Površine popločane oblucima ili kaldrmom stvaraju poprilične probleme, u prvom redu, osobama s invaliditetom, osobama smanjene pokretljivosti, roditeljima sa djecom u kolicima, djeci na trotinetima ili biciklima, starijim osobama.

Prilikom rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih parkova, trotoara i drugih javnih površina u glavnom gradu sve više ima djelova popločanih oblucima ili kaldrmom, koji nijesu praktični za kretanje pojedinih grupa stanovništva.

Takve i druge neravne podloge stvaraju poprilične probleme, u prvom redu, osobama s invaliditetom, osobama smanjene pokretljivosti, roditeljima sa djecom u kolicima, djeci na trotinetima ili biciklima, starijim osobama.

PREVAZIĐENO

Programski direktor Nevladinog udruženja Biciklo.me Stefan Bulatović kazao je za Pobjedu da Podgorica nije dovoljno pristupačan grad za sve njegove stanovnike.

Pored problema sa nepropisnim parkiranjem po pješačkim površinama i barijera poput saobraćajnih znakova i stubova javne rasvjete na trotoarima, veliki problem predstavlja i podloga koja se postavlja na površine namijenjene pješačkom saobraćaju, uključujući parkove, poručuju Bulatović.

Kako pojašnjava, jedan broj saobraćajnica i trotoara je tokom rekonstrukcije popločan neravnim materijalom poput kaldrme ili oblutaka.

S jedne strane, možda je to onima koji su projektovali takva rješenja izgledalo estetski zanimljivo, dok s druge, takve podloge stvaraju ogromne probleme korisnicima, a pogotovo osobama sa invaliditetom, osobama smanjene pokretljivosti, roditeljima sa djecom u kolicima, starima. Vjerujem da osobama u invalidskim kolicima ili bebama nije nimalo prijatno dok se truckaju prilikom prolaska takvim saobraćajnicama ili trotoarima, ocijenio je Bulatović.

Ističe da su rješenja poput kaldrme, iako estetski privlačna, prevaziđena i ne rade se više gotovo nigdje u Evropi.

Takva rješenja su bila na snazi u prošlosti, kada nije postojala svijest o praktičnim problemima osoba sa invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti. Štaviše, pojedini gradovi sada rade na sanaciji takvih rješenja iz prošlosti, kako bi javne površine bile pristupačne za sve. Tako, na primjer, holandski grad Breda već godinama radi na ravnanju kaldrme, čime će zadržati estetiku, a istovremeno svoj grad učiniti pristupačnim za sve stanovnike i posjetioce. Takav pristup, Bredi je donio ne samo titulu najpristupačnijeg evropskog grada već i omogućio da grad ubira značajne prihode od turizma, upravo zbog svog inkluzivnog karaktera, ukazao je Bulatović.

On je naglasio da, pored ravnih površina i pristupnih rampi, treba razmotriti i rješenja koja se odnose na digitalnu navigaciju kroz grad, pristupačniji javni prevoz i brojna druga rješenja koja čine da osobe sa invaliditetom budu u potpunosti ravnopravni članovi društva.

NEBEZBJEDNO

Izvršna direktorica Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić kazala je za Pobjedu da je stvaranje uslova za pristup, kretanje i boravak lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom jedan je od ciljeva planiranja i izgradnje, definisan važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Jasno je da sve neravne površine, kaldrme, neuređeni prostori ili isprekidane staze za kretanje predstavljaju prepreku za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti. Uz to, nepristupačni objekti i javne površine, pored osoba s invaliditetom koje su tako u potpunosti onemogućene da ih koriste, predstavljaju prepreku i za druge kategorije građanki i građana. Među njima spadaju mala đeca, trudnice, stariji ljudi, osobe koje trenutno imaju povrede i ozlede, one koji za kretanje koriste bicikla, trotinete i druga sredstva. Zato uvijek ponavljamo da je pristupačnost pravo osoba s invaliditetom, ali je važna i svim drugim građanima, poručuje Vujačić.

Zbog toga je, dodaje ona, odgovornost donosilaca odluka, ali i brojnih u lancu odgovornosti za planiranje i izgradnju da svima bez izuzetka obezbijede nesmetan prilaz, kretanje i boravak na svim javnim površinama i prostorima.

Na taj način se, osim jednakog uživanja prostora, omogućava i bezbjednost za svakoga. Ovo ne znači da pristupačnost staza i trotoara znači odsustvo estetike. Naprotiv, postoje brojni primjeri u zemljama čiji gradovi dobijaju i nagradu za pristupačnost, koje i te kako krasi estetika. U svakom slučaju, treba procijeniti da li uz obezbjeđivanje pristupačnosti, odnosno, poštovanja standarda koje propisuje Pravilnik o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom, postoji prostor i za kaldrmisane površine u jednom dijelu pješačke staze ili u nekom drugom dijelu tog prostora, navodi Vujačić.

Neke od navedenih grupacija, ističe ona, potpuno su onemogućene da koriste ovakve staze, dok su za druge nebezbjedne i nepraktične.

Oni koji ih planiraju i grade, mogli bi i sami da sjednu u kolica za kretanje pa tako isprobaju situaciju u kojoj se nalaze sve pomenute grupacije. Možete zamisliti koliko je za organizam i tijelo prijatno jednom malom đetetu ili osobi s invaliditetom koja koristi kolica kada točkovi zapinju i kada se kolica treskaju. A u takvim situacijama, osobe s invaliditetom mogu i da ispadnu iz pomagala koje koriste i da se ozbiljno povrijede. Upozoravali smo i da osobe s invaliditetom nerijetko moraju da koriste kolovoz, koji je namijenjen kretanju automobila, jer ne mogu da koriste trotoare, objašnjava Vujačić.

Više puta kada su bili u saznanju da se ti standardi ne poštuju, ističe Vujačić, ukazivali su na to i insistirali na njihovo poštovanje.

Postoje detaljni standardi pristupačnosti koji obuhvataju i javne površine. Ako neko rekonstruiše ili gradi ispočetka površine i prostore suprotno propisanim standardima ili poštujući samo neke od njih, jasno je da se ti standardi ne poštuju. Imajući u vidu da je riječ o javnim površinama one ne bi trebalo da budu zaštićena kulturna dobra čiji se izgled ne smije remetiti. Dakle, jasno je da je ovdje riječ o nepoštovanju pozitivnih propisa, i to onih koji su na snazi već duže od 15 godina, zaključila je Vujačić.

NEPRAKTIČNO

Slično mišljenje dijele i građani sa kojima smo razgovarali. U novom parku na Zabjelu, čija se izgradnja privodi kraju, Marija Remiković morala je preko neravne staze da prenosi dječija kolica, a onda i trotinet ćerki Vani, koja zbog dubokih kružnih udubljenja nije mogla preći preko novoizgrađene betonske staze. 

Mislim da prilikom izgradnje treba voditi računa da staze prije svega budu praktične, da su ravne da nam je lako po njima da hodamo, guramo kolica, ili da djeca voze rolere, trotinet ili bicikl. To sam zapravo shvatila tek kada sam dobila dijete i počela da koristim kolica kazala je Remiković.

I dvanaestogodišnji Spasoje Gajević, koji je u ovaj park došao biciklom, smatra da staze u parkovima treba da budu ravne.

Ravne staze su i za šetnju bolje, a kamoli za nas koji dođemo biciklom, trotinetom, na rolerima. Teško je voziti preko ovih rupa, možda lijepo izgledaju ali nije baš udobno voziti preko njih, poručuje Gajević.

Na zahtjev građana izgradili ravne trotoare

U Ulici Vlada Martinovića na Draču, koja je rekonstruisana prije nekoliko godina, na kolovozu je ugrađen kaldrma i u prvoj fazi ulice trotoar je izgrađen od oblutaka u cementnom asfaltu.

Međutim, u drugom dijelu ove ulice nije ugrađen oblutak, nego je izgrađen ravan betonski trotoar sa ivičnjacima.

Prilikom izvođenja radova iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, koji su bili investitori ovoga posla, pojašnjeno je da je to urađeno na zahtjev stanara koji su insistirali da trotoari budu ravni, jer su vidjeli da oni od oblutka, koji su prethodno izgrađeni u prvom dijelu ulice, nijesu praktični za šetnju.

Diskriminacija osoba sa smetnjama u kretanju

Programski direktor NVO Biciklo.me Stefan Bulatović ističe da prema podacima sa Popisa stanovništva iz 2023. godine blizu šest odsto osoba u Crnoj Gori ima smetnje u kretanju.

Projektovanjem neravnih saobraćajnica i pješačkih površina, vi automatski diskriminišete šest odsto stanovnika, jer im kretanje činite otežanim, neprijatnim, a ponekad i opasnim. To jednostavno nije pravedno, pogotovo u 21. vijeku. Ključni aspekat za izradu pravednih i pristupačnih saobraćajnica je uključivanje građana u planiranje i projektovanje takvih rješenja. Oni koji imaju neki vid invaliditeta najbolje mogu znati šta su problemi i potrebe OSI, i zato ih je važno uključiti još u fazi izrade idejnih rješenja, kako infrastruktura ne bi bila diskriminatorna, već inkluzivna, poručuje Bulatović.

Jedno od loših rješenja u Podgorici, smatra on, su i žute taktilne trake sa kretanje osoba sa oštećenjem vida.

Te trake su izrađene od gume, pa pri svakoj kiši postaju veoma klizave. To dovodi do opasnosti za pješake, a kamo li za osobe koje imaju oštećenje vida. Zato je izuzetno važno naći bolje rješenje i zamijeniti ove trake npr. betonski izvedenim taktilnim trakamam, navodi Bulatović.

Tužbama protiv diskriminatornih arhitektonskih rješenja

Izvršna direktorica Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić podsjeća da su u toku rekonstrukcije šetališta uz Moraču upozoravali da ono mora biti jednako pristupačno za sve i da stepenišni lift nije rješenje.

Iz Glavnog grada su tada zanemarili sve argumente, pa se vodi postupak za zaštitu od diskriminacije odnosno grupna tužba protiv Glavnog grada od strane dvije osobe s invaliditetom. Ako nastave prostor da planiraju i uređuju na način kojim se ne poštuju standardi pristupačnosti ne sumnjam da ćemo se i dalje za svoja prava boriti tužbama, poručuje Vujačić.

Izvor: Pobjeda

Pripremila: Dajana Vuković

Prepoznajući značaj podrške, u cilju prevazilaženja barijera i oporavka od različitih oblika nasilja, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva žene i djevojčice s invaliditetom za učešće na Grupi samopodrške koja će se održati u utorak, 18. februara 2025.

Kroz Grupu samopodrške predviđeno je da se djevojčice i žene s invalidtetom, žrtve nasilja, edukuju o svim vrstama nasilja, uključujući i zanemarivanje, načine prevencije od različitih oblika zlostavljanja i nasilja, a sve s ciljem razmjene iskustava u svrhu jačanja djevojčica i žena s invalidtetom. Savjetovanje će pružati članice tima UMHCG koje posjeduju stručna znanja u ovoj oblasti.

U okviru ovog Projekta, organizovaćemo dvije grupe samopodrške, jednu na početku i jednu na kraju realizacije Projekta. Prva ima za cilj  procjenu potreba i početnog stanja, te očekivanja, a druga s evaluaciju projekta, ispunjenostočekivanja i procjene ishoda.

Zainteresovane kandidatkinje se mogu prijaviti najkasnije do 14. februara 2025, dostavljanjem prijave na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za grupe samopodrške ili putem linka https://forms.gle/ycM9RUZURg9msr417. 

Nakon dostavljenih prijava, izabranim učesnicama će biti dostavljene informacije o mjestu održavanja, uz napomenu da će projektni tim po principu anonimnostištititi njhove identitete i neće dijeliti fotografije ili drugeinformacije koje bi mogle da razotkriju identitet prijavljenih učesnica.

Aktivnost se realizuje u okviru Projekta ŽenE i Djevojčice s iNvaliditEtom – Žedne (Smo) zaštIte! koji sprovodimo u saradnji sa SOS telefonom za žene i djecu žrtve nasilja Bijelo Polje, a uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Televizija E, iako komercijalni medij, izdvaja se od drugih po načinu izvještavanja i zastupljenosti tema koje se odnose na ranjive grupe, ocijenila je Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.

Ona je, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E, poručila da je odgovornost i obaveza države da promoviše model pristupa koji je zasnovan na ljudskim pravima.

Posebno imajući u vidu zakonske obaveze medija koji se finansiraju iz budžeta građanki i građana, da izvještavaju o takozvanim ranjivim kategorijama, pa među njima i o osobama s invaliditetom, kazala je Vujačić.

Zabrinjavajuće je, smatra ona, malo medijskog sadržaja koji je posvećen ranjivim grupama - kojeg je po analizi Agencije za audio i vizuelne medijske usluge svega dva posto u televizijskim programima nacionalnih emitera.

Jako je značajno što je Agencija uradila takvu vrstu analize, i dobro bi bilo da u narednom periodu makar ih imamo na godišnjem nivou, kako bismo mogli porediti sa ovom trenutnom, jer nam je, zaista, nešto takvo dugo vremena falilo, posebno imajući u vidu zakonske obaveze medija koji se finansiraju iz budžeta građanki i građana, da izvještavaju o takozvanim ranjivim kategorijama, pa među njima i o osobama s invaliditetom, rekla je Vujačić.

U medijima su, konstatuje ona, najzastupljenija politika i političari, ali i nasilje. Zato se, dodaje Vujačić, postavlja pitanje koliko su i u okviru te teme obuhvaćene ranjive kategorije.

U  ovom izvještaju Agencije se spominju žene žrtve nasilja, pored osoba s invaliditetom, Roma i Egipćana, LGBTIQ populacija, i one kategorije u socijalnom riziku, odnosno u riziku od siromaštva, što govori u prilog činjenici da, po mom dubokom uvjerenju, je država tu dosta odgovorna, ne samo mediji, koji ne izvještavaju dovoljno. Komercijalnim medijima ne mogu dati neku vrstu zamjerke, možda bih mogla, i voljela, da su i kod njih, kod pojedinih, zastupljene sve ove kategorije, uključujući osobe s invaliditetom. Tu se vi izdvajate, iako ste komercijalni medij, ja to moram zaista istaći, što vas odvaja na neki način, bez obzira na način finansiranja, istakla je Vujačić.

Država je, podvlači, odgovorna jer bi morala da stvori takav ambijent za medije - da afirmiše, da promoviše i da omogući medijima da u većoj mjeri izvještavaju o onome što su pitanja ljudskih prava svih ugroženih grupa.

A kad su u pitanju osobe s invaliditetom, javni i medijski emiteri koji se finansiraju iz budžeta su obavezni o njima da izvještavaju, a u tom izvještaju iz Agencije se vide procenti, i oni su u tom segmentu za mene neprihvatljivi i niski, poručila je Vujačić.

Po istraživanju Agencije za audio i vizuelne medijske usluge Televizija E je zauzela drugo mjesto. Vujačić cijeni da nije toliko važan procenat zastupljenosti koliko jeste zastupljenost tema.

Kad su u pitanju osobe s invaliditetom definitivno medijsko izvještavanje nije raznovrsno u onoj mjeri u kojoj bi trebalo biti. Kad to kažem, mislim da se mediji često fokusiraju na ono što je dominantan odnos javnosti prema određenim kategorijama ljudi, u ovom slučaju osobama s invaliditetom. Nama se generalno ne pripisuju sve oblasti interesovanja koji su pripisuju drugim građankama i građanima, navela je ona.

Za njih se, kaže, često misli da ih zanimaju neka socijalna pitanja, obrazovanje, eventualno zaposlenje.

Ali sporadično, dok se vrlo rijetko izvještava o temama kao što je, na primjer, porodični život osoba s invaliditetom, kao što je generalno osnaživanje osoba s invaliditetom za samosvjesnost, aktivizam, za pitanja samoodređenja, samoprihvatanja invalidnosti, i sva ona pitanja koja dovode do toga da li su osobe s invaliditetom danas vidljive u crnogorskom društvu, ili ne, i zbog toga sam, na kraju krajeva, rekla da je, takođe, odgovornost države da ona ono što je njena obaveza promoviše, model pristupa zasnovan na ljudskim pravima, zaključila je Vujačić.

Izvor: E TV

Pripremila: Dajana Vuković

Inicijalna konferenciju projekta Youth IMPACT u organizaciji Saveza slijepih, koju sufinansira Evropska unija u okviru programa Erasmus+, sa fokusom na izgradnju kapaciteta u oblasti mladih sa invaliditetom održana je danas u hotelu Bristol u Podgorici. Pomenuti projekat pomaže u rješavanju brojnih izazove razvojem novih alata i programa koji poboljšavaju njihove vještine i integraciju u društvu. Osim toga, pomaže u jačanju kapaciteta organizacija koje učestvuju i drugih omladinskih organizacija, omogućavajući im da efikasnije rade sa mladima sa oštećenim vidom. Ovi ciljevi će se postići zajedničkim naporima i kombinovanom ekspertizom pet organizacija iz pet različitih zemalja, uključujući Savez slijepih Crne Gore.

Na početku konferencije prisutnima se obratio izvršni direktor Saveza slijepih, Goran Macanović. On je kazao da je projekat počeo 1. novembra 2024. godine te da će trajati naredne dvije godine, a da na njemu, pored Crne Gore, učestvuje još pet zemalja.

Ovaj projekat predstavlja početak jednog lijepog puta, kroz koji ćemo raditi na ostvarivanju dva krupna cilja: jačanje kapaciteta organizacija koji se bave mladima i osoba sa invaliditetom. Poseban akcenat je stavljan na osnaživanje mladih na uključivanje u društveni život, kazao je on.

Savez slijepih je u prethodnom periodu realizovao mnogo aktivnosti koje se odnose na mlade sa oštećenjem vida i mlade sa invaliditetom, napomenuo je Macanović. On je podsjetio da u okviru Saveza funkcioniše i Odbor mladih koji je u prethodnom periodu realizovao niz aktivnosti i inicijativa.

Savez slijepih, kao jedan od aktivnijih članova Evropskog saveza se uključivao u više projekata, tako da smo i kroz te aktivnosti promovisali značaj aktivnosti za mlade. Veliko mi je zadovoljstvo što smo dio ovog projekta i što ćemo u narednim mjesecima zajedno sa našim partnerskim organizacijama Hrvatskim savezom slijepih koji je nosilac ovog projekta, kao i Savezom slijepih Slovenije i Savezom slijepih Herceg-Bosne, raditi na veoma značajnim aktivnostima koje mogu pomoći što boljoj edukaciji mladih sa invaliditetom, rekao je on.

Kreirajući projektnu ideju izazovi su bili manje-više identični, jer su glavni izazovi mladih sa oštećenim vidom uključivanje u samostalni život, obrazovanje i kasniji rad, kazala je Anđela Dragović pojektna asistentkinja.

To je za osobe sa oštećenim vidom malo otežavajuća okolnost zbog nepristupačnosti materijala, informacija i mnogih drugih aktivnosti. Nedostatak umreženosti i komunikacije sa državnim institucijama i drugim omladinskim organizacijama koje se primarno bave mladima, dovelo je do toga da se ovaj projekat kreira, a mladi sa oštećenim vidom će i sami biti dio ovog projekta, kazala je ona.

Cilj ovog projekta primarno jeste osnaživanje mladih kao i organizacija koji se bave osobama sa invaliditetom na nacionalnom i lokalnom nivou. Statistički podaci u državama koje su partneri na ovom projektu govore da su mladi sa invaliditetom u riziku od socijalne isključenosti, ograničenosti informacijama, neformalnom obrazovanju te da su to tačke na koje se upravo treba fokusirati, kazala je Dragović u svojoj prezentaciji projekta.

Na panel diskusiji govorio je Branko Stešević, samostalni savjetnik u Direktoratu za mlade u Ministarstvu sporta i mladih. On je naglasio da je neformalno obrazovanje jako bitno za bolji razvoj omladine sa invaliditetom.

Neformalno obrazovanje je jako bitno, prvenstveno zbog zaposlenja, stoga, jako je važno da lica sa invaliditetom imaju pristup ovakvom vidu obrazovanja. Izbor za takav vid obrazovanja u našoj državi je veliki, ali je pitanje kolika je pristupačnost za osobe sa invaliditetom, i to je ono na čamu u narednomperiodu treba raditi, kazao je on.

ADP Zid aktivno učestvuje u programima podrške osobama sa invaliditetom. Njihova članica Mileina Šćepanović podsjetila je na Golbal prvenstvo koje je organizovano u Podgorici kada je oko 100 volontera iz Crne Gore učestvovalo na projektu.

Imali smo i par volontera koji su i sami osobe sa invaliditetom i to je nešto što je jako bitno. Kroz veliki broj ERASMUS projekata uključujemo mlade sa invaliditetom, koji su takođe kao volonteri veoma aktivni u našim kancelarijama, nastojimo da oni budu potpuno ravnopravno uključeni kao i svi volonteri. Naravno, to se uvijek može unaprijediti, inkluzija je jako bitna, kako bi ih što više uključili u naše aktivnosti, kazala je ona.

Predstavnica ERASMUS plus programa Rina Muhaj istakla je da je riječ o najvećem prepoznatom programu Evropske unije u oblasti obrazovanja, obuke, mladih i sporta. Pojasnila je da Crna Gora ima status treće zemlje nepridružene programu, te ima dosta ograničeno učešće.

Međunarodna dimenzija ERASMUS plus programa za treće zemlje nepridružene programu se otvorila posebno u oblasti visokog obrazovanja. Nama je dugoročni cilj da postanemo punopravna članica u ERASMUS plus programa, a dok to ne uradimo moramo dodatno raditi na jačanju naših kapaciteta.

Imamo dosta akcija na raspolaganju koje su trenutno namijenjene nama, a kada postanemo punopravna članica budžet za njihovu realizaciju će biti znatno manji. Ovo je trenutak gdje mi ništa ne plaćamo, a apsorbujemo dosta sredstava. Kada postanemo punopravna članica trebali bi da budemo dovoljno zreli da nudimo sve naše kapacitete i ekspertize trećim nepridruženim zemljama. Cilj je i da osnažujemo i ohrabrujemo učešće institucija i organizacija koje manje učestvuju u programu, istakla je Muhaj.

Dodala je da je ERASMUS program trenutno centralizovan i fokusiran na Podgoricu, te da bi trebao da se proširi i u ostatku zemlje.

Jako je važno da imamo i što više projekata koji adresiraju potrebe mladih sa manjim mogućnostima. Radimo i na podizanju svijesti o inkluzivnost, diverzitetu, zelenoj ekonomiji i aktivnom učešću u demokratskom procesu, navela je Muhaj.

Uslijedio je panel inspirativnih priča osoba sa invaliditetom na kojem se takođe govorilo o brojnim izazovima i poteškoćama sa kojima se susreću osobe sa invaliditetom. Na panelu su govorili Nikola Zekić magistar etnomuzikologije, Nikola Nikolić, golbal reprezentativac Crne Gore, Sofija Ivanović, višestruko nagrađivana srednjoškolka i Andrea Popović, direktorica Mreže za evropske politike MASTER.

Izvor: Savez Slijepih Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva sve zainteresovane osobe s invaliditetom, s posebnim akcentom na djevojke i žene s invaliditetom, studente/kinje sa i bez invaliditeta, predstavnike/ce organizacija koje se bave pravima osoba s invaliditetom da se prijave za učešće na dvodnevnoj Maloj školi antidiskriminacije.

Škola će se održati 20. i 21. februara 2025, u hotelu Komovi, u Andrijevici. 

Cilj Škole je da se, između ostalog, doprinese informisanju osoba s invaliditetom o mehanizmima zaštite od diskriminacije i proceduri pokretanja parničnih postupka pred nadležnim sudovima.

Škola će obuhvatiti teme o pojmu, vrstama, oblicima, području diskriminacije, mehanizmima zaštite od diskriminacije, pokretanju postupaka pred sudovima, Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda (ZLJPS), Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) i sl. Škola će se bazirati na međunarodnim i nacionalnim dokumentima iz oblasti diskriminacije: Konvenciji UN o pravima osoba s invaliditetom, Konvenciji o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama, Zakonu o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, Zakonu o parničnom postupku. 

Škola će pored teorijskog dijela, obuhvatiti i praktičan rad u grupama: studiju slučaja, interaktivni dijalog, diskusiju, razmjenu iskustava, što će učesnicima/ama omogućiti da stečeno znanje primjenjuju u praksi, posebno prilikom ostvarivanja i zaštite svojih prava.

Zainteresovani/e kandidati/kinje se mogu prijaviti dostavljanjem motivacionog pisma i biografije, najkasnije do 17. februara 2025. na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naslovom teksta mejla “Prijava za Školu antidiskriminacije”. Broj mjesta je ograničen.

UMHCG pokriva sve troškove učešća na Školi. Samo kandidati/kinje koji/e uspješno završe sve segmente Škole mogu dobiti sertifikat. Potrebno je da učesnici/e budu prisutni/e 90% vremena tokom Škole. 

Za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode informacije se mogu dobiti na telefon: 020/265-650 i 069/385-981, od ponedeljka do petka, u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Škola se sprovodi u okviru projekta Pravom do prava OSI koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Civilni sektor izražava duboku zabrinutost povodom manipulativnih izjava i postupaka Ministarstva prostornog planiranja u vezi sa procesom usvajanja Izmjena i dopuna PUPa Glavnog grada. Naime, na konferenciji održanoj 21. januara, a koju je organizovao CZIP, državna sekretarka, gospođa Marina Izgarević Pavićević, saopštila je da će projekat Velje brdo, kao već proglašeni projekat od javnog interesa postati dio novog Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (PPCG), a potom i dio Prostornog urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada. Prvobitnim pompeznim izjavama i najavama, usvajanje PUP-a bilo je planirano za kraj 2024, a useljenje na Velje brdo već za kraj sledeće godine. Osim što je vrlo jasno da ne znamo ni šta se tačno planira ni kako nadležni zamišljaju realizaciju, činjenice govore i jasno ukazuju na pokušaj obmanjivanja javnosti i prikrivanja nezakonitosti u postupku.

Na sjednici Vlade, 8. novembra 2024. godine, usvojen je zaključak koji jasno navodi da će se tek donošenjem Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada utvrditi javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti, radi izgradnje planiranih objekata, shodno članu 8, stav 4, Zakona o planiranju. Dakle, tvrdnje Ministarstva i državne sekretarke nisu istinite, jer projekat Velje brdo nije već proglašen javnim interesom i ne postoji ovaj osnov da preko reda postane dio PPCG. Ova manipulacija ima za cilj da stvori utisak zakonitosti postupaka kojima se pokušava na brzinu u plansku dokumentaciju uvrstiti projekat koji nema utemeljenje u prostornim, demografskim i ekološkim potrebama ovog društva, i koji su već ocijenjeni kao problematični. Ukoliko se nastavi pritisak na obrađivače PPCG da u najvažniji strateški plan Crne Gore ubace projekat Velje brdo nakon završenog procesa javne rasprave i bez ikakvog naučnog utemeljenja, smatraćemo to neviđenim nasiljem i nad prostorom i nad pravnim sistemom ove države.   

Podsjećamo javnost da je civilni sektor, zajedno s pravnim stručnjacima, već ukazao na brojne nepravilnosti u procesu usvajanja Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada. Otkriveno je da predloženi proces nije u skladu sa zakonskim procedurama, da nema utemeljenje u planu višeg reda, da samim tim krši Ustav Crne Gore. Tokom procesa javne rasprave ignorisani su principi transparentnosti i učešća građana, što su ključni temelji demokratskog društva. Sada, nakon što je nezakonitost procesa postala očigledna, Ministarstvo pokušava da preusmjeri pažnju i opravda svoje postupke kroz neistinite tvrdnje o statusu projekta Velje brdo.

Ne zabrinjava nas samo Velje brdo koje se kao naprasna ideja Vlade CG želi po svaku cijenu realizovati bez obrzira na upozorenja stručne javnosti, nerazumnosti i štetnosti koju bi prouzrokovala potencijalna realizacija. Više puta smo istakli problematične tačkaste izmjene prostora Glavnog grada kojim bi, usvajanjem dokumenta, nepovratno izgubili zelene površine, sportsko - rekreativne i poljoprivredne zone od kojih se mnoge nalaze na ekološki važnim koridorima i značajnim područjima sa aspekta zaštite prirode. 

Pozivamo Ministarstvo prostornog planiranja i Vladu Crne Gore da prestanu sa manipulacijama i da konačno počnu zakonito sprovoditi procedure. Građani zaslužuju istinu i planiranje koje će biti u skladu sa Zakonom, omogućiti bolji kvalitet života građana a našu prirodu i resurse očuvati.

Saopštenje potpisuju:

Centar za zaštitu i proučavanje ptica

KANA/ko ako ne arhitekt

Parkovi Dinarida

Green Home

Biciklo.me 

EnvPro

Centar za klimatske promjene

Crnogorsko društvo ekologa

Centar za istraživako novinarstvo

Udruženje ljubitelja Gorice i prirode

CEGAS

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore

NVO Dr. Martin Schneider Jacoby – MSJA

NVO Naša akcija

Organizacija KOD

CRNVO

Izvor: CZIP

Pripremila: Dajana Vuković

Ministarstvo evropskih poslova danas je organizovalo konsultacije sa NVO na temu akcionih planova za ispunjenje završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24. Događaj je okupio predstavnike Vlade, pregovaračke strukture i civilnog sektora, otvarajući prostor za transparentnu i konstruktivnu razmjenu mišljenja o ključnim reformama u oblasti vladavine prava.

Učesnicima su se obratili dr Predrag Zenović, glavni pregovarač, Jelena Grdinić, pregovaračica za klaster 1 i šefica Pregovaračke radne grupe za poglavlje 23,  Jovana Mijović, šefica Pregovaračke radne grupe za poglavlje 24.

Glavni pregovarač Zenović je poručio da je zajednički cilj da se kroz otvoreni dijalog i konstruktivne predloge NVO doprinese jačanju napora državne uprave u oblasti vladavine prava, kao i osiguravanju šireg društvenog konsezusa povodom najvažnijih društvenih pitanja. Informisao je da akcioni planovi za poglavlja 23 i 24 precizno definišu sve aktivnosti potrebne za ispunjenje preuzetih obaveza iz navedenih poglavlja, koja predstavljaju okosnicu cjelokupnog pregovaračkog procesa s EU.

 Vodilo se računa o usklađenosti preporuka iz Zajedničke pozicije EU koja sadrži završna mjerila, s obavezama koje proizilaze iz Izvještaj EK o Crnoj Gori, Reformske agende Crne Gore 2024 – 2027, Progama pristupanja CG EU (PPCG), kao i drugih komunikacija s evropskom stranom, objasnio je.

Glavni pregovarač je informisao da je predviđeno da se akcioni planovi usvoje na Vladi i da se na polugodišnjem nivou prati njihovo sprovođenje i naglasio da obaveze koje predviđaju završna mjerila u ovim ali i ostalim poglavljima moraju biti ispunjene do kraja 2026. godine.

Najavio je da će nacrti akcionih planova za realizaciju zavšnih mjerila u poglavljima 23 i 24 biti razmatrani u okviru Savjeta za vladavinu prava, kao najvišeg političkog tijela koje usmjerava proces EU integracije kada je ova oblast u pitanju.

Predmetni rok jeste ambiciozan ali smatramo i moguć ukoliko se društveni akteri u svim sferama okupe oko cilja koji nam je svima zajednički, ocijenio je.

Jelena Grdinić, pregovaračica za klaster 1 i šefica Pregovaračke radne grupe za poglavlje 23, saopštila je da je prilikom izrade akcionih planova održan niz tematskih sastanaka kojima su prisustvovali svi članovi radnih grupa, uključujući predstavnike NVO sektora. Naglasila je značaj sveobuhvatnog pristupa u izradi ovih strateških akata u cilju osiguravanja šireg društvenog konsenzusa i pokazala otvorenost za daljim konsultacijama s civilnim sektorom.

Jovana Mijović, šefica Pregovaračke radne grupe za poglavlje 24, podsjetila je na značaj saradnje sa civilnim sektorom kada je u pitanju poglavlje 24, i ocijenila je da je ovo pravi trenutak da se nevladine organizacije aktivno uključe u izradu akcionih planova. Komentarišući kratke rokove koji su postavljeni akcionim planovima, podsjetila je na odlučnost Vlade da Crna Gora postane 28. članica do 2028. godine.

Fokus razgovora bio je na aktivnostima koje vode ka ispunjenju preostalih obaveza u ovim poglavljima, a time i na daljem napretku Crne Gore u procesu evropske integracije.

Predstavnici civilnog sektora ocijenili su akcione planove kao ambiciozne i prepoznali potrebu za organizovanjem tematskih sastanaka kako bi se postigao bolji napredak. Takođe, razgovaralo se o unapređenju komunikacije i postupanja prema osobama s invaliditetom.

Predstavnici NVO su posebno bili zainteresovani za Strategiju za deinstitucionalizaciju, kao i za nekoliko ključnih zakona, uključujući Zakon o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, Zakon o zaštiti podataka, Zakon o sprječavanju korupcije, Zakon o zaradama u pravosuđu, Zakon o krivičnom postupku, Zakon o postupanju prema maloljetnicima, te Kadrovski plan uprave policije.

Današnje konsultacije sa civilnim sektorom bile su prilika i za razmjenu mišljenja o reformama u oblasti restitucije, uz naglasak na potrebu profesionalizacije komisija koje se bave ovom temom.

Konsultacijama su prisustvovali predstavnici Instituta alternativa, NVO Restitucija,  Udruženje raseljenih Roma i Egipćana sa Kosmeta u Crnoj Gori, Akcija za ljudska prava, Asocijacija Spekta, Građanska alijansa, Inicijativa mladih za ljudska prava, NVO Master, NVO 35 mm, Savez slijepih CG, Fors Montenegro, Mensa, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, CRNVO, i CEMI.

Izvor: eu.me

Pripremila: Dajana Vuković

Generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Irena Rakočević prisustvovala je konferenciji koju je organizovao Identitet pod nazivom Zabrana višestruke i višesektorske diskriminacije lica sa invaliditetom.

U uvodnom obraćanju Irena Rakočević istakla je da tema konferencije zabrana višestruke i višesektorske diskriminacije lica sa invaliditetom podsjeća na ključne izazove u izgradnji društva koje se temelji na jednakosti i pravdi ali i na nužnost saradnje Vlade Crne Gore sa organizacijama civilnog društva, kako bi se zajedničkim i posvećenim radom ostvario zajednički cilj stvarna promjena u društvu odnosno kako bi se suzbila višestruka i višesektorska diskriminacija.

Dodala je da razumijevanje višestruke i višesektorske diskriminacije zahtijeva promjenu načina na koji gledamo na invaliditet – ne kao na individualni problem, već kao na društveni izazov koji traži kolektivno rješenje. Prepreke koje stoje pred osobama sa invaliditetom nisu samo fizičke ili pravne; one su i kulturne, ukorijenjene u stavovima i predrasudama koje se moraju mijenjati.

Rakočević je istakla da javni konkursi za finansiranje NVO u oblasti zaštite od diskriminacije lica sa invaliditetom, koje ministarstvo iz godine u godinu raspisuje imaju za cilj punu implementaciju Preporuka Komiteta UN-a (CRPD) o pravima lica sa invaliditetom u oblasti promocije jednakosti, zabrane diskriminacije, učešća lica sa invaliditetom u političkom i javnom životu, zaštita prava žena sa invaliditetom, zaštita od višestruke i multisektorske diskriminacije, pristup pravdi, jednako priznanje pred zakonom. Navela je da ministarstvo prepoznaje napredak u određenim oblastima, ali i identifikuje ozbiljne izazove koji zahtijevaju dodatnu pažnju i fokusirane politike.

Dodala je da je akcionim planovima za period 2022-2023 i 2024-2025 Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti (2022-2027) kao prvi operativni cilj predviđen Unapređenje položaja žena i djevojčica s invaliditetom kroz smanjenje svih oblika višestruke i intersekcijske diskriminacije i obezbjeđenje nezavisnosti, autonomije i ravnopravnog učešća u svim sferama društvenog života.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava će nastaviti saradnju sa organizacijama civilnog društva kako bi se kroz zajedničke napore stvorili bolji uslovi za život svih osoba s invaliditetom i doprinijelo društvu koje vrednuje dostojanstvo, jednakost i različitost.

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

U Nikšiću posao čeka oko 400 osoba s invaliditetom, mada, prema riječima Macanovića, ima dosta osoba koje imaju određeni invaliditet, ali još uvijek nijesu ušle u proces utvrđivanja procenta invaliditeta.

Nešto manje od deset hiljada osoba s invaliditetom se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, dok je oko 4.000  zaposleno i njihovi poslodavci koriste subvencije koje predviđa Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom. To je na treningu za poslodavce na temu Zapošljavanje osoba s invaliditetom, u organizaciji NVO Mozaik iz Nikšića, kazao Goran Macanović.

Nažalost, to je jedna, oblast koja je u proteklih nekoliko godina bila često u javnosti tretirana kroz negativnu crtu. Mi iz Organizacije osoba sa invaliditetom se kontinuirano borimo protiv te negativne kampanje, kada je u pitanju zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Jeste malo upitna struktura nezaposlenih, kada govorimo o pojedinim opštinama. Nekoliko sjevernih opština prednjači po broju osoba sa invaliditetom i to je nešto što treba svakako, po mom dubokom uvjerenju, preispitati. Očekujem da će neki naredni procesi od strane Vlade i Skupštine Crne Gore biti uspostavljanje jedinstvenog tijela za vještačenje, kako bi i ovu oblast uredili i preispitati sve procese dodjeljivanja invaliditeta, kazao je Macanović.

U Nikšiću posao čeka oko 400 osoba sa invaliditetom, mada, prema riječima Macanovića, ima dosta osoba koje imaju određeni invaliditet, ali još uvijek nijesu ušle u proces utvrđivanja procenta invaliditeta.

Jedan od razloga je strah od toga kako će okolina reagovati ako dobiju status osobe s invaliditetom jer, iako smo dobro zagazili u 21. vijek, još uvijek se invaliditet smatra kao negativno svojstvo osobe, istakao je Macanović.

Nažalost, i dobar dio poslodavaca radije se odlučuje da plati posebne doprinose, kao jednu vrstu penala zbog nezapošljavanja osoba sa invaliditetom, umjesto da radno angažuje OSI. Macanović je tokom treninga skrenio pažnju poslodavcima koji su to benefiti ukoliko zaposle osobu s invaliditetom.

Svi benefiti koji su propisani našim domaćim zakonodavstvom, kada je u pitanju podrška zapošljavanju osoba sa invaliditetom, pokazuju da je zapravo finansijski isplativije zaposliti OSI nego plaćati posebne doprinose kao jednu vrstu penala zbog njihovog nezapošljavanja. Osim tog finansijskog segmenta, benefiti su višestruki – poslodavci na taj način utiču na inkluzivnost društva, omogućavaju i osobama sa invaliditetom da se osjećaju jednakim članom društva, daju im šansu da rade i zarade sredstva za svoju i egzistenciju svoje porodice i na taj način daju doprinos poboljšanju sveokupnog društva, istakao je Macanović.

A benefiti su, kako je istakao Blagoje Šturanović, direktor Mozaik -a, i što će poslodavac dobiti radnika koji želi da radi i koji će dati sve od sebe da svaki radni zadatak obavi na najbolji mogući način.

Željeli smo ne samo da poslodavce uputimo u benefite zapošljavanja osoba sa invaliditetom, već i da im objasnimo da zapošljavanje OSI nije neko humano djelo, već da su to osobe koje rade, možda čak i bolje od svih ostalih. Želimo da poslodavce povežemo sa nevladinim sektorom, kako bismo im pružili podršku prilikom zapošljavanja, uputili ih koje to osobe sa invaliditetom žele da rade i tako napravili neku jaču zajednicu, istakao je Šturanović.

Trenig o pravnom i zakonskom okviru za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i svim benefitima i subvencijama koje poslodavac ima ukoliko zaposli OSI, o mogućnostima prilagođavanja radnog mjesta i podršci koja je dostupna poslodavcima kada zaposle osobu s invaliditetom, održan je u sklopu projekta Kreativne socijalne preduzetnice koji NVO Mozaik realizuje u okviru programa Jačanje civilnog društva za podršku održivom socio-ekonomskom razvoju Crne Gore koji finansira EU, kofinansira Ministarstvo javne uprave, a realizuju Help i Juventas.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža Besplatna pravna pomoć za osobe s invaliditetom i članove/ice njihovih porodica.

U narednih dvanaest mjeseci UMHCG će kontinuirano pružati besplatno pravno informisanje, savjetovanje i pravnu pomoć osobama s invaliditetom, ženama i djevojčicama s invaliditetom i članovima/cama njihovih porodica, uključujući i djecu s invaliditetom. 

Kroz besplatno pravno savjetovalište korisnici/e usluga imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima iz raznih oblasti, i da posredstvom advokatskog tima pokreću postupke pred organima, uključujući i postupke pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci). 

Realizacijom ove aktivnosti podstaknućemo i motivisati osobe s invaliditetom da budu aktivnije u ostvarivanju svojih prava i zaštiti od diskriminacije po osnovu invaliditeta. Na ovaj način doprinijeće se pokretanju postupaka u cilju ostvarivanja prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite, ali i pokretanju svih ostalih postupaka/sporova pred nadležnim institucijama i sudovima

U cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite osoba s invaliditetom (posredstvom advokatskog tima UMHCG – Advokatskog ortačkog društva Terzić & Živković)  Besplatna pravna pomoć pružaće se svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova. 

Pravni savjeti mogu se tražiti lično u prostorijama UMHCG, ali i putem drugih kanala komunikacije:

Brojeva telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761,

Mejla: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Društvenih mreža: Fejsbuk stranice, Instagram naloga, Vršnjačkapodrška.me 

Napomena: Anonimnost korisnika/ca usluga beslatne pravne pomoći je zagarantovana!

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta SamoSTALNO i ravnoPRAV(N)O za osobe s invaliditetom uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, posredstvom Konkursa za NVO u 2024. u oblasti zaštite lica s invaliditetom.