene u JZU Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota Kotor, korišćenjem pristupa zasnovanog na činjenicama i održivim dijalogom između zainteresovanih strana.

O značaju ovog projekta govorila je istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, Dragana Jaćimović.

Projekat se sprovodi od 2015. godine i u svih šest zemalja Zapadnog Balkana bavimo se sistemskim promjenama do najsitnijih detalja onoga što treba mijenjati u javnoj upravi. Međutim, tokom prethodnih godina shvatili smo da, koliko se bavimo sistemom na nivou države, toliko smo manje fokusa stavili na ono što se dešava na lokalnom nivou. Upravo smo kroz program malih grantova željeli da pružimo priliku organizacijama koje rade na lokalnom nivou da istražuju i bave se temama od značaja za same lokalne zajednice, kazala je Jaćimović.

U okviru projekta prikupljani su i analizirani zvanični podaci o postojećim resursima za deinstitucionalizaciju osoba sa mentalnim invaliditetom. Glavne rezultate ovog istraživanja predstavila je izvršna direktorka I MI Boke, Miroslava-Mima Ivanović.

Od Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota dobili smo značajne informacije koje su, nažalost, iz godine u godinu slične. Prošle godine, u avgustu, u ovoj ustanovi se nalazilo 1.283 pacijenata, od čega oko 30% njih nije tu zbog potrebe za bolničkim liječenjem, već zato što nemaju riješeno stambeno pitanje niti srodnike koji su zainteresovani da im pruže neophodnu podršku. Ove osobe bi, uz adekvatnu podršku i ambulantnu zaštitu mentalnog zdravlja, mogle da žive u svojim lokalnim zajednicama. Ovo ne samo da utiče na nemogućnost bolnice da obezbijedi bolničko liječenje u brzom roku i adekvatnom trajanju svima kojima je to potrebno, već izaziva i kršenje osnovnih ljudskih prava osoba sa mentalnim invaliditetom, koje su potpuno isključene iz redovnih tokova života, navela je Ivanović.

Psihološkinja dr Julijana Cicović Maslovar predstavila je rezultate istraživanja o mogućnostima i preprekama za deinstitucionalizaciju osoba sa mentalnim invaliditetom.

U pripremi ovog istraživanja realizovana je jedna fokus grupa, a trebalo je da budu organizovana tri intervjua sa predstavnicima ministarstava i onima koji se bave pravima ljudi sa mentalnim invaliditetom. Jako je teško bilo pronaći one koji su voljni da razgovaraju na ovu temu. Iz Ministarstva zdravlja niko nikada nije odgovorio na pozive, niti smo ostvarili bilo kakav kontakt. Nažalost, takav je odnos institucija prema upitima nevladinih organizacija – ili ne odgovore, ili delegiraju nekoga ko se uopšte ne bavi tom tematikom. U svim ovim intervjuima i fokus grupi govorili smo o velikom nedostatku povezanosti između institucija, kazala je, između ostalog, Cicović Maslovar.

Nakon predstavljanja rezultata analiza, u diskusiju su se uključili i predstavnici institucija. Kako se, između ostalog moglo čuti od predstvnika JZU Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota jedina ustanova u Crnoj Gori koja prihvata da preuzme brigu o njihovim pacijentima je Dom starih Grabovac u Risnu.

Izvor: Radio Kotor

Pripremila: Dajana Vuković

Nevladina organizacija pozvala vlast da pokažu stvarnu posvećenost principima ljudskih prava, te da donose odluke koje će doprinijeti većoj inkluziji, a ne daljoj diskriminaciji osoba s invaliditetom.

Nevladina organizacija Mozaik iz Nikšića izrazila je duboku zabrinutost povodom Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, koji, kako su kazali, ne samo da je neosnovan, već i direktno ugrožava prava osoba s invaliditetom, produbljujući njihovu socijalnu isključenost.

Ovaj Nacrt zakona donosi se bez sprovođenja neophodnih konsultacija sa osobama s invaliditetom i njihovim reprezentativnim organizacijama, što je u suprotnosti sa principima inkluzivnog donošenja odluka. Time se ignoriše stvarna potreba za unapređenjem sistema podrške i zapošljavanja osoba s invaliditetom, dok se u obrazloženju izmjena primarno navodi rast rashoda i broj poslodavaca koji koriste pravo na subvencije. Takav pristup implicira da se povećanje broja poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom posmatra kao problem, umjesto da se dodatno stimuliše zapošljavanje ove ranjive kategorije, piše u saopštenju.

Podsjećaju da je Crna Gora ratifikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom, obavezavši se na progresivno ostvarivanje njihovih ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava.

Ovim zakonskim izmjenama, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga čini upravo suprotno – otežava zapošljavanje osoba s invaliditetom, povećava rizik od njihovog gubitka posla i doprinosi njihovoj daljoj marginalizaciji. Isključujući osobe s invaliditetom iz procesa donošenja odluka, Ministarstvo je objavilo Nacrt zakona koji prethodno nije bio razmatran ni na sjednici Savjeta za prava lica sa invaliditetom – ključnog konsultativnog tijela Vlade. Ovakav postupak jasno pokazuje odnos vlasti prema osobama s invaliditetom i zanemarivanje postojećih mehanizama saradnje s civilnim sektorom. Apelujemo na nadležno Ministarstvo da hitno povuče Nacrt zakona i obustavi javnu raspravu dok se ne sprovede sveobuhvatna analiza efekata važećeg zakona, uz aktivno učešće osoba s invaliditetom i njihovih organizacija. Takođe, tražimo da se stavi van snage Pravilnik o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije, koji je donesen bez poštovanja procedura i konsultacija sa ključnim akterima, dodaje se.

Pozvali su vlast da pokažu stvarnu posvećenost principima ljudskih prava, te da donose odluke koje će doprinijeti većoj inkluziji, a ne daljoj diskriminaciji osoba s invaliditetom.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, kao i pravilnik o uslovima kriterijumima u postpku ostvarivanja prava na subvencije, rađen je iza leđa licima sa invaliditetom, izjavio je gostujući na Radiju Crne Gore (RCG) u emisiji Link član Savjeta za prava lica sa invalididetom Radenko Lacmanović. Kaže da prava OSI ne samo da su ograničena već i umanjena, te da ima prostora da reaguje i zaštitnik za ljudskih prava.

Ministarstvo rada utvrdilo je Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom. Ministarstvo je već usvojilo pravilnik o uslovima, kriterijumima te postupku ostvarivanja prava na subvencije koji je objavljen u Službenom listu 14. februara.

Ovi akti izazvali su poprilično burne reakcije nevladinog sekora koji se bave pravima lica sa invaliditetom. Tim povodom Lacmanović je sazvao sjednicu Savjeta.

Čitav proces nije bio transparentan, sve se radilo bez učešća osoba sa invaliditetom, bez učešća stručne javnosti, bez sveobuhvatne analzije koja bi dovela do objektivnih zaključaka i najboljih rješenja, rekao je Lacmanović.

Kaže da je nakon 18. decembra poslije sjednice Savjeta lica sa invaliditetom pitao ministarku rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidu Nišić da li će potpisati saglasnost za uvećanje naknada za asistente licima sa invaliditetom, shodno uvećanju minimalne zarade, odgovorila je da hoće, te da je ona to i uradila u januaru sa zakašnjenjem, ali da je očekivao da tu neće biti problema.

Nakon nekoliko dana, kaže Lacmanović, resorno ministarstvo i Zavod za zapošljavanje izradili su Nacrt zakona o izmjenama i dopuni zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i pravilnik koji se odnosi na subvencije prije svega za zarade asistentima.

Ovdje nijesu ispoštavane načela i preporuke iz Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, ništa o nama bez nas. Sve je rađeno bez konsultacija osoba sa invaliditetom, rekao bih iza leđa osoba sa invaliditetom, nevladinim organizacija koji se bave zaštitom njihovih prava, kao i iza leđa preporukama međunarodnih organizacija koje se bave istom tematikom. Prekršene su i odredbe Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i ima prostora da zaštitnik ljudskih prava i sloboda reaguje po ovom pitanju, jer tvrdim da su mnoga načela u ovoj oblasti prekršena, jer se ovdje radi ne samo o ograničenjima prava već i umanjenjima prava što je nedopustivo, ističe Lacmanović.

U obrazloženju ovog Nacrta zakona navodi se da je za ovakav postupak Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga motiv finansijske-ekonomske prirode. Tvrde da je u posljednje vrijeme naglo porastao broj poslodavaca i broj osoba sa invaliditetom koji se zaopšljavaju. Ima i tvrdnji da se radi o zloupotrebama.

U obrazloženju koji sete pomenuli, oni ga osporovaju to što je naglo porastao 2020. godine broj poslodavaca koji zapošljavaju osobe sa invalidtetom kao i broj osobe sa invaliditetom. Prvo, zakon kada je usvojen prije 17 godina imao je cilj da stimuliše poslodavce, a ne da smanjuje, da imamo što veći broj lica sa invaliditetom. Ako raste broj poslodavaca očigledno je i da radi veći broj lica sa invaliditetom. Zaboravili su da ljudska prava nemaju cijenu i ne mogu se izražavati kroz cifre, istikao je Lacmanović.

On kaže da i ako ima zloupotreba, što ne spori, niko od strane države nije sproveo nijedan postupak da uperi prstom u Radenka, Obrada. Pretpostavljaju ali, kako kaže, nemaju nijedan dokaza o zloupoterebama.

Ako je bilo zloupotreba, nijesu osobe sa invaliditetom te koje su zloupotrebljavale. Ovo su zloupotrebljavali predstavnici države, državnih institucija i organa koji su bili članovi komisija, pa su davali procenat invaliditeta ljudima koji, srećom, nijesu zasluživali, zaključio je Lacmanović.

Izvor: RTNK

Pripremila: Dajana Vuković