Željko

Željko

četvrtak, 26 januar 2023 12:27

Diskriminacija raste zbog političke krize

Vladin izvještaj pokazuje da je povišen stepen neravnopravnosti osoba drugačije seksualne orijentacije.

Pored svih napora koje Crna Gora ulaže u oblasti zaštite ljudskih prava, najnovija istraživanja ukazuju na povećanu diskriminaciju, koja je, između ostalog, posljedica trenutne političke i ekonomske krize.

To se navodi u nacionalnom izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, za period 2018-2022, koji je završen ovog mjeseca.

„Rezultati najnovijeg istraživanja sprovedenog krajem 2022. pokazuju da je prosječan stepen diskriminacije za sve ranjive grupe najveći u oblasti zapošljavanja, te da je stepen diskriminacije najizraženiji kod RE populacije, prema percepciji građana. U poređenju s 2010. godinom mjerimo povišeni stepen diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije, stepen diskriminacije prema ženama je smanjen, a nisu evidentirane značajnije promjene kada su u pitanju osobe s invaliditetom i RE”, piše u izvještaju.

Zakoni se mijenjaju, ali ne i svijest

U Vladi tvrde da rade na iskorjenjivanju rodno zasnovanog nasilja, ali i na promjeni svijesti i edukaciji o uzrocima i posljedicama diskriminacije po osnovu pola.

Između ostalog, pojašnjavaju da su licencirana četiri skloništa, prihvatilišta za žrtve, a 2018. sačinjen Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama i u porodici, s posebnim dijelom koji se odnosi na djecu, ali i formiran operativni tim za borbu protiv ove vrste nasilja.

Iz Vlade ističu da je izmjenama Krivičnog zakonika i Zakona o krivičnom postupku proširena definicija porodice, uvršteno partnersko nasilje, nasilje partnera istog pola, uvedena nova krivična djela „osvetnička pornografija” i seksualno uznemiravanje, proširena djela silovanje i genitalno sakaćenje. Tim izmjenama, pojašnjavaju, predviđeno je da se fizičko i psihičko nasilje u cjelosti prenesu u obilježja krivičnog djela.

Ipak, u Vladi smatraju i da uprkos značajnim naporima da se zaokruži zakonski okvir u domenu borbe protiv svih vidova diskriminacije, stereotipa i predrasuda, posebno pojave mizoginije i seksizma, postoje i dalje izazovi koji i dalje postoje po pitanju sprovođenja propisa.

Zbog diskriminacije OSI, 90 pritužbi Ombudsmanu

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda tokom četiri godine imala je u radu 90 predmeta koji se odnose na diskriminaciju osoba s invaliditetom (OSI).

U izvještaju Vlade piše da je zabilježen broj pritužbi, „što je dokaz većeg povjerenja i prepoznatljivosti institucije”. U Vladi tvrde da je usklađenost Zakona o radu iz 2020. s međunarodnim standardima i domaćim pravnim okvirom obezbijedila uslove za profesionalnu i uspješnu rehabilitaciju, povećanje zaposlenosti osoba s invaliditetom i njihovo ravnopravno učešće na tržištu rada. Pojašnjavaju da je nastavljeno usklađivanje domaćeg zakonodavstva u oblasti zaštite ljudskih prava i zaštite od diskriminacije osoba s invaliditetom, na osnovu Analize usklađenosti sa UN Konvencijom i Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom.

„Od 59 analiziranih zakona, preporuku za usklađivanje dobilo je 34, a do sada je usklađeno devet, a u toku su izmjene i dopune Zakona o pravima pacijenata, o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama, o povlasticama na putovanje lica sa invaliditetom.”, piše u izvještaju.

Pravosnažno osuđeno 17 napadača na novinare

Iz Vlade podsjećaju i da je Komisija za praćenje istraga napada na novinare ukazala na niz nedostataka koji se, između ostalog, odnose na kašnjenje u istragama, nepostojanje jedinstvene evidencije svih slučajeva i nedostupnost pristupa tajnim podacima svih članova tog tijela.

Navode da se radi na novim medijskim zakonima, koji bi, između ostalog, trebalo da osnaže i osnovne principe slobode medija, slobode izražavanja, uređivačke nezavisnosti, kao i da je izmjenama Krivičnog zakonika iz 2021. ojačana krivičnopravna zaštita novinara.

Prema izvještaju, Vrhovni sud je u cilju usaglašavanja nacionalne prakse s praksom Evropskog suda izradio analizu presuda u odnosu na Crnu Goru za 2018, 2019. i 2020.

Sudovi su, tvrde, tokom četvorogodišnjeg perioda imali u radu 29 predmeta, povodom prekršaja i krivičnih djela učinjenih na štetu novinara, od kojih je riješeno 19, a 17 okončano pravosnažnim, osuđujućim presudama.

Zbrinute 72 žrtve trgovine ljudima

U jedinom licenciranom prihvatilištu, skloništu za žrtve trgovine ljudima, od 2018. do 2022. zbrinute su 72 osobe. U Vladinom izvještaju navodi se da je Uprava policije od 2019. podnijela 21 prijavu protiv 29 osoba za krivično djelo trgovina ljudima.

„Tužilaštvo je podiglo 14 optužnica protiv 23 lica, dok je sud izrekao četiri presude protiv pet osoba zbog trgovine ljudima, što predstavlja značajan pomak u odnosu na prethodni period”, piše u dokumentu.

Iz Vlade, između ostalog, kažu da je na inicijativu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda potpisan Protokol o postupanju organa, ustanova i organizacija sa djecom uključenom u život i rad na ulici, koji je revidiran 2021.

Izvor: Portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

četvrtak, 26 januar 2023 12:03

Begić: Epidemija malih boginja u Crnoj Gori

„Imajući u vidu broj neadekvatno zaštićene djece, posebno među generacijama rođenim 2021. i 2020, doba godine koje pogoduje respiratornim infekcijama, te činjenicu da su u našem neposrednom okruženju već registrovani prvi slučajevi obolijevanja, gotovo je izvjesno da će do masovnijeg obolijevanja od morbila doći i u Crnoj Gori“, upozorava u intervjuu dr Senad Begić, viši konsultant za zdravstvena pitanja UNICEF (Predstavništva u Crnoj Gori).

Ističe da roditelji djece koja nijesu adekvatno zaštićena od morbila, zaušaka i rubele i dalje imaju priliku da svoje dijete zaštite, tako da je u ovom trenutku ključno da se bez odgađanja jave izabranom pedijatru i zakažu termin vakcinacije.

Da li imate podatak koliko je nevakcinisane djece u Crnoj Gori, a koja su već morala biti vakcinisana i kakav je trend vakcinacije u posljednjih pet godina?

UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), kao sestrinske agencije Ujedinjenih nacija koje se bave zaštitom i unaprjeđenjem zdravlja djece, dobijaju podatke o ostvarenim obuhvatima imunizacijama od svih država članica na godišnjem nivou. Godišnji Izvještaj o procjeni SZO i UNICEF o nacionalnom obuhvatu imunizacijom (WUENIC) dostupan je ovdje. Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) rukovodi podacima o obuhvatima imunizacijama u realnom vremenu, koji uključuju sve generacije djece.

Podaci iz godišnjih izvještaja koje dobijamo ukazuju da postoji silazni trend u pravovremenoj vakcinaciji koji je najizraženiji kada se radi o vakcini protiv malih boginja, zaušaka i rubele, a u posljednje dvije godine i u vakcinacijama drugim vakcinama koje se daju u prvoj godini života. Ovo se može pripisati direktnom uticaju pandemije korona virusa i šteti koju je nanijela u funkcionisanju različitih zdravstvenih servisa, a posebno preventivnih, širom svijeta.

Kakav je stav UNICEF o tome? Da li imate podataka da se nevakcinisana djeca ipak upisuju u vrtiće?

Nesumnjiva je i višestruko značajna dobrobit koju predškolsko obrazovanje pruža svoj djeci. Zato je veoma bitno insistirati na adekvatnoj i ravnomjernoj dostupnosti predškolskih servisa svoj djeci u Crnoj Gori. Pohađanje vrtića omogućava lakši upis i početak školovanja, bolje rezultate u prvim godinama učenja, a efekti pohađanja ranog obrazovanja pokazuju se čak i u globalnim studijama, kao što je Program za međunarodno ocenjivanje studenata (PISA), u kojima se testiraju petnaestogodišnjaci.

Globalno poznata studija koju je uradio Džejms Hekman (James Heckman), dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, dokazuje da je ulaganje u rani razvoj i rano obrazovanje najisplativija investicija u društveni razvoj koju jedna zemlja može da sprovede. Studija je dostupna ovdje.

UNICEF posmatra imunizaciju iz perspektive prava djeteta. To u suštini podrazumijeva da UNICEF ne preporučuje sprovođenje imunizacija na bilo koji način koji bi bilo koje dijete mogao diskriminisati ili mu uskratiti neko osnovno pravo, uključujući tu i veoma bitno pravo na obrazovanje.

Preporučujemo da roditelji dobiju sve neophodne informacije kako bi bili osnaženi i shvatili značaj vakcina, tako da oni postanu zastupnici i traže vakcine koje su neophodne za djecu i njih same u kalendaru imunizacije svoje zemlje, te da postupaju u skladu s propisima koji se odnose na imunizaciju putnika u međunarodnom saobraćaju.

Kada je posljednji put zabilježen slučaj malih boginja u Crnoj Gori?

Posljednji slučajevi obolijevanja od malih boginja kod nas registrovani su 2018, o čemu registar na nacionalnom nivou vodi Institut za javno zdravlje (IJZCG).

Prema epidemiološkoj situaciji u okruženju i broju nevakcinisane djece, da li je Crna Gora plodno tlo za obolijevanje od malih boginja?

Imajući u vidu broj neadekvatno zaštićene djece, posebno među generacijama rođenim 2021. i 2020, doba godine koje pogoduje respiratornim infekcijama, te činjenicu da su u našem neposrednom okruženju već registrovani prvi slučajevi obolijevanja, gotovo je izvjesno da će do masovnijeg obolijevanja od morbila doći i u Crnoj Gori.

Međutim, roditelji djece koja nijisu adekvatno zaštićena od morbila, zaušaka i rubele i dalje imaju priliku da svoje dijete zaštite, tako da je u ovom trenutku ključno da se bez odgađanja jave izabranom pedijatru i zakažu termin vakcinacije.

„Osnovni uslovi za pojavu masovnog obolijevanja od bilo koje zarazne bolesti jesu nedovoljno zaštićena tj. osjetljiva populacija i prisustvo uzročnika bolesti. S obzirom na niske stope imunizacije djece predškolskog uzrasta i relativno veliki broj nezaštićene djece“, prvi preduslov za masovno obolijevanje je, nažalost, ispunjen. Pojava virusa morbila, koja je sada gotovo neminovnost, ispuniće i drugi uslov.

Koje su posljedice obolijevanja i simptomi i da li postoji grupacija za koju su one najopasnije, odnosno za koga mogu biti smrtonosne?

Osnovna priroda virusa morbila je da oslabi imunološki sistem organizma, a po novijim studijama i da izbriše dobar dio imunološke memorije, zbog čega organizam postaje osjetljiv na mnoštvo drugih patogena koji, u kombinaciji sa samom morbiloznom infekcijom, dovode do čitavog niza potencijalnih komplikacija koje, nažalost, ugrožavaju živote. Bolest koja počinje s visokom temperaturom, konjuktivitisom, karakterističnim osipom nerijetko progredira u upalu pluća, ali i mnogih drugih organa, uključujući i nervni sistem. Procjenjuje se da jedno od petoro inficirane djece zahtijeva bolničko liječenje, a da jedno od dvadesetoro inficirane djece razvija upalu pluća, kao najčešću i najopasniju komplikaciju.

Druga karakteristika morbila je da virus ostaje „uspavan“ u različitim djelovima organizma, a posebno u centralnom nervnom sistemu te moguća reaktivacija godinama nakon preležane bolesti može dovesti do teških posljedica koje podrazumijevaju i bespovratna oštećenja centralnog nervnog sistema i stanje poznato kao subakutni sklerozirajući panencefalitis. To stanje manifestuje se kao vegetativno stanje, s kompletno oštećenim funkcijama centralnog nervnog sistema koje se ne mogu povratiti nijednim terapijskim modalitetom.

Smrtnost morbila procjenjuje se na jedno od hiljadu inficirane djece i to u razvijenim zemljama svijeta i populacijama adekvatno uhranjene djece. U slabije razvijenim državama, državama u razvoju, kao i u sklopu humanitarnih katastrofa u kojima je izražen problem neuhranjenosti djece i nedostataka određenih vitamina i mikronutrijenata, smrtnost višestruko raste.

Adekvatnom prevencijom i zaštitom sve osjetljive djece nadamo se da nikada nećemo imati priliku da registrujemo smrtne ishode niti teške komplikacije morbila kod nas.

„Vremena imamo, preventivne alate takođe, tako da je na nama kao zajednici da slijedimo naučne preporuke i vratimo se blagodetima moderne medicine i tako omogućimo našoj djeci adekvatnu zaštitu i najbolji mogući početak života“, bez zaraznih bolesti.

Vakcina u upotrebi više od pola vijeka

Da li je antivakserski lobi i dalje toliko snažan da i pored naučnih dokaza da MMR vakcina nije povezana s autizmom i dalje vlada strah?

Roditelji koji ukazuju na povezanost vakcina i autizma se najčešće pozivaju na studije Endrjua Vejkfilda (Andrew Wakefield) i Marka Gajera (Marc Gajer). Njihova publikacija, pored toga što je stara preko 25 godina, diskreditovana je zbog osnovnih metodoloških problema, među kojima je i nepravilna analiza podataka i zbunjujuće korišćenje osnovnih statističkih termina, kao i zbog nepoštovanja etičkih principa i standarda.

Vakcina protiv malih boginja je bezbjedna i u upotrebi je preko 50 godina. Neželjena dejstva nakon vakcinacije su izuzetno rijetka i minorna, naročito kada se uporede s opasnim efektima i posljedicama propuštanja vakcinacije. Prednosti vakcinacije u velikoj mjeri nadmašuju sve moguće rizike, spašavajući pri tome 2-3 miliona dječijih života godišnje, po globalnim procjenama. U periodu 2000-2018, MMR vakcinacijom spriječeno je oko 23,2 miliona smrtnih slučajeva, što MMR vakcinu čini jednim od najboljih ulaganja u domenu javnog zdravlja.

Dakle, činjenica je da vakcine spašavaju živote. Donošenje odluke da se ne primi vakcina predstavlja veći rizik po dijete i zajednicu. Kada se djeca vakcinišu, ona ne samo da su zaštićena, već njihov imunitet štiti i druge koji nijesu vakcinisani, kao što su novorođenčad ili neka djeca s hroničnim zdravstvenim stanjima koja ih onemogućavaju da prime određene vakcine. Time što ćemo se vakcinisati i što ćemo vakcinisati svoju djecu osiguravamo bezbjedniji svijet za sve.

Izvor: Portal Radio Televizija Nikšić

Pripremio: Ivan Čović

Forum za razmjenu iskustava crnogorskih i evropskih organizacija OSI biće organizovan u četvrtak i petak, 26. i 27. januara 2023, u hotelu CUE, u Podgorici. 

Forum organizujemo s ciljem da podstaknemo razmjenu znanja i iskustava organizacija OSI iz Crne Gore sa sličnim organizacijama iz EU, kao i s institucijama koje su nadležne za zaštitu ljudskih prava OSI i organizacijama koje su kroz ciljeve i djelatnosti definisale oblast ljudskih prava OSI, radi prenošenja pozitivnih iskustava i primjera savladavanja izazova u praksi, s kojima su se ove organizacije već suočavale, te iniciranje unaprjeđenja položaja organizacija OSI kroz zakonsko definisanje njihove reprezentativnosti.

U uvodnom dijelu, prvog dana, planirano je da događaj otvore državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Dragiša Janjušević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, službenik za podršku razvoja politika i slobodu kretanja Evropske mreže za samostalni život (European Network on Independent Living) Kamil Goungor i izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić.

Tokom trajanja su planirana četiri panela na kojima će, pored predstavnika/ca crnogorskih organizacija, uzeti učešće evropske organizacije OSI, predstavnici/ce Evropskog foruma osoba s invaliditetom (European Disability Forum - EDF) i predstavnici/ce Evropske mreže za samostalni život (European Network on Independent Living).

Ovim putem pozivamo sve zainteresovane osobe s invaliditetom, građane i građanke da se prijave za učešće na pomenutom Forumu, te da istu isprate putem Fejsbuk stranice

Za sve dodatne informacije, možete nas kontaktirati putem mejla Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili na broj telefona 069/385-981, 067/801-761 ili 020/265 - 650

Forum se organizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centarom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

sreda, 25 januar 2023 08:01

Modni opstanak

Zapravo život bi bio, čini mi se, duži i kvalitetniji, ako bi svako od nas svjesno

razmišljao o održivosti i održavanju svih onih stvari u ormaru koje nam se više ne dopadaju. Šta se desilo sa željom da mi sami obnovimo ili rekonstruišemo, do skoro, našu omiljenu suknju? Suknju koju smo dugo čekali da se pojavi na našem tržištu kako bi je kupili? Mislim da ovdje, uglavnom, preovladaju negativne emocije, pa ne ostanemo dugo „vezani" za odjeću, to je olakšanje, ali se to sve dešava jer nas je brza moda poremetila, kako emotivno probudila, tako i unošenjem sigurnosti da se ne trudimo oko neke stare krpice i obnavljanja iste, jer nas u radnji čeka gotova odjeća koja je čak u trendu.

Već ste trebali da shvatite da stil nije trend. Da nije stil ukoliko ste trendseter/ka,

već ako ostanete dosljedni sebi i svom ustaljenom načinu odijevanja. Proces obnavljanja i dekonstrukcije je zapravo mno osviješćeniji i zanimljiviji od kupovine i gomilanja ormara novim proizvodima, jer kasnije, kako se ritam ustaljuje, ormar mora da se oslobađa i obnavlja još novijim stvarima.

Kada pročite sličan sadržaj, tek onda se probudite i shvatite da je modna industrija u brzini, samo kako bi ispunila naša očekivanja i potrebe koje su u današnjem životu normalna. Smatram da bi idealno bilo biti dosljedan sebi i tako svoju stariju odjeću, koju bi rado promijenili nekom trend odjećom, samo zato što nam se stara odjeća sa nekim razlogom ne dopada, dosadila je, ili nema sentimentalni značaj, trebala rekonstruisati i osvježiti. Šta dobijamo ovom promjenom? Očuvanje prirodne i  ekosistema, osviješćenost kojom podstičete ljude oko vas da se i oni oprobaju u stvaranju i  renorviranju svog ormara.

Osim toga, neko možda više voli da kupi gotov proizvod, nego da improvizuje na kreativnom polju, ali radnje iz druge ruke (Second-hand radnje) su otvorene i uvijek na usluzi svima, tako da sada kada ste možda i odlučili da nešto promijenite u svom ormaru, može to biti neko ažuriranje na neki od ova dva načina. Osim što je jeftinije, možete biti i kreativni, a proizvodnja  bi vremenom usporila, te bi tako originalni i inovativni dizajni mogli da se prezentuju sa više slobode i ljubavi.

Volim što je trenutno aktuelna polemika, oko toga da li je tema „samoodrživa moda’’

trend, mada smatram da je to manje bitno, već je bitna suština i istinitost teme. Smatram da je potrebmo što više priče i akcije na ovu temu, kako bi bila što veća osvijšćenost i uvjerenje o očuvanju i samoodrživosti na planeti.

 

Tihana Prelević

„Koliko god da se radi na fizičkoj pristupačnosti i na pristupačnosti informacija, nijesmo na pravom putu ako kao društvo smatramo da osobe s invaliditetom treba da se liječe ili ako se sažalijevaju. Prilično sam racionalna i svjesna onoga što mogu da uradim, a što mi je veći izazov. Dok sam bila mlađa, mnogo su mi teže padale situacije kada moram nekog drugog da zamolim da mi pomogne, dok sada nastojim da samostalno učinim više. Znam da na neke stvari ne mogu da utičem pa lakše i prihvatim prepreku“, kaže Anđela i smatra da je važno osobe s invaliditetom u medijima, i inače, predstavljati ravnopravno s ostalima.

Anđela Dragović ne voli crvenu boju laka za nokte jer je doživljava kao jarku i drečavu. Rado bira nježnije tonove, nijanse ljubičaste ili plave. Za sebe kaže da mnogo priča, možda nekad i više nego što treba, mada je naučila da i to dozira. Uz izraženu emotivnu stranu, ističe da je vrlo racionalna prema sebi i zato dodaje podsticaje. Nema problem da prizna da može mnogo bolje.

Rođena četvrtog juna 1997, za 133 dana napuniće 26 godina. Živi u Podgorici, djevojka s oštećenjem vida, bila je ,,lučonoša“ u osnovnoj i srednjoj školi, govori engleski, razumije italijanski, diplomirana je pravnica i koordinatorka je u Savezu slijepih Crne Gore (SSCG).

„Prilično sam racionalna i svjesna onoga što mogu da uradim, a što mi predstavlja veći izazov. Dok sam bila mlađa, mnogo su mi teže padale situacije kada moram nekog drugog da zamolim da mi pomogne, dok sam sada u fazi da nastojim bez pogovora da samostalno učinim više. Znam da na neke stvari ne mogu da utičem pa lakše i prihvatim prepreku.", didaje Anđela.

Rođena je u Beranama, tri mjeseca prije predviđenog termina.

„Bila sam u inkubatoru i zbog previše kiseonika su mi potpuno uništeni očni živci.“

U rodnom gradu živjela je do šeste godine. Kaže da je od malena bila radoznala, puna energije, ravnopravno je učestvovala u svim igrama karakterističnim za taj period, žmurke, ledenog čiče.

ŠKOLOVANJE

„Brat me je potpuno ravnopravno uključivao u svoje društvo, a nerijetko smo zajedno vozili bicikl, donosili pse i mačke da ih njegujemo i hranimo dok sami ne odu. Sjećam se da sam uvijek nešto pitala, pa su moji često bili zatečeni.“

Sa šest godina započela je školovanje u Resursnom centru za djecu i mlade u Podgorici, gdje je završila osnovnu i srednju školu.

„Odvojenost od porodice mi je na trenutke padala teško, ali je doprinijela samostalnosti i ranijem sazrijevanju. Školovanje je bilo vrlo interesantno, posebno jer sam se prije toga nebrojeno puta pitala kako ću učiti, znajući da ne mogu čitati standardnu štampu.“

Odgovor je dobila već prvog školskog dana.

„Iako šestogodišnjakinja, znala sam da će mi Brajevo pismo biti jedini način da učim, čitam, informišem se i napredujem. Bukvalno sam ga upijala, čitala svakodnevno. Da bi mi bila podrška, a s druge strane i provjeravala da li adekvatno učim, Brajevo pismo je naučila i moja majka i to mi je bio dodatni podsticaj.

Kroz školovanje je stalno željela da dodatno napreduje pa je bila uključena u razne sekcije (horsku, dramsku, literarnu.) a vodila je i razne priredbe i ostale događaje.

„Napredovanje se odražavalo i kroz rani aktivizam za prava djece s invaliditetom pa sam bila među prvim OSI koje su govorile na dječjem skupštinskom zasijedanju povodom Dana djeteta.

Nakon osnovne škole, odlučila se za pravno-administrativni smjer, za koji je smatrala da će joj biti dobra polazna osnova za studije. Osnovnu i srednju školu završila je kao đak generacije i ,,lučonoša“.

„Pravne nauke su bile logičan slijed događaja jer pružaju širok dijapazon mogućnosti u radu. Studije na Pravnom fakultetu, pored nepristupačne literature koja je, generalno, sastavni dio studija svake osobe s oštećenjem vida, obilježile su sjajne kolege koje su u svakom momentu učestvovale u prilagođavanju skripti, materijala za seminarske radove i slično. Naglašavam i pomoć porodice, kao i servise podrške koje obezbjeđuju Savez slijepih Crne Gore (SSCG) i Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG) za prilagođavanje literature i obezbjeđivanje asistencije prilikom njenog prilagođavanja.

Uporedo sa studijama počela je i da radi.

U maju 2017, SSCG mi je pružio priliku da u 19. godini zasnujem radni odnos na mjestu administratorke portala za zapošljavanje, a kako je prolazilo vrijeme i upijale se sve instrukcije i savjeti, tako su i radni zadaci bili ozbiljniji. NVO sektor vam daje mogućnost da se profilišete u više oblasti, pa i radni zadaci nijesu jednolični. Naučila sam mnogo toga pa su mi povjeravani zadaci da koordinišem projektima, vodim radionice, predstavljam SSCG na mnogim konferencijama, edukacijama, a posebno bih istakla da sam mladi lider i samim tim član radne grupe za mlade pri Evropskom Savezu slijepih.

Na naše pitanje kako je potrošila prvu platu odgovara s osmijehom i da je ,,to bilo davno“.

„Iskreno, ne sjećam se. Sigurno da je u pitanju bio neki šoping i odlazak kod kozmetičarke. A sada je moja tetka vlasnica ,,Bjuti studija Nola“, gdje uz konsultacije sa zaposlenima uvijek odaberem najbolji tretman za sebe.“

Voli da uči, da svakodnevno napreduje, saznaje nešto novo.

„Nerijetko poslije nekog intervjua i prezentacije sjednem da poslušam, nijesam narcisoidna nego hoću da ispravim ono što je bilo manje dobro, pa bilo da je to rječca ovaj, negdje. Puno čitam, trudim se da svakodnevno usvojim neku novu informaciju koja mi može značiti u poslu, neobaveznom razgovoru. Što se kretanja tiče, svakako da bi trebalo da ga unaprijedim, naročito izvan lokacija koje poznajem. Mada, s bijelim štapom se u posljednje vrijeme družim intenzivnije nego ranije.

Ističe da ima par iskrenih prijatelja od kojih su neki još iz školskih dana, a ostale je stekla kasnije.

„Osim što su tu u lijepim i manje lijepim trenucima, pravi prijatelji su i oni koji mi bez ikakvih problema kažu da mi ne stoji nešto što sam obukla ili nijesu saglasni s nekom odlukom.

Ljepotu kotira visoko, ali je ne vezuje samo za fizički izgled.

„Lijepi su ljudi koji su duhoviti, interesantni, rade na sebi u svakom smislu, a ne samo stilski, već i kroz obrazovanje.

Na pitanje o ulozi medija o razbijanju predrasuda o OSI, Anđela kaže da je imala različitih iskustava. Od onih da je u medijima predstavljena kao heroj jer, uprkos oštećenju vida, radi, farba kosu i slično do sasvim korektnog, prihvatljivog izvještavanja.

„Generalno je važno da osobe s invaliditetom u medijima i inače treba predstavljati potpuno ravnopravno kao i ostale. Prioriteti, hobiji, talenti se ne vezuju za invaliditet, pa zato i osobe s invaliditetom treba jednako tretirati. Mislim da zavisno od načina izvještavanja upravo mogu uticati na stvaranje slike u društvu, bilo da je pozitivno ili negativno prikazivanje. Iskreno, na pitanja i nedoumice uvijek sam odgovarala strpljivo jer postoje informacije, ciljne grupe, o kojima ni sama ne znam koliko treba, pa je moj stav da je najbolje pitati one na koje se to odnosi. Uvijek sam podsticala djecu da me pitaju ako ih zanima čemu služi bijeli štap, što su njihovi roditelji često zabranjivali“, smatra Anđela uz opasku da takav stav roditelja proističe iz neinformisanosti.

Svako vrsne barijere

Govoreći o problemima osoba s oštećenjem vida, kaže da se nedaće najčešće ogledaju u stavovima ljudi.

„Koliko god da se radi na fizičkoj pristupačnosti i na pristupačnosti informacija, nijesmo na pravom putu ako kao društvo smatramo da osobe s invaliditetom treba da se liječe ili ako se sažalijevaju. Što se tiče osoba s oštećenjem vida, svakako da nedostaju informacije u pristupačnim formatima, na Brajevom pismu, elektronskoj formi, uvećanoj štampi, a prepreke su i parkirani automobili na trotoarima. Postavljanjem taktilnih staza vodilja i postojanjem zvučnih semafora u užem jezgru grada svakako je olakšano kretanje jer se na taj način osobe s oštećenjem vida osjećaju sigurnije prilikom kretanja.

Svaki njen izlazak iz kuće je izazov zbog raznih arhitektonskih barijera i nedostatka informacija.

„Taktilne staze vodilje se ne nalaze u širem jezgru grada što otežava samostalno kretanje u svojstvu pješaka. Kad radim standardnih osam sati se vezuje za posao, dok slobodno vrijeme posvećujem pozorištu, dobroj knjizi, odlasku do grada, šopingu. Volim da posjetim i koncerte, a od sportova pratim vaterpolo, ženski rukomet i košarku.

Na pitanje što joj je najviše pomoglo da izgradi optimističan stav prema životu, Anđela ističe da je to sopstveno prihvatanje da je invaliditet dio njenog identiteta i što ju je porodica prihvatila.

„Porodica mi je, vjerovatno kao i svima, najveća podrška i oslonac. Tu su svakako prijatelji, kolege, svako u određenom segmentu života, ali porodica sve vrijeme. Zajedno smo prošli bezbroj oftalmoloških pregleda, učenje Brajevog pisma, osamostaljivanje, sve ono kroz što prolaze porodice.

Život uvijek nešto da, a nešto oduzme. Anđeli je dao zdravu porodicu i harmoničan odnos u njoj.

„Od najljepših trenutaka izdvajam rođenje bratanca Aleksandra, koji je svima u porodici promijenio život. Najteži trenutak je bio kad sam s 14 godina izgubila oca koji mi je bio velika snaga i podrška. Plašila sam se da neću moći nastaviti dalje, ali sam i to pobijedila, uz ogromnu podršku brata i majke“, kazala je Anđela, ističući da sve lične i profesionalne uspjehe smatra pobjedom.

U skladu s njenom snagom, energijom, optimizmom i upornošću je i odgovor na pitanje kako vidi sebe za deset godina.

„Na profesionalnom planu sebe vidim kao ženu koja će se jednako ambiciozno baviti odnosima s javnošću i aktivizmom u oblasti ljudskih prava, posebno prava osoba s invaliditetom. Takođe, vjerujem da ću na ličnom planu biti emotivno ostvarena.“

Blizanac je u horoskopu i kaže da su osobe tog znaka vrlo prilagodljive, komunikativne, željne znanja, odani prijatelji, empatični i emotivni.

„Najvažnije je da su blizanci nenametljivi, ali opet na kraju bude po njihovom“, uz osmijeh je zaključila Anđela.

Po njenom je bio i lak za nokte, onaj s početka teksta. Nikako crveni, on je baš drečav. Ovog puta je izabrala plavi, u nijansi korice Malog princa. Jer, ,,čovjek samo srcem dobro vidi, suština se očima ne da sagledati“.

Roditelji su se jednako ponašali prema meni i bratu

„Uvijek sam imala veliku podršku porodice. Roditelji su se jednako ponašali prema meni i bratu i kad su nas hvalili i kritikovali. Ja sam bila nemirnija, često sam se znala sakriti, posebno kad je trebalo da jedem. Brat je bio mirniji, manje zahtjevan. Sigurno da je bio veliki izazov odgajati dijete s oštećenjem vida koje je stalno nešto zapitkivalo, pa i ona pitanja koja se tiču oštećenja vida, ali je najvažnije da ni u jednom momentu nije bilo stida zbog mog invaliditeta. S druge strane, odrasla sam u sredini gdje je bilo i predrasuda i sažaljivih rečenica sa kojima su moji vrlo uspješno izašli na kraj“, kaže Anđela Dragović.

Izvor: Portal portalanalitika

Pripremio: Ivan Čović

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) je utvrdio da je nepreduzimanjem blagovremenih radnji i mjera povrijeđeno pravo na obrazovanje djeteta.

Učenici s invaliditetom Srednje stručne škole u Beranama povrijeđeno je pravo na obrazovanje jer je korisnica kolica i ne može da prati nastavu, s obzirom na to da nema pristupa kabinetima koji se nalaze na drugom i trećem spratu, utvrdio je Ombudsman po prijavi porodice. U Mišljenju Ombudsmana se navodi da su se roditelji žalili da je učenica ove godine upisana u prvi razred, nakon što je u osnovnoj školi bila odličan đak, ali da joj nije obezbijeđen pristup kabinetima.

U Mišljenju se ističe da je Komisija za usmjeravanje Opštine Berane, 27. 6. 2022, donijela Rješenje kojim se X. usmjerava u JU Srednju stručnu školu Berane, navedeni smjer, te je naloženo ustanovi da obezbijedi kadrovske, prostorne, materijalne i druge uslove za realizaciju obrazovnog programa u koji je djevojčica usmjerena, ali da to nije urađeno.

„Na osnovu sprovedenog postupka, analizom navoda iz pritužbe, izjašnjenja, dostavljenih dokaza, kao i relevantnih pravnih propisa u oblasti zaštite osoba s invaliditetom, kao i zaštite od diskriminacije, Zaštitnik je utvrdio da je nepreduzimanjem blagovremenih radnji i mjera u smislu prevazilaženja arhitektonskih barijera za učenicu koja je korisnica kolica, onemogućavanjem adekvatnog pristupa obrazovnoj ustanovi i svim njenim djelovima (spratovima, prostorijama), povrijeđeno pravo na obrazovanje djeteta XY. Zapaža se da se 20. 6. 2022, podnositeljka pritužbe, majka maloljetne X. obratila Sekretarijatu za opštu upravu i društvene djelatnosti radi usmjeravanja djeteta u srednju školu u odgovarajući vaspitno-obrazovni program, te je Sekretarijat 27. 6. 2022. donio rješenje o usmjeravanju u JU Srednju stručnu školu Berane, smjer elektrotehničar za izradu Veb (WEB) i mobilnih aplikacija, a zaduživši ustanovu da obezbijedi kadrovske, prostorne i materijalne uslove za realizaciju obrazovnog programa. Rješenje je dostavljeno podnositeljki pritužbe, Školi, Ministarstvu prosvjete, Ministarstvu zdravlja i Ministarstu rada i socijalnog staranja i protiv istog nije uložena žalba“, ističe Ombudsman.

Mnoge ustanove s barijerama

Prilikom obilazaka obrazovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori, Zaštitnik je zapazio da postoje mnogi školski objekti koji nijesu prilagođeni osobama s invaliditetom, te da su rijetke ustanove koje su u potpunosti adaptirane.

Zaštitnik Ministarstvu i Školi preporučuje da bez odlaganja, u međusobnoj saradnji, preduzmu radnje i mjere u cilju potpunog prilagođavanja objekta JU Srednje stručne škole Berane, shodno Pravilniku o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom (izgradnja rampe/lifta, adaptacija ostalih prostorija, toaleta, biblioteka, fiskulturne sale, opreme i dr.) najkasnije do početka školske 2023/2024, kako bi sva djeca imala jednake mogućnosti u obrazovanju“, navodi Ombudsman.

Kako navode, Škola je potvrdila da su navodi iz pritužbe učenice tačni i da je glavni problem neprilagođenost objekta Škole osobama s invaliditetom, tj. nemogućnost kretanja korisnika u objektu; da se izvršni diretktor 12.04.2022. obratio Ministarstvu, kao i ponovo kada je došlo do promjene u reorganizaciji (novom ministru) radi prilagođavanja objekta, odnosno izgradnje pomoćnog lifta.

Škola, koja ima više etaža, dijeli objekat s JU SMŠ dr Branko Zogović i isti nije prilagođen za korisnike kolica. Takođe, Škola se radi adaptacije obratila Ministarstvu prosvjete, takođe, u aprilu 2022. Ministarstvo prosvjete, koje je upoznato s ovim problemom, preduzima određene aktivnosti, kroz realizaciju projekta radi na poboljšanju pristupačnosti za osam škola koje su odabrane nakon analize broja učenika, vrsti invaliditeta. Nije navedeno da li je obuhvaćena Srednja stručna škola Berane, a predstavnici Ministarstva su u avgustu 2022. obišli škole“, navodi Ombudsman.

Izvor: Portal Dan

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u okviru projekta ZEBRA – Za jEdnak, Bezbjedan i pRistupačan sAobraćaj organizuju jednodnevnu Obuku za pružaoce usluga u javnom saobraćaju u Podgorici.

Obuka će se održati 24. januara 2023, u Podgorici s početkom u 12.00 časova u prostorijama Hotela Aurel. 

Cilj Obuke je informisanje o pravima osoba s invaliditetom (OSI) koje su aktivni/e učesnici/e u drumskom i željezničkom saobraćaju, procedurama za ostvarivanje prava, o ispravnoj terminologiji i postupanju prema OSI, kao i o administrativnim barijerama s kojima se susreću OSI, uz promociju proaktivnog pristupa i otvorenosti ka građanima/kama s invaliditetom koji su,  prije svega, putnici/e u ovim vidovima saobraćaja.

U okviru Obuke biće obuhvaćene neke od sljedećih tema: modeli pristupa invaliditetu i njihov uticaj na garancije i zaštitu prava OSI, propisi u oblasti drumskog i željezničkog saobraćaja i procedure za ostvarivanje prava u oblasti drumskog i željezničkog saobraćaja.

Učešće na Obuci mogu uzeti zaposleni/e u Ministarstvu kapitalnih investicija, Sekretarijatu za saobraćaj Glavnog grada Podgorice, Upravi za saobraćaj, Putevima d.o.oParking servisu, željezničkim preduzećima, taksi preduzećima, Komunalnoj inspekciji, kao i autoprevoznici.

Ovo je samo jedna od aktivnosti koju sprovodimo u okviru projekta ZEBRA – Za jEdnak, Bezbjedan i pRistupačan sAobraćaj   koji je finansijski podržan od strane Ministarstva kapitalnih investicija.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža besplatno pravno savjetovalište i besplatnu pravnu pomoć za žene i djevojke s invaliditetom i članice i članove njihovih porodica.

Ova aktivnost podrazumijeva kontinuirano pružanje besplatnog pravnog informisanja, besplatnih pravnih savjeta i besplatne pravne pomoći ženama i djevojkama s invaliditetom i članovima njihovih porodica. 

Cilj pružanja usluga besplatnog pravnog savjetovališta je da se žene i djevojke s invaliditetom, uključujući i žene s invaliditetom (ŽSI) žrtve nasilja, podstaknu na aktivnije zalaganje svojih prava, uključujući i informisanje o mehanizmima zaštite od diskriminacije i nasilja i upotrebu pravnih sredstava i pravnih ljekova u slučaju povrede prava po bilo kom osnovu.

Redovnim pružanjem besplatnog pravnog savjetovališta (pružanjem pravnog obavještenja i davanjem pravnih savjeta, informacija) žene s invaliditetom imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima iz raznih oblasti, a posebno u oblasti dječje i socijalne zaštite, rada i zapošljavanja, postupaka pred organima, ukljčujući i postupke pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci). U cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite žena s invaliditetom, aktivnim pružanjem besplatne pravne pomoći (preduzimanjem procesnih radnji, posredstvom advokatskog tima UMHCG) svakodnevno će se pružati podrška u zaštiti od diskriminacije ŽSI i članova njihovih porodica.

Besplatno pravno savjetovalište pruža se svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova. Pravni savjeti mogu se tražiti lično, u prostorijama UMHCG, putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, mejla: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.Fejsbuk straniceInstagram nalogaputem čata na portalu DisabilityInfo.me, čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih). 

Napomena: Anonimnost korisnica usluga beslatnog pravnog savjetovališta je zagarantovana!

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Prav(O) za žene (S) (I)nvaliditetom uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

U okviru Erasmus + projekta Inkluzivno visoko obrazovanje na Zapadnom Balkanu – IDEA (Inclusive tertiary EDucation in the West BalkanS – IDEA) na Univerzitetu Donja Gorica u saradnji sa Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizovana je izložba radova studenata Fakulteta za dizajn i multimediju Univerziteta Donja Gorica (UDG).

Izložba  je otvorena u petak, 23. decembra 2022, sa početkom u 12:00 časova, u Holu umjetnosti, književnosti i poezije, UDG. Ispred Univerziteta Donja Gorica prisutnima su se obratile mr Bojana Mališić, iz Kancelarije za međunarodnu saradnju UDG, doc. dr Tatjana Burzanović, dekanica Fakulteta za dizajn i multimediju kao i Svetlana Dragojević, profesorica na Fakultetu za dizajn i multimediju. Ispred UMHCG pristunima se obratila Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije.


U uvodnim obraćanjima ukratko su predstavljene aktivnosti projekta kao i cilj projekta, a to je doprinos poboljšanju pristupa u obrazovanju, da se stvore uslovi za inkluzivno obrazovanje i razviju mogućnosti za zapošljavanje studenata s invaliditetom. Pored navedenog, cilj je i unaprjeđenje kapaciteta studentskih službi, administracije, studentskih i upravljačkih tijela u partnerskim institucijama, odnosno univerzitetima partnerima na projektu, razvoj modernih inkluzivnih praksi, kao i asistivnih tehnologija.

Tokom samog događaja, priliku da se obrate prisutnima imali su i studenti Univerziteta Donja Gorica, a svoje radove su  izložili studenti Fakulteta za dizajn i multimediju - Vladimir Pejović i Ksenija Đurković, studenti III godine, kao i student I godine Kolja Bojaj. 

Izvor: Saopštenje za javnost Univerziteta Donja Gorica

Podgorica, PR pres servis – Pitanja žena s invaliditetom treba da se uključe u politike iz oblasti rodne ravnopravnosti i politike iz oblasti invaliditeta jer je to jedini način da one budu dio svih procesa koji se tiču njih i njihovih prava, poručeno je na konferenciji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić napomenula je da se u proteklom periodu bave pravima žena, sa posebnim akcentom na žene s invaliditetom.

„Samo se vlasti u Crnoj Gori mijenjaju, ali se ne mijenja odnos prema ženama, prema rodnoj ravnopravnosti i odnos prema nasilju. Ispratićemo i ovu vlast bez rezultata, ali i sa nazadovanjem u ovim oblastima", smatra Vujačić.

Prema njenim riječima, politike iz oblasti rodne ravnopravnosti ne tretiraju, na pravi način, pitanja žena s invaliditetom.

„Jednako je problematično da u politikama u oblasti invaliditeta se adekvatno ne prepoznaju žene s invaliditetom, već se posmatraju kao homegena grupa, iako svi međunarodni dokumenti i njihovi komiteti konstatuju da su one u dodatno nepovoljnijem položaju i često višestruko dikriminisane", dodala je Vujačić.

Kako je kazala, vlasti u Crnoj Gori nikada na adekvatan način nijesu tretirali ova pitanja, iako su godinama iz UMHCG dostavljali sugestije i predloge u ovoj oblasti se ništa nije desilo, a uz to nadležna ministarstva ne razumiju pojam intersekcijske diskriminacije.

„Voljela bih da vladine instutucije, izvršna i zakonodvan vlast budu ažurni u obavezama prema građanka i građanima u istoj mjeri kao kada su u pitanju njihove zarade“, zaključila je Vujačić.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević rekla je da žene nijesu homogne cijelina, već vrlo heterogena grupa.

„Ima žena sa specifičnim potrebama koje vrlo često nijesu prepoznate i uvažene u zvaničnim dokumentima i politikama“, kazala je Raičević.

Prema njenim riječima, imajući u vidu aktuelnu institucionalnu i političku krizu moraju se koristiti drugi mehanizmi koji su potrebni kako bi uveli teme koje se tiču položaja žena kao važne za demokratizaciju društva.

„Iako se negdje pomene rodna ravnopravnost ona nije zasnovana na relevantnim statističkim podacima, analizma, istraživanjima, a mjere koje se predlažu su često generičke i ne uzimaju u obzir specifične potrebe žena u Crnoj Gori“, rekla je Raičević.

Prema njenim riječima, kroz ovaj projekat žele da ukažu na sve one mjere koje su neophodne kako bi svi živjeli kvalitetnije i bolje i kako bi imali jednak pristup resursima.

„Moramo da se borimo da se tema rodne ravnopravnosti prepozna kao važna u procesu integracija. Pred nama je veliki posao i moramo svi da sarađujemo kako bi naši mehenizmi bili funkcionalni“, zaključila je Raičević.

Tokom konferencije predstavljeni su rezultati i preporuke iz Publikacije o rodnoj ravnopravnosti i uključivanju žena s invaliditetom u EU integracije.

U opisu stanja brojnih strateških dokumenta konstatovan je da su OSI, uključujući i žene i djevojčice s invaliditetom trpe različite oblike diskrimiminacije i nasilja, ali nijednim dokumentom nije planiran dovoljan broja adekvatnih mjera za prevazilaženje navedenih problema i umanjenje posljedica koje one izazivaju zbog dugogodišnjeg nerješavanja.

Jedan od zaključaka jeste i da se sektorske politike ne bave u dovoljnoj mjeri pitanjima žena s invaliditetom, a ne preduzimaju se nikakve dodatne (posebne) mjere za podsticanje njihovog uključivanja važnim društvenim procesima, uključujući i proces evropskih integracija.

Preporuka je da je neophodno, prije svega, usvojiti novo, unaprijeđeno i izmijenjeno zakonodavstvo u oblastima ljudskih prava i zaštite od diskriminacije, pristupa pravdi i jedakog priznanja lica pred zakonom.

Osim Strategije za deinstitucionalizaciju, neophodno je unaprijediti Program za postizanje rodne ravnopravnosti, posebno u segmentu koji direktnije i adekvatnije mora uključiti pitanja žena s invaliditetom.

Novom Strategijom zaštite od nasilja bi trebalo definisati mjere koje se odnose na podizanje kapaciteta institucija koje se bave rodnom ravnopravnošću, zaštitom od nasilja, kao i pravima OSI.

Takođe je preporuka da bi trebalo planirati treninge i obuke za pružaoce usluga u oblasti zaštite od nasilja, kao i obuke za one koji pripremaju i kreiraju politike i koji rade na njihovom sprovođenju.

U toku diskusije konstovano je da nije samo dovoljno formirati Direktorat za zaštitu OSI od diskriminacije, već da zaposleni u njemu moraju imati dovoljno iskustva u oblasti ljudskih prava. 

Podsjećaju da je Direktorat, dok je postojao, imao troje angažovanih, a da se nakon određenog vremena taj broj sveo na dvoje ljudi.

Učesnici u diskusiji saglasni su da nije bilo volje za poboljšanje prava OSI, kao ni u prihvatanju preporuka u kojima su predlagene konkretne mjere kako bi se poboljšao položaj žena s invaliditetom.

Poručuju da je potrebno mijenjati zakone jer crnogorski zakonodvani sistem ne prepoznaje dosta toga što je već uveliko praksa u Evropi.

U završnom izlaganju, Vujačić je ocijenila da su ljudska prava mnogo više marginalizovana nego u periodu prije deset godina.

„Mi sada imao stagnaciju za koju možemo slobodno da kažemo da je to korak unazad“, zaključila je Vujačić.

Konferencija je završna aktivnost projekta Jednakost - različite i vidljive (Equality - diverse and visible) koji se sprovodi uz podršku Reaktor - Istraživanje u akciji i partnera u okviru projekta Unapređivanje rodne ravnopravnosti u procesu pridruživanja EU, koji je finansiran od strane Evropske unije, a kofinansiran od strane Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju.

Strana 45 od 91

Back to top