Željko

Željko

Novi konkurs za prijavu Mladih evropskih ambasadora otvoren je 20. maja, na webalkans.eu Platforma. Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa cijelog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi dijele zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u svojoj različitosti, mjesto gde svi uče jedni o drugima, a zajedno o Evropskoj Uniji, kroz kreativne projekte, sticanje novih vještina, povezujući se putem društvenih mreža, kao i kroz organizaciju inspirativnih događaja – uvijek vođeni idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga za postizanje društvenih promjena.

Cilj mreže je širenje vrijednosti na kojima počiva Evropska unija i podizanje svijesti o saradnji EU sa svojim partnerima sa Zapadnog Balkana, kao i predstavljanje opipljivih rezultata ove saradnje. Mreža mladih ambasadora takođe želi da pruži doprinos dijalogu o različitim temama, kao i podršku jačanju građanskog aktivizma i kroz zajednički rad za bolju budućnost.

Mladi evropski ambasador ili ambasadorka je mlada osoba koji sebe vidi kao komunikativnu, željnu da dijeli vrijednosti na kojima počiva EU, učestvuje u projektima i događajima vezanim za EU integracije, zaštitu životne sredine, ljudska prava, umjetnost i kulturu, kao i nove tehnologije. Svi mladi između 18 i 29 godina sa Zapadnog Balkana pozvani su da se prijave.

Konkurs je otvoren od 20. maja do 30. juna. Pozivamo vas da posjetite web stranicu webalkans.eu/yea/become-a-yea/za više informacija o procesu odabira, uključujući pravila I uslove učešća.

Kako bi pomogli potencijalnim ambasadorima i ambasadorkama da se prijave, WeBalkans organizuje YEA Open Days (dane otvorenih vrata) širom regiona, gde će njihovi vršnjaci i vršnjakinje, koji su već dio naše mreže, podijeliti sve relevantne informacije i pomoći im u procesu prijave.

YEA Open Days će biti organizovani u Europe Houses / Info centrima i EU Kancelarijama u regionu Zapadnog Balkana i svi su dobrodošli da se pridruže bilo kom od Otvorenih dana.

Ambasadori će takođe organizovati onlajn (online) sesiju YEA Open Day u okviru koje mladi mogu slobodno da se pridruže i pitaju sve što ih zanima.

Za više informacija o rasporedu Dana otvorenih vrata kliknite ovde:

https://webalkans.eu/en/yea/events/yea-open-days-2022-in-the-western-balkans/

Izvor: Saopštenje za javnost Mladi evropski ambasadori (YEA)

Pripremila: Anđela Miličić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Savez slijepih Crne Gore u okviru projekta Nauči da (ne) budeš vezan organizuju jednodnevne Radionice o bezbjednosti i pristupačnosti javnog saobraćaja.

Radionice će se održati 28. juna u Podgorici, 29. juna u Bijelom Polju i 30. juna u Baru. 

Cilj Radionica je informisanje o pravima osoba s invaliditetom (OSI) kao aktivnih učesnika u javnom saobraćaju, kao i obaveze nadležnih službi u obezbjeđivanju prava i osiguranju pristupačnosti i bezbjednosti u saobraćaju.

Učešće na Radionici mogu uzeti zaposleni/e u lokalnim nadležnim sekretarijatima za saobraćaj, komunalnoj inspekciji/ saobraćajnoj inspekciji, pružaoci usluga u oblasti željezničkog, drumskog, pomorskog i avio saobraćaja.

Sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode informacije se mogu dobiti na telefon: 020/265-650 i 069/385-981 od ponedeljka do petka u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Ovo je samo jedna od aktivnosti koju sprovodimo u okviru projekta Nauči da (ne) budeš vezan  koji je finansijski podržan od strane Ministarstva kapitalnih investicija.

Pripremila: Iva Mijović, koordinatorka projekta



Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva predstavnike/ce organizacija osoba s invaliditetom (OOSI) i osobe s invaliditetom (OSI) da prisustvuju Obuci o javnom zagovaranju za prava OSI, koja će se održati u periodu 9-12. jula 2022, u hotelu Princess, u Baru.

Obuka se organizuje s ciljem da razvije zagovaračke kapacitete OOSI na nacionalnom i lokalnom nivou kako bi se pokrenule inicijative koje su od značaja za definisanje statusa repezentativnosti organizacija OSI, ali i druge teme koje se tiču prava OSI.

Zainteresovani/e učesnici/ce se mogu prijaviti najkasnije do 30. juna 2022. do 12.00 h, dostavljanjem motivacionog pisma i biografije (OSI koje apliciraju samostalno), odnosno, osnovnih informacija o organizaciji (datum osnivanja, sjedište, ciljevi djelovanja, informacije o ovlašćenom licu za zastupanje i upravljačkoj strukturi, kao i informacije koliki procenat članstva i rukovodstva organizacije čine OSI ili njihovi ovlašćeni predstavnici) na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za obuku o ljavnom zagovaranju za prava OSI.

Broj mjesta je ograničen.

Obuka se sprovodi u okviru projekta ForUM za prava OSI koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES)NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) NVO Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

U okviru kampanje za upis na fakultet koju smo nedavno pokrenuli Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje info štand na Univerzitetu Mediteran Podgorica (bulevar Josipa Broza Tita 23 A) u četvrtak, 23. juna 2022. u terminu od 9.00h do 15.00h u cilju motivisanja mladih s invaliditetom da nastave svoje školovanje nakon srednje škole.

Ovo je prvi od tri planirana info štanda za buduće studente s invaliditetom kako bismo uticali na povećanje broja studenata s invaliditetom i motivisali ih da upišu fakultet.

Pored toga, ova aktivnost ima za cilj informisanje budućih studenata s invaliditetom o pravima i servisima podrške za vrijeme visokog obrazovanja. Prije svega mislimo na podršku pri odabiru željenog fakulteta i prilikom upisa na fakultet, redovno ili po principu afirmativne akcije (ovo uključuje i pomoć prilikom prikupljanja i predaje dokumentacije), pružanje informacija u cilju ostvarivanja prava na studentsku stipendiju i smještaj u studentskom domu. 

Kroz ovu aktivnost učenici će biti informisani i o pravima i mogućnostima koje mogu ostvariti kao brucoši u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. Prije svega ističemo: 

- upućivanje inicijative za primjenu principa afirmativne akcije prilikom upisa, i u situaciji kada se kandidat za upis na studijski program na osnovnim i specijalističkim studijama nalazi ispod crte odnosno ispod propisanog broja kandidata za upis. 

- upućivanje inicijative fakultetskoj jedinici/konkretnom profesoru da omogući polaganje predispitnih i ispitnih obaveza na način, u vrijeme i u formi koja studentu najbolje odgovara, uključujući i pomjeranje kolokvijuma/ispita ukoliko je student s invaliditetom bio spriječen da izađe u prvobitno zakazanom terminu;

- upućivanje Zahtjeva za povraćaj novca uplaćenog po osnovu naknade za školovanje ili drugih administrativnih troškova fakultetskoj jedinici/univerzitetu, i dr.

Ovom prilikom pozivamo sve zainteresovane da posjete info štand na Univerzitetu Mediteran Podgorica i iskoriste priliku da se informišu o pravima koje mogu ostvariti u oblasti obrazovanja, konkretno na nivou visokog obrazovanja ili da nam se obrate za informacije i savjete pozivom na brojeve telefona UMHCG: 020 265 650; 067 801 761; 069 385 981. 

Ova aktivnost je finansijski podržana od stane Sekretarijata za lokalnu samoupravu - Kancelarije za mlade u okviru Glavnog grada Podgorica.

Pripremila: Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža psihološko savjetovalište za žene s invaliditetom (ŽSI) s iskustvom nasilja. 

Psihološko savjetovalište pružaće se radnim danima (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova, po dogovoru sa zainteresovanim ŽSI i psihološkinjom.

Pružanjem psihološkog savjetovanja pružiće se višestruka pomoć i podrška ženama s iskustvom nasilja, kojima je potrebno osnaživanje i ohrabrivanje, ali i usmjeravanje ka daljim koracima koji imaju za cilj oporavak i zaštitu od nasilja.

Cilj pružanja usluga psihološkog savjetovališta je da se žene s invaliditetom koje su žrtve nasilja podstaknu na aktivnije učešće u svom životu, da se osnaže i motivišu da rade na svom ličnom rastu i razvoju.

Psihološki savjeti mogu se zakazati lično, u prostorijama UMHCG-a, putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, e-maila: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.Fejsbuk straniceInstagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me, čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih). 

Napomena: Anonimnost korisnica usluga psihološkog savjetovališta je zagarantovana. Neće se prikupljati lični podaci korisnica usluge, niti će se u izvještajima navoditi informacije koje bi mogle na bilo koji način da razotkriju njihov identitet.

Ova aktivnost sprovodiće se narednih sedam mjeseci u okviru projekta Ćutanje nije opcija! uz finansijsku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja.

ponedeljak, 13 jun 2022 10:07

Plivačima 14 medalja u Sarajevu

Članovi plivačkog kluba osoba sa invaliditetom Mako su nastup na trećem međunarodnom paraplivačkom mitingu u Sarajevu završili sa 14 medalja – osvojili su osam zlatnih i po tri srebrne i bronzane.

U kategoriji S10, Miljan Lončar je bio zlatni na 50 i 100 slobodno i 50 metara prsno.

U kategoriji S 9, Iskra Dedivanović je pobijedila na 50 metara leđno, na 50 i 100 metara slobodno bila je srebrna, a bronzana na 100 metara prsno.

Zlatne medalje osvojili su još Tomas Radulović (kategorija S5) na 100 metara slobodno, Marija Đurišić (SB 5) na 50 metara prsno, Nikola Đukić (SB2) i Ranko Magovčević (SB12) na 50 metara kraul.

Srebrnu medalju osvojila je Ivana Kićović (kategorija SB5) na 50 prsno, dok su bronzani bili Radovan Džuver (SB12) na 50 kraul i Marija Marić (SB4) na 50 metara prsno.

Takmičare je predvodio trener Boško Radulović.

Organizatotor plivačkog mitinga na Olimpijskom bazenu Otoka bio je sarajevski klub Spid.

 

Izvor: CDM portal

Priredila: Anđela Miličić

Crnogorski paraatletičar Miloš Spaić je kao petoplasirani završio je nastup na Gran pri mitingu u Parizu.

Spaić je u spojenim kategorijama F 11/12 kuglu bacio 11,39 metara (788 bodova). To je njegov novi lični rekord na sankcionisanim paraatletskim takmičenjima.

Trojica najboljih po rezultatu su osvajači medalja sa paraolimijskih igara iz Tokija prošle godine. U klasi F 11, u kojoj se takmiči Sapić, pobijedio je Brazilac Rodrigo Alehandro Da Silva hicem od 13,47 metara (1005).

Kao drugoplasirani završio je Italijan Oni Tapija (13.00 - 967 bodova), dok je treći bio Hrvat Miljenko Vučić (12,68 - 938 bodova).

Računajući ukupni poredak spojednih kategorija kao četvrtoplasirani završio je svjetski rekorder u klasi F12, Španac Kim Gonzalez Lopez, sa rezultatom 15,46 metara (898 bodova).

Selektor Veljko Čegar kazao je da je zadovoljan plasmanom, ali i činjenicom, da je Spaić postavio lični rekord.

"Siguran sam da ima rezerve i za duže hice. Ovakvi nastupi su nam neophoni za sticanje iskustva i borbu sa rezultatski boljim rivalima, što je dovelo do toga da Spaić ostvari rezultat karijere", rekao je Čegar.

Sjutra će u 10 sati na bacalište Maja Rajković, kada je predviđen početak takmičenja u bacanju koplja iz specijalizovane stolice u kategoriji F 53-54-55-56.

Miting u Parizu okupio je više od 750 učesnika iz 58 država svijeta.

Nastup crnogorskih paraatletičara na Gran pri mitingu u Parizu finansira se po programu Paraoliompijskog komiteta koji je podržalo Ministarstvo sporta i mladih.

Izvor: portal Vijesti

Priredila: Anđela Miličić

PRIME festival završen je sa uzburkanim emocijama koje su kod publike izazvali dokumentarni filmovi o primjeni konverzione terapije nad LGBT osobama na Balkanu i o borbi sa bolešću zavisnosti u Crnoj Gori, dok se na panelu govorilo o kvalitetu suživota u našoj zemlji.

Gošća segmenta predstavljanja medijskih proizvoda pod nazivom Ljudska prava i mediji bila je novinarka TV NOVA M Željka Mirković, dok se na radionici govorilo o terminologiji koja se koristi u crnogorskim medijima vezano za marginalizovane i ranjive grupe.

Posljednje veče PRIME festivala bilo je možda i najemotivnije kad su u pitanju projekcije dokumentaraca, jer su ostvarenja Konverzija: Nasilje o kojem se ćuti" i Zavisnost: Drugi ugao prikazavši izazove sa kojima se suočavaju pripadnici LGBT zajednice i zavisnici od psihoaktivnih supstanci u Crnoj Gori šokirali i rasplakali prisutne. Iz publike se mogla čuti poruka da bi ove filmove trebalo emitovati širom zemlje i da bi trebalo svako da ih vidi, a kao i projekcije prethodnih večeri i ova je završena gromoglasnim aplauzom. Reditelj Nikola Vukčević na kraju se zahvalio svima koji su posjetili PRIME festival tokom prethodna tri dana, kao i učesnicima i organizacijama zaslužnim za ovu manifestaciju.

Dokumentarac ZAVISNOST bavi se problemom zavisnosti, diskriminacijom i stigmatizacijom sa kojom se suočavaju sadašnji i bivši korisnici psihoaktivnih supstanci. Dokumentarac prati nekoliko protagonista i njihove ispovijesti vezane za borbu protiv zavisnosti od psihoaktivnih supstanci: Bobana Sekulića, bivšeg zavisnika, koji danas u okviru NVO CAZAS aktivno radi na promociji i implementaciji programa smanjenja štete u odnosu na HIV i Hepatitis; Mariju Zogović, bivšu zavisnicu koja radi pri Kancelariji za prevenciju zavisnosti Glavnog grada Podgorice; kao i anonimnog zavisnika koji se nakon 20 godina konzumiranja psihoaktivnih supstanci prijavio za program supstitucije, u nadi da će jednoga dana i u potpunosti uspjeti da se oslobodi poroka.

Šokantni dokumentarni film KONVERZIJA - nasilje o kome se ćuti”, koji je možda izazvao i najviše pažnje, s obzirom da se bavi temom o kojoj se praktično ne govori u Crnoj Gori, prikazao je istraživanje primjene konverzione terapije na Balkanu. Prateći mladog LGBTIQ+ aktivistu, u njegovim naporima da otkrije slučajeve ove pojave, otkrio je niz šokantnih ispovijesti, uključujući i posljedice terapije. O ovom zabrinjavajućem fenomenu u filmu su govorili Bojana Jokić i John Barac iz NVO LGBT Forum Progres; psihijatar Radoje Cerović, psihološkinja Marija Šarić, kao i Delila Hasanbegović iz Sarajevskog otvorenog centra.

Crna Gora je zemlja suživota, ali je potrebno uraditi još mnogo toga kako bi zaista bili građansko društvo sa jednakim mogućnostima za sve -  poručeno je sa panela Da li je Crna Gora zemlja suživota? čija moderatorka je bila Snežana Nikčević, programska koordinatorka NVO 35mm.

Na panelu su govorili direktorica Direktorata za ljudska prava Mirjana Vlahović Andrijašević, predsjednik Upravnog odbora zajednice opština Dušan Raičević i Elvis Beriša, izvršni direktor NVO Romska organizacija mladih Koračajte sa nama - Phiren Amenca.

Vlahović Andrijašević je istakla da je potreba svakog društva je razvijanje građanske svijesti, kako bismo bili društvo jednakosti i pravde, te da su istraživanja pokazala da je najveći stepen diskriminacije u crnogorskom društvu prema LGBT i romsko - egipćanskoj populaciji.

Raičević je rekao da Opština Bar nastoji da osluškuje potrebe svojih građana i da kreira takve akte kojima će moći da odgovori na njihove potrebe. Istakao je da se intezivno radi na rješevanju problema beskućnika, kao i osoba u socijalnoj potrebi, za šta se koriste sredstva koja Opština Bar prihoduje.

"Crna Gora jeste zemlja suživota, ali to moramo stalno pokazivati djelima, kako to na kraju ne bi ostao samo mit, odgovorio je na pitanje iz naslova panela, dodavši je ponosan što je ove godine prvi put u Bar u Opštini obilježen i Svjetski dan Roma.

Beriša je ukazao na to da "na papiru Crna Gora jeste zemlja suživota, ali da je stvarni suživot onda kada zaista živimo jedni sa drugima, a ne jedni pored drugih". Dodao je da su istraživanja među srednjoškolcima pokazala da bi čak 62% srednjoškolaca imalo problem da im partner ili partnerka budu iz Romske populacije, izrazivši bojazan da je to jasan pokazatelj da se romska populacija i u budućnosti suočavati sa visokim stepenom diskriminacije.

Panelisti su bili saglasni da je neophodna koordinisana akcija državnih i lokalnih institucija, kao i civilnog sektora kako bi se podizala građanska svijest, i uticalo na smanjenje stepena diskriminacije marginalizovanih društvenih grupa.

Treći dan PRIME festivala započet je radionicom Terminologija - Živa biblioteka, kojom je moderirala Kristina Ćetković, programska direktorica NVO 35mm. Predstavnici marginalizovanih grupa odgovarali su na pitanja u vezi sa terminologijom koja se koristi u crnogorskim medijima vezano za marginalizovane i ranjive grupe. Ukazali su na brojne primjere nepravilne upotrebe terminologije, kao i na stavljanje određenih izjava u pogrešan kontekst, te na senzacionalizaciju tema vezanih za marginalizovane društvene grupe. Na brojna pitanja zainteresovanih posjetilaca odgovarali su koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije UMHCG Anđela Miličić, koordinator programa smanjenja štete među osobama koje koriste droge NVO CAZAS Boban Sekulić i novinarka portala Romanet koji radi pod okriljem NVO Phiren Amenca Violeta Hajrizaj.

Zaključak radionice bio  je da je neophodno da se urednici i novinari crnogorskih medija informišu i edukuju o upotrebi pravilne terminologije u vezi sa izvještavanjem o marginalizovanim grupama.

Izvor: portal Mediji.me 

Priredila: Anđela Miličić

Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada, u skladu sa planiranom dinamikom ugradnje elemenata pristupačnosti na gradskim trotoarima i raskrsnicama, počeo je postavljanje novih taktilnih staza vodilja i upozoravajućih polja za osobe oštećenog vida.

“Ova vrsta infrastrukture postavlja se na Bulevaru Jovana Tomaševića, od zgrade MUP-a Crne Gore do Ekonomskog fakulteta, ulicom 13.jula do Pravnog fakulteta i do Osnovnog suda, u dužini od cca 315 metara; Na Bulevaru Jovana Tomaševića, od mosta Milenijum do Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, u dužini od cca 550 metara; Na Ulici Žrtava fašizma, od servisa Organizacije slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin, do autobuskog stajališta, u dužini od cca 65 metara”, kazali su iz Glavnig grada.

Ukupna dužina trase iznosi, kako su precizirali, cca 930,00 metara, a određivanje prioritetnih trasa za postavljanje staza radi se u saradnji sa Organizacijom slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin.

“Podsjećamo da je Glavni grad u prethodnoj godini postavio oko 2.500 metara taktilnih staza vodilja za osobe s oštećenim vidom, kojima su pokriveni dio centra grada i Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, što će uz novih 930 metara iznositi gotovo 3,5 km staza, koje će olakšati samostalno kretanje ovim osobama i pristupačnost važnim gradskim i državnim institucijama”, dodaju.

Uporedo sa postavljanjem novih, napominju, u garantnom roku će biti sanirane taktilne staza koje su postavljene u prethodnom periodu, a koje su oštećene, čime će se na kvalitetan način obezbijediti samostalnije i bezbjedno kretanje osoba sa oštećenim vidom u Podgorici.

Izvor: portal Standard

Priredila: Anđela Miličić

Finale drugog dana festivala PRIME obilježila je projekcija dokumentaraca SISTEM: Inkluzija Roma i MLADI: Mentalno zdravlje mladih. Brojna publika, u kojoj su dominantno bili upravo mladi, aplauzom je pozdravila ova ostvarenja i u sali Crnogorske kinoteke zatražila "pravdu za Rome".

Drugi festivalski dan počeo je počeo je izuzetno zanimljivom radionicom o storitelingu koja je ponudila malo drugačiji, više umjetnički pristup sadržaju, zatim se kroz panel Pluralizam identiteta govorilo o tome što ujedinjuje sve marginalizovane grupe u Crnoj Gori u suočavanju sa izazovima, dok je u segmentu predstavljanja medijskih proizvoda na panelu Ljudska prava i mediji ugošćena Lejla Kalač iz RTV Rožaje čiji je rad izabran na konkursu da bude prikazan u okviru festivala.

Dokumentarac SISTEM bavi se problemima sa kojima se suočava o romska populacija u Crnoj Gori zbog činjenice da Romi nemaju autentične predstavnike u crnogorskom parlamentu, što ih sputava da ostvare svoja osnovna ljudska prava, iako je Ustavom zagarantovana autentična zastupljenost manjina u crnogorskom parlamentu

Fokus filma je na potresnoj ispovijesti Bidaima Huseinija, oca dva maloljetna dječaka sa cerebralnom paralizom, koji zbog svoje specifične situacije u Crnoj Gori ne uspijeva da ostvari status apatrida

Neriješeno pitanje autentičnog predstavnika Roma u parlamentu odražava se i na mladu romkinju Violeta Hajrizaj, koja radi na internet portalu Romanet, i koja četvrtu godinu za redom ne uspijeva da upiše fakultet. Na ovu temu u dokumentarcu govori Elvis Beriša, romski aktivista i izvršni direktor NVO Phiren Amenca – Koračajte sa nama.

Dokumentarac MLADI: Mentalno zdravlje mladih – bavi se tematikom mentalnog zdravlja mladih u Crnoj Gori, kroz prizmu nedostatka institucionalne brige o mladima. O mentalnom zdravlju mladih u dokumentarcu govore: Sanja Šišović, programska direktorica NVO CAZAS; dr Ivan Krgović, dječiji psihijatar; psihološkinja Varja Pejković, uključujući i grupu mladih volontera CAZAS-a.

Pripadnici marginalizovanih grupa žele da se generalna populacija odnosi prema njima kao jednakima, umjesto da se o njima sudi na osnovu identiteta, poručeno je sa panela Pluralizam identiteta čija moeratorka je bila Kristina Ćetković, programska direktorica NVO 35mm.

Na panelu su govorili načelnik Direkcije za integraciju Roma i Egipćana Sokolj Beganaj, antropološkinja i etnološkinja Milica Nikolić, predsjednik Skupštine UMHCG Miloš Ranitović i izvršni direktor LGBT Forum Progres Džon Barac, a zaključak njihovih izlaganja je da se vrlo često dešava da Nacionalne strategije i Akcioni planovi državnih institucija ostaju mrtvo slovo na papiru, bez konkretnog doprinosa unapređenju pozicije marginalnih grupa.

"Pluralizam uključuje različitost, ali i intersekcionalnost, nijedan identitet ne postoji izolovan sam po sebi. Svi smo skup različitih identiteta i osobenosti. Zašto je to važno? Jer je lako upasti u zamku da se o identitetskim pitanjima priča izolovano. Ako se neki problem posmatra kao problem samo određene zajednice, koji nema veze ni sa čim i ni sa kim drugim, onda to doprinosi daljoj izolaciji te zajednice", istakao je Džon Barac.

Prema riječima Beganaja, pripadnici romske i egipćanske populacije pomirili su se sa tim da od države često ne mogu ništa da očekuju i da moraju sami izlaziti na kraj sa poteškoćama sa kojima se suočavaju.

"Svaki građan koji ima kontakt sa tom populacijom zna i bez strategija i akcionih planova sa čim se ona suočava, da praktično nema oblasti u kojoj ti ljudi nemaju neke poteškoće sa kojima se suočavaju. Mi ih izolujemo i posmatramo radi EU i nekog dokumenta, da se stavi štrik negdje. Pitanje je da li zaista želimo da im pomognemo. Ne možemo ostaviti jednu populaciju da živi - ne sa nama, nego pored nas, koju samo posmatramo i tu i tamo ponešto odradimo za njih ad hoc i štrikiramo", poručio je on.

"Kao osoba s invaliditetom doživljavao sam mnogo puta samo da me gledaju kroz tu prizmu, da me ne pitaju da li sam nečiji brat, partner, koje afinitete i talente imam. To je nešto što treba da se promijeni, pogotovo po pitanju strategija koje nam ne znače ništa ako mi ne povećamo svijest građana vezano za sve marginalizovane grupe. Treba sve nas gledati kroz prizmu kroz koju gledamo i generalnu populaciju i dati šansu svakome bez obzira na identitet", stav je Miloša Ranitovića.

Milica Nikolić skrenula je pažnju na to da se u Crnoj Gori identiteti doživljavaju kao presuda i da se zbog toga tom temom intenzivno bavimo posljednjih decenija.

"Identiteti imaju dvosmjerni karakter - s jedne strane vi birate sebe, birate što ste, a sa druge strane imate zajednicu koja vas smješta u neki kontekst, htjeli vi to ili ne. Jedini identitet koji treba jačati u Crnoj Gori po meni je građanski identitet, prema kojem smo svi jednaki i svi smo važni. Odnosi prema marginalnim grupama u Crnoj Gori su se minimalno mijenjali posljednjih decenija i sve su to posljedice kolektivne traume, jer naše obrazovanje, pogotovo ono koje promoviše građanski aktivizam, trpi zbog istorijskih dešavanja na ovim prostorima", objasnila je ona.

Drugi dan festivala PRIME otvoren je radionicom o Storytellingu koju je vodio poznati reditelj, producent i ko-scenarista, kao i profesor Filmske i TV režije na FDU Cetinje Nikola Vukčević.

Na radionici koja je je namijenjena mladim filmskim stvaraocima, novinarima i medijskim profesionalcima Vukčević je pokušao da objasni što je filmska priča, koje su njene specifičnosti, na što bi trebalo obratiti pažnju sa aspekta zanata i umjetnosti, što to jednu priču čini vrhunskom, što čini nekoga majstorom priče.

Radionica je takođe bila namijenjena i predstavnicima manjinskih i marginalizovanih grupa koji žele da razviju svoje priče.

"Što marginalizovane grupe imaju da ponude? Mislim da se tu krije jedno ogromno bogatstvo autentičnosti, koje znaju samo oni. Mi ga ne znamo jer ga nismo iskusili", kazao je reditelj pričajući o procesu rada na dokumentarcima koji će biti prikazani na PRIME festivalu.

On je istakao da je autentičnost jedan od najbitnijih faktora u pričanju priča, pored zanatskog umijeća.

"Moramo ispričati neku priču koja ne postoji, koja je na neki način nova, a ta autentičnost krije se ponekad u najsitnijim detaljima", poručio je Vukčević.

Reditelj je posjetiocima objasnio što definiše junaka priče i koji segmenti čine strukturu svake priče. Radionica je bila interaktivna i zasnovana na konstantnoj komunikaciji sa posjetiocima koji su postavili niz interesantnih pitanja autoru filmova Pogled sa Ajfelovog tornja i Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa, sa kojim su i nakon događaja ostali da razgovaraju.

"Priča je put kroz vrijeme koji vode karakteri u pravcu poruke djela", poentirao je Vukčević pred kraj radionice.

U okviru predstavljanja medijskih proizvoda na panelu Ljudska prava i mediji gost drugog dana festivala PRIME  je Lejla Kalač iz RTV Rožaje, a sa njom je razgovarala Milica Đokđurić, urednica medijskih programa u NVO 35mm. Prikazan je prilog Kalačeve rađen povodom 5. maja - Evropskog dana samostalnog života osoba s invaliditetom čiji fokus je bio na intervjuu sa Mersadom Murićem, njenim sugrađaninom kao predstavnikom OSI.

Kalač je kazala da vidi možda svoju budućnost i u aktivizmu i podizanju svijesti o drugim društvenim grupama.

"Rožaje je grad koji je na tromeđi Kosova, Srbije i Crne Gore i tu je suživot ključna stvar. Ponosna sam što sam iz Rožaja i što sam dio tog društva koje karakteriše tolerancija", naglasila je ona i dodala da je čudi da više lokalnih televizija nije uzelo učešće na festivalu.

"Najviše se iz medija pamte tople, ljudske, životne priče koje uopšte nije lako napraviti. Prezasićeni smo političkim temama", poručeno je sa panela.

Organizatori festivala PRIME prisutnima su podijelili i Leksikone ključnih pojmova iz oblasti ljudskih prava OSI.

Publici je prikazan i film Ne odustaj, nastavi koji govori o socijalnoj inkluziji u obrazovanju. Nakon projekcije prisutnima se obrati reditelj Nikola Vukčević

"Ovo su djeca koja se nisu dala okolnostima i još jedno lijepo iskustvo koje smo svi skupa doživjeli. Ovaj projekat je spojio osjećanje da kreativno radimo svoj posao i da imamo priliku da uradimo još nešto, što je meni važno i drago", poručio je on i dodao da smatra da film i dalje ima snagu koja dovodi do reakcije.

 

Izvor: sajt Mediji.me

Priredila: Anđela Miličić

Strana 1 od 32

Back to top