Crnu Goru će prestavljati Milijana Ćirković i Đuro Krivokapić u klasi 6, Pjetro Paljušević u klasi 7, Uroš Gugolj u klasi 8 i Dejan Bašanović u klasi 10.

Crnogorski stonoteniseri će u petak nastupiti na tradicionalnim Međunarodnim sportskim igrama za osobe sa fizičkim invaliditetom koje će se održati u Strugi i Ohridu, u organizaciji Paraolimpjskog komiteta Makedonije, saopšteno je iz Paraolipijskog komiteta Crne Gore.

Crnu Goru će prestavljati Samra Kojić u klasi 5, Milijana Ćirković i Đuro Krivokapić u klasi 6, Uroš Gugolj u klasi 8 i Dejan Bašanović u klasi 10.

Za sjutra je u prijepodnevnim časovima zakazan pojedinačni dio turnira dok će se popodne odigrati ekipni dio.

Izvor: Vijesti

Mladi i aktivizam

Prema novom Zakonu o mladima koji je stupio na snagu 12. aprila 2019, mladima se smatraju osobe od navršenih 15 do 30 godina života.

Omladinska politika, po ovom Zakonu, podrazumijeva skup mjera i aktivnosti koje državni organi, organi lokalne samouprave, nevladine organizacije, studentski i učenički parlamenti i druga pravna lica preduzimaju za poboljšanje položaja mladih, njihovog ličnog i društvenog razvoja i uključivanja u društvene tokove.

Javni interes u oblasti omladinske politike predstavlja:

1. kreiranje i unaprjeđenje omladinske politike;
2. uspostavljanje institucionalnog okvira za sprovođenje omladinske politike;
3. stvaranje i unaprjeđenje uslova za rad omladinskih servisa;
4. podsticanje proaktivnog učešća mladih u kreiranju i sprovođenju omladinske politike na državnom i lokalnom nivou;
5. edukaciju mladih o mehanizmima njihovog uključivanja u aktivne mjere zapošljavanja;
6. podsticanje uključivanja mladih u kreiranje kulturnih sadržaja;
7. podsticanje mobilnosti mladih;
8. podsticanje uključivanja mladih u neformalno obrazovanje;
9. promocija zdravih stilova života i volonterizma kod mladih;
10. podsticanje drugih oblasti od značaja za razvoj mladih.

Omladinska politika se zasniva na načelima jednakosti, volonterizma, solidarnosti aktivnog učešća i informisanosti mladih.

Jednakost – svi mladi su jednaki u ostvarivanju prava, bez obzira na: uzrast, fizičku sposobnost, fizički izgled, zdravstveno stanje, invaliditet, nacionalnu, rasnu, etničku ili vjersku pripadnost, pol, jezik, političko opredjeljenje, društveno porijeklo i imovinsko stanje, seksualnu orijentaciju, rodni identitet i drugo lično svojstvo.

Volonterizam - neprofitna je i neplaćena aktivnost kojom pojedinci i pojedinke, samostalno ili u okviru neke grupe ili organizacije, doprinose dobrobiti svoje zajednice ili cijelog društva.

Solidarnost - je dobrovoljna socijalna kohezija, spremnost da se pomogne i dodijeli međusobna podrška unutar grupe.

Po Zakonu, omladinski rad predstavlja aktivnosti koje se realizuju u saradnji sa mladima i za mlade sa ciljem njihovog osamostaljivanja i prelaska u odraslo doba, učenja, ličnog i društvenog razvoja, u skladu sa njihovim potrebama i mogućnostima, a zasnivaju se na metodama neformalnog obrazovanja.

Ključni dokumenti za ostvarivanje omladinske politike u Crnoj Gori su Zakon o mladima i Strategija za mlade.

Omladinski aktivizam označava uključivanje mladih u procese koji imaju za cilj promjenu u društvu. Aktivista je osoba koja preduzima akcije radi društvenih promjena.

Postoje različiti oblici aktivizma: aktivizam mladih (studentski protesti i sl.), medijski aktivizam (internet, nezavisni mediji), demonstracije, peticije tkz. građanska neposlušnost, protest, ekonomski aktivizam (bojkoti, štrajkovi).

Omladinski aktivizam nije jedna aktivnost, nego više različitih aktivnosti i projekata. Podrazumijeva male lokalne akcije u lokalnim sredinama, ali i mladih i za mlade na regionalnom, nacionalnom ili međunarodnom nivou, kako bi efektivnije i efikasnije djelovali na poboljšanje stanja mladih i unapređenje građanskog društva.

Kako se uključiti u omladinski aktivizam?

Želiš da promijeniš nešto u svom okruženju? Želiš da doprineseš? Želiš da se tvoj glas čuje?

Aktivizam je način na koji možeš da učiniš to.  Biti aktivan znači znati šta hoćeš i želiš, i uraditi to.

U zavisnosti od želja i interesovanja, možeš postati aktivan/na tako što ćeš se pridružiti omladinskoj organizaciji ili nevladinoj organizaciji za mlade, učestvovati u njenim aktivnostima ili samostalno inicirati promjene u svojoj zajednici.

Ako želiš da svojim djelovanjem doprineseš poboljšanju položaja mladih s invaliditetom, možeš se učlaniti u UMHCG i kroz neki od naših šest programa raditi na tome:

1. Program za obrazovanje i edukaciju;
2. Program za zapošljavanje i ljudski resursi;
3. Program za samostalni život;
4. Program za pristupačnost;
5. Pravni program i antidiskriminaciju;
6. Program za međunarodnju saradnju.

Učešće u donošenju odluka je tvoje pravo koje ti ne smije biti uskraćeno ili ograničeno zbog toga što imaš invaliditet. Da bi se osnažio/la da glasno tražiš svoja prava, Program za samostalni život je prostor gdje možeš da naučiš kako da: donosiš odluke, praviš izbor, imaš kontrolu nad njima, budeš odgovoran, ali i da imaš pravo na grešku.

Ovaj tekst dio je informativnog lifleta izrađenog u okviru projekta Omladinska politika je i moja politika, podržanog od strane Ministarstva sporta i mladih, kroz konkurs za NVO u 2018.

Ukoliko želite da preuzmete liflet u pdf formatu, to možete učiniti klikom ovdje.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje (UPOSIBP) potpisali su  danas Memorandume o saradnji s Vrhovnim sudom odnosno Advokatskom komorom Crne Gore. Ovo je, inače, prvi Memorandum o saradnji koji nevladine organizacije osoba s invaliditetom potpisuju s Vrhovnim sudom i Advokatskom komorom.

Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica istakla je da je današnje potpisivanje Memoranduma samo formalnost, s obzirom na  već postojeću i dugogodišnju saradnju. „Izuzetno mi je drago što ćemo u sadejstvu s Advokatskom komorom rješavati probleme i što će se saradnja nastaviti. Vrhovni sud će i dalje raditi na unaprjeđenju saradnje kako bi se omogućilo građanima s invaliditetom da bržim i efikasnijim putem idu po pravdu.“

„Ovo je veoma lijep čin i potvrda je humanog odnosa Vrhovnog suda i Advokatske  komore. Vrata Advokatske komore će biti širom otvorena za saradnju i ovo neće biti mrtvo slovo na papiru“, istakao je predsjednik Advokatske komore Zdravko N. Begović.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vujačić istakla je da potpisanje memoranduma o saradnji ima težnju da doprinese poštovanju prava osoba s invaliditetom, posebno u segmentu pristupa pravdi. Navela je da ovi memorandumi svakako imaju ogroman značaj, prije svega u segmentu uklanjanja prepreka za pristup sudu i postupke pred sudom, za promociju besplatne pravne pomoći, razmjenu iskustava između osoba s invaliditetom i advokata, uključujući i niz drugih mjera koje će sprovoditi Vrhovni sud, Advokatska komora, odnosno organizacije OSI.

“Danas nijesmo zadovoljni garancijama prava osoba s invaliditetom na pristup pravdi i jednako priznanje pred zakonom, posebno zbog instituta oduzimanja poslovne sposobnosti koji je u nadležnosti Ministarstva pravde, a do čije izmjene ni ovi memorandumi ne mogu imati potpuni efekat i uticaj. Ovo posebno što osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost imaju ograničenu i procesnu sposobnost, postaju takoreći objekti prava.“

Da bi ovi memorandumi zaživjeli potrebna je i promjena zakonske regulative, a izmjena zakonodavstva predstavlja ozbiljan i zahtjevan zadatak. Istakla je da je komunikacija i u prethodnom periodu s ova dva subjekta bila kvalitetna. „Vjerujem da će komunikacija jačati na obostrano zadovoljstvo, posebno u korist i zbog osoba s invaliditetom i njihovih porodica“.

Današnje potpisivanje Memoranduma treba da bude primjer drugim državnim organima, na koji način može i treba biti ojačana saradnja sa civilnim sektorom i organizacijama osoba s invaliditetom.

Aktivnost je dio projekta Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom, koji jje finansijski podržan od strane Ministarstva pravde, kroz konkurs za NVO u 2018.

Pripremila: Dragana Sokić

Na linku ispod, nakon što preuzmete dokument, se možete upoznati s pravom na zaštitu od svih vidova nasilja, posebnoo nad djevojčicama i ženama s invaliditetom, načinima prepoznavanja nasilja, pojavnim oblicima, nadležnim institucijama i procedurom prijave nasilja. 

Predstavnici Opštine Ulcinj održali su sastanak s predstavnicima Savjeta za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom a u vezi sa slobodnim parking mjestima koja će ovoj kategoriji stanovništva biti dodijeljena od strane novoosnovanog preduzeća "Parking servis. Kako je saopšteno iz lokalne, uprave predstavnci Savjeta za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom informisani su o lokacijama parking prostora u Ulcinju koja će biti dostupne OSI. Prema predlogu, pet odsto parking mjesta će biti rezervisano za ovu kategoriju, vodeći računa da budu u blizini najposjećenijih institucija i mjesta u gradu. Parking mesta će u početku imati horizontalnu signalizaciju, a vrlo brzo nakon toga, planirano je da bude obezbijeđena i vertikalna signalizacija. Predstavnici Opštine izrazili su odlučnost da se odluke o parkingu za osobe s invaliditetom maksimalno poštuju kao i i da se uspostavi maksimalno poštovanje pravila u parking sektoru. Da će u novoosnovanom preduzeću posebnu pažnju posvetiti osobama s invaliditetom najavio je nedavno i vd direktora preduzeća Alaksandar Jacović koji je najavio da će širom grada, posebno u blizini državnih i lokalnih institucija, biti ostavljeno dovoljno prostora za parking OSI. Mjesta će, kako je to uobičajeno biti posebno obilježena i biće oslobođena plaćanja parkinga.

Preuzeto: Dnevne novine DAN