Željko

Željko

Zamjenik gradonačelnice Glavnog grada Luka Rakčević potpisao je ugovor s nevladinim organizacijama, u okviru ovogodišnjeg ciklusa podrške inicijativama i projektima nevladinih organizacija, s teritorije Podgorice, za koji je budžetom za 2023. izdvojeno 60.000 evra.

„Posebno mi je zadovoljstvo da danas vidim puno poznatih osoba, ljudi koji svojim dugogodišnjim angažmanom rade za dobrobit ovog društva i to ne samo na nivou Glavnog grada i izuzetno se radujem saradnji u naredne četiri godine. Vaš rad je od velikog značaja za Podgoricu i sve njene građanke i građane, bilo da je riječ o direktnoj podršci osobama s invaliditetom ili promociji unaprjeđenja kvaliteta života, promociji evropskih vrijednosti i svim onim oblastima značajnim za naše društvo“, kazao je zamjenik Rakčević.

Zamjenik je podsjetio da je podrška Glavnog grada nevladinim organizacijama, u kontinuitetu, bila na ovom nivou, te da su i 2021. i 2022. dodijeljena istovjetna sredstva i kazao da će tendencija nove gradske uprave biti da se ta podrška povećava iz godine u godinu. Rakčević je naglasio da ovo nije jedini način podrške i saradnje Glavnog grada s nevladinim sektorom, te podsjetio na neke od projekata koji se realizuju u saradnji s međunarodnim organizacijama i istakao da se raduje realizaciji projekata koje je Glavni grad podržao ovogodišnjim konkursom.

Ispred nevladinog sektora, obratila se predstavnica NVO Udruženje mladih sa hendikepom Anđela Miličić i zahvalila na prilici da da se obrati u ime svog Udruženja. „Naše Udruženje već godinama ima saradnju s Glavnim gradom, a sve aktivnosti koje smo, do sada, realizovali dovele su do toga da je sve više mladih s invaliditetom aktivno u društvu, što je, kao što znate, neophodno jer iako živimo u modernom društvu, gdje je manje-više sve dostupno, osobe s invaliditetom se i dalje susrijeću s brojnim preprekama i zbog toga nam je podrška gradske uprave od izuzetnog značaja“, kazala je Miličić.

Komisija za raspodjelu sredstava za ovu godinu donijela je odluku o izboru osam dobitnika i to:

  1. NVO Sistem –  Projekat Mi smo tim;
  2. NVO Mreža za evropske politike Master, Projekat Aktivizmom mladih ka EU;  
  3. NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju Podgorica Projekat Tradicionalno u saradnji sa GG, do daljeg poboljšanja položaja djece i mladih s invaliditetom;  
  4.  NVO Mladi Romi – Projekat Ljetnja škola ljudskih prava;
  5. NVO Hestia – Projekat Novim vještinama do zaposlenja;  
  6. NVO Asocijacija za edukaciju i razvoj – Projekat Podigni svoj glas;
  7. NVO Čini dobro – Projekat Čini dobro – recikliraj;  
  8. NVO Udruženje mladih sa hendikepom – Projekat Podrška, a NE zanemarivanje.

Izvor: Portal podgorica.me

Pripremio: Ivan Čović

utorak, 30 maj 2023 09:22

Ne tražim od tebe

„Ne tražim od tebe da me poljubiš, niti da mi se izvinjavaš kad pomislim da si pogrešio.

Neću te ni zamoliti da me zagrliš kad mi je najpotrebnije.

Ne tražim da mi kažeš koliko sam lepa, makar to bila laž, niti da mi napišeš nešto lepo.

Neću te ni zamoliti da me pozoveš da mi kažeš kako ti je prošao dan, niti da mi kažeš da ti nedostajem.

Neću tražiti od tebe da mi se zahvališ za sve što činim za tebe niti da se brineš o meni kada mi je duša dole i naravno neću ti tražiti da me podržiš u mojim odlukama.

Neću te tražiti da me slušaš kad imam hiljadu priča da ti ispričam. Neću te tražiti da učiniš ništa čak ni da budeš uz mene zauvek.

Jer ako moram da te pitam, onda ne želim to više.“


Izvor: Portal
uspesnazena

Uredio: Ivan Čović

Savez slijepih Crne Gore (SSCG) poziva sve zainteresovane građane i građanke da se prijave za građansko, nestranačko posmatranje vanrednih parlamentarnih izbora.

Osobama s invaliditetom, kao i svim ostalim građanima, moraju se omogućiti uslovi za samostalno i tajno glasanje. Da li su i u kojoj mjeri oni ispunjeni provjerićemo na dan izbora, 11. juna 2023.

Ukoliko ste zainteresovani da postanete dio naše posmatračke misije, možete se prijaviti slanjem SMS poruke koja će sadržati ime, prezime i grad u kojem biste posmatrali i izvještavali o stanju s terena na broj telefona 069 769 232 najkasnije do ponedjeljka, 29. maja 2023. do 12.00h.

SSCG organizovaće i jednodnevnu, besplatnu obuku za sve posmatrače koji će biti akreditovani od strane Državne izborne komisije (DIK), a nakon uspješno sprovedenog posmatranja angažovane osobe dobiće i sertifikat.

Da svi zajedno možemo da biramo.

Izvor: Portal Saveza slijepih Crne Gore

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Savez slijepih Crne Gore pozivaju stručne radnike/ce, socijalne radnike/ce i žene s invalidtetom da uzmu učešće na Treningu na temu: Prepoznavanje mehanizama za prevenciju od ekonomskog nasilja. Trening će se održati u ponedeljak, 29. maja 2023, u Pljevljima

Svim učesnicima/ama biće obezbijeđen ručak i refundacija putnih troškova, po razumnim cijenama realnih troškova. Edukativni trening ima za cilj poboljšanje rada organizacija koje se bave zaštitom žena, unaprjeđenje većeg nivoa adekvatnijeg pružanja i sveobuhvatnije podrške ženama s invaliditetom, koje su žrtve nasilja. Trening će voditi eksperti iz oblasti prava osoba s invaliditetom, koje se bave zaštitom od diskriminacije i zaštitom od nasilja. 

Edukativni trening će se zasnivati na principima neformalnog učenja, i pored predavanja, sadržaće i diskusije, prezentacije i različite druge interaktivne metode koje omogućavaju visoku participativnost.

Zainteresovani/e učesnici/ce se mogu prijaviti najkasnije do 28. maja 2023, prijavom na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za učešće na Treningu za stručne radnike/ce, socijalne radnike/ce i žene s invaliditetom.

UMHCG će, prilikom izbora učesnika/ca, voditi računa o rodnom aspektu i regionalnoj zastupljenosti.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Bezbjedna i Sigurna! kroz finansijsku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje jednodnevnu Radionicu za žene s invaliditetom o borbi protiv nasilja i mehanizmima zaštite od nasilja. Radionica će biti organizovana u Pljevljima, u ponedeljak, 29. maja 2023, u hotelu Franca, s početkom u 12.00 časova

Cilj održavanja Radionice je osnaživanje žena s invaliditetom da govore o nasilju, razmijene iskustva o nasilju koje su lično doživjele ili su, na indirektan način, pretrpile neki vid nasilja. 

Planirano je da se na Radionici obuhvate neke od sljedećih tema: Vrste i oblici nasilja nad ženama i djevojkama s invaliditetom, Mehanizmi zaštite od nasilja s osvrtom na pojmove dostupnosti, pristupačnosti i razumnih i proceduralnih adaptacija, Prevencija i prepoznavanje nasilja, postupanje u situacijama nasilja, načini pružanja zaštite i podrške, uključujući psihološku i pravnu podršku.

Radionica će se zasnivati na principima neformalnog učenja, i pored predavanja, sadržaće i diskusiju, razmjenu iskustava iz prakse, prezentacije i različite druge interaktivne metode.

Učešće na Radionici mogu uzeti žene s invaliditetom, uključujući žene i djevojke sa sjevera Crne Gore i iz ruralnih sredina, članovi/ice porodice žena s invaliditetom.

Ovim putem pozivamo sve zainteresovane da pošalju prijave za učešće na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 28. maja do 12.00 časova, a za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode, informacije se mogu dobiti na telefone: 020/265-650; 067/801-761 i 069/385-981, u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Prav(O) za žene (S) (I)nvaliditetom koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, u oblasti rodne ravnopravnosti.

„Političari, i to upravo i dominantno muškarci, oslovljavajući OSI veoma često koriste nekorektne termine, a kada žele okarakterisati neki društveni fenomen ili pitanje upotrebljavaju termine koji zapravo asociraju na invaliditet“, ukazuje Vujačić.

Od ukupnog broja stanovnika U Crnoj Gori, njih 11 odsto, ili 68.000, ima prepreka pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog dugotrajne bolesti, invaliditeta ili starosti, pokazuju podaci Monstata, ali u crnogorskom političkom sistemu oni nemaju svog reprezentativnog predstavnika. Prema zvaničnim podacima, pet odsto crnogorske populacije ima problem s kretanjem, dva odsto s vidom iako koriste naočare i sočiva, a od ukupnog broja stanovnika jedan odsto ima oštećenje sluha i pored korišćenja slušnih aparata. Iako ćemo na predstojećim izborima imati rekordan broj lista, rijetko čujemo šta oni nude za bolji život ljudi s invaliditetom, što je, po ocjeni Marine Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), i bolje, „s obzirom kakve stavove imaju pojedini kada progovore".

„Vjerujem da je pozitivno što je u opticaju veliki broj izbornih lista, tako da, cijenim, svako može, u skladu sa sopstvenim ubjeđenjima, izabrati opciju koja mu najbolje odgovara. To bi, po mojoj preporuci, ukoliko se odluče da izađu na izbore i iskoriste pravo glasa, značilo da izaberu opciju koja će najbolje zastupati njihove interese, odnosno koja će s pozicije vlasti realizovati njihova očekivanja. Kada je u pitanju standard života građana s invaliditetom, da bi političke partije i pokreti imali konkretan plan, morali bi biti dobro upoznati s trenutnim standardom života osoba s invaliditetom (OSI) i njihovih porodica, te imati pristup zasnovan na ljudskim pravima kada je u pitanju rješavanje određenih otvorenih pitanja i problema. Često kažem da je bolje što nas političke partije mnogo ne pominju, s obzirom na njihove stavove i pristup fenomenu invaliditeta, koji je, sudeći prema onom što često javno pokazuju, diskriminatoran i zabrinjavajući. Naime, političari, i to upravo i dominantno muškarci, oslovljavajući OSI veoma često koriste nekorektne termine, a kada žele okarakterisati neki društveni fenomen ili pitanje upotrebljavaju termine koji, zapravo, asociraju na invaliditet. To očigledno potiče otud što OSI posmatraju kao manje sposobne i manje vrijedne, pa kada nešto karakterišu kao negativno, društveno neprihvatljivo i manje vrijedno ili sposobno često koriste pojam koji se, u prevaziđenim modelima pristupa invaliditetu, koristi upravo za OSI“, ističe Vujačić i dodaje kad imate više izbora, odluka je samo vaša.

 

Glavne barijere su u glavama ljudi

Vujačić smatra da je glavna barijera za postizanje pune ravnopravosti OSI u stavovima ljudi.

„Zbog (tih) stavova, oni koji su na pozicijama i koji su, zapravo, odgovorni da garantuju i poštuju prava zavisiće da li ćemo imati barijere u okruženju, javnim objektima, zakonima i drugim javnim politikama, saobraćaju, javnim uslugama i na drugim mjestima. Od tih stavova i zavisi da li će ljudi činiti ono što treba i što su obaveze nekih od njih, ili će propuštati da postupaju jer i jedna i druga opcija imaju iste posljedice. Ishod je diskriminacija i isključenost osoba s invaliditetom, odnosno zanemarivanje OSI i neobezbjeđivanje uslova za samostalan život. Stavovi se najsporije i najteže mijenjaju, a uz tu činjenicu država Crna Gora nije, u skladu sa svojom obavezom, razvila programe i obuke kroz koje bi se podigla svijest o pitanjima invaliditeta i, generalno, OSI. Ovo je posebna obaveza za same OSI, njihove porodice, predstavnike medija i zaposlene u medijima, one koji rade u institucijama pravosuđa i pristupa pravdi, institucijama obrazovanja, pružaoce usluga u oblasti socijalne zaštite i mnoge druge“, navodi Vujačić.

Ona podsjeća da Crna Gora ima obavezu da znakovni jezik formalnopravno prizna kao jezik u sužbenoj upotrebi i da svakako, nezavisno od toga, obezbijedi njegovo učenje u školi, odnosno učenje znakovnog jezika u procesu obrazovanja.

„Zakon koji bi regulisao pitanje znakovnog jezika dodatno bi uređivao i druga pitanja ne samo obrazovanja osoba s oštećenjem sluha, nego i edukaciju tumača za znakovni jezik, ali i redovnu komunikaciju u službenoj i javnoj upotrebi. Takođe, morao bi izazvati i promjene propisa u brojnim oblastima, poput onih u pristupu pravdi, zbog diskriminatornih zakona, procedura i praksi. On bi, ujedno, mogao urediti i pitanje obuka za upotrebu znakovnog jezika za zaposlene u institucijama sistema, kao i za pružaoce usluga za OSI, uključujući i osobe s oštećenjem sluha. Inicijativu za usvajanje ovog zakona više puta smo upućivali različitim sastavima Vlade Crne Gore, međutim, kao što je poznato, ovaj zakon nije ni u pripremi, a kamoli da je već usvojen. Sve navedeno, uz još neke dodatne razloge, osobe s oštećenjem sluha dovodi u posebno nepovoljan položaj, čineći ih jednom od najdiskriminisanijih grupa, čak i među samim OSI“, ukazuje Vujačić.

 

Izvor: Portal Dan

Pripremio: Ivan Čović

Hari Buda Magar (Hari Budha Magar), bivši pripadnik britanske vojske, postao je prva osoba s dvostrukom amputacijom iznad koljena koja se popela na Mont Everest.

Magar se u petak popeo na Everest na vještačkim nogama i sada se odmara u baznom kampu, rekao je Pravat Adhikari iz firme Himalajska skijaška staza (Himalayan Ski Trek) koja mu je osigurala logistiku.

Veteran Gurka (Veteran Gurkha), Hari Buda Magar  stvara istoriju kao prvi s duplom amputacijom iznad koljena koji se popeo na Mont Everest", napisala je Brigada Gurka (Brigada Gurkha) u objavi na Tviteru.

Bigjan Kojrala (Bigyan Koirala), zvaničnik nepalskog Ministarstva turizma, potvrdio je da se Magar popeo na planinu s pet vodiča šerpa i da je njegov uspon „svjetski rekord".

Magar, koji se pridružio britanskoj vojsci 1999, izgubio je obje noge nakon što je stao na improvizovanu eksplozivnu napravu (IED) tokom patrolne dužnosti u Avganistanu 2010.

Rekao je da je puno patio zbog svoje invalidnosti i da ne želi da se drugi ljudi suoče s istim bolom.

„Nadam se da će moj uspon pomoći u promjeni percepcije osoba s invaliditetom", rekao je Magar telefonom Rojtersu (Reuters) iz baznog kampa.

„Želio bih podstaknuti sve ljude da se popnu na bilo koju planinu po svom izboru", rekao je.

Magar je išao rutom jugoistočnog grebena, koju su 1953. uveli sir Edmund Hilari (Edmund Hillary) i šerpa Tenzing Nordžaj (Tenzing Norgay), a koja je i dalje najpopularnija među penjačima.

Na Mont Everestu, popelo se više od 11.000 ljudi, uključujući one s invaliditetom.

Nepal je izdao 478 dozvola za uspon na Everest tokom tekuće sezone koja završava ovog mjeseca. Devetero ljudi umrlo je na Everestu ove godine.

Planinsko penjanje ključni je izvor prihoda za Nepal, u kojem se nalazi osam od 14 najviših planina na svijetu.

Izvor: Portalanalitika.me

Pripremio: Ivan Čović

Grupa srednjoškolaca, iz Luizijane, ukrala je kolica učeniku s invaliditetom nakon čega su pravili snimke kako se voze hodnikom škole.

Degutantni snimci su na kraju završili na društvenim mrežama.

Na jednom od snimaka, koji je na društvenim mrežama objavila majka  učenika s invaliditetom devetog razreda Tejšona Landrija, vidi se jedan učenik koji se vozi hodnikom u kolicima njenog sina. Učenik, pri tome, cvili i mrmlja, navodno oponašajući Landrija.

Majka je navela da je Tejšon „traumatizovan incidentom" iako, u to vrijeme, nije bio prisutan. Njegova invalidska kolica su bila u učionici kad su učenici došli u školu.

„Ako se ismijavate mom djetetu s invaliditetom to postaje moj problem. Ne zanima me da li će nečiji roditelji da se uznemire, ali biće posljedica. Rekla sam šta sam rekla. Igrali ste se s pogrešnim djetetom i pogrešnom mamom", napisala je majka ovog učenika Kimberli Mičel.

Cerebralna paraliza je urođeno oštećenje koji utiče na kretanje i držanje. Mičel je rekla da zbog incidenta njen sin ne želi da se vrati u školu.

„Zaboljelo me je kad sam vidjela svog sina uznemirenog. Ne želi da se vrati u školu jer je to shvatio kao da ga ljudi ismijavaju jer je drugačiji", napisala je Mičel.

Tinejdžer je progovorio o mučnom činu maltretiranja koji se dogodio u četvrtak.

„Mnogo sam se uznemirio. Bio sam ljut. Plakao sam poslije toga, pokušao sam da se zaustavim da ne plačem jer sam želio da idem u školu, ali nisam mogao. To su uradili neki ljudi koje poznajem. Ljudi s kojima idem u školu su to uradili. To nije prihvatljivo", dodao je Tejšon.

Porodica želi da se nasilnici suoče s posljedicama za svoje postupke.

„Kažu da su to dobra djeca. Ne kažem da nisu dobra djeca, ali ako ste vi dobro dijete zašto ste to uradili Tejšonu? Kad bi mogli da hodaju samo jedan dan u njegovim cipelama mogli bi da vide kako se osjećao kad je saznao da su mu to uradili. Kako bi se osjećali kad bi neko njima to uradio ili ako bi imali člana s invaliditetom u porodici i neko njemu uradio tako nešto? Kako bi se osjećali", upitala je druga dječakova baka Klaris Landri.

Samohrana majka, Kimberli Mičel, je napisala pismo u kome je detaljno opisala incident.

„Ne, nije bio tamo kad se sve dogodilo, ali to što je vidio snimke kad se probudio izazvalo je muku. Njima je to izgledalo zabavno, ali mom sinu nije", dodala je Kimberli i rekla da želi da učenici budu odgovorni za svoje postupke uključujući plaćanje eventualnih popravki kolica od 15.000 dolara.

Školski nadzornik Tomi Bajl rekao je da se incident dogodio kad su učenici ušli u školu koristeći ključeve koje su dobili od zaposlenog.

„Učenici su neovlašćeno imali pristup zaključanoj prostoriji u kojoj su bila električna kolica koja učenik koristi tokom školskog dana. Više učenika je viđeno kako se vozi kroz hodnike u kolicima i pokazuju nepoštovanje prema učenicima s invaliditetom", rekao je Bajl i dodao da su se učenici izvinili Tejšonu.

Izvor: Portal atvbl.rs

Pripremio: Ivan Čović

JU Centar za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva konačno će nakon višegodišnje borbe Inicijative mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) i njene izvršne direktorice Miroslave-Mime Ivanović, postati pristupačan za prilaz i kretanje osoba s invaliditetom (OSI). Borba je započela u decembru 2016, kada su Miroslava-Mima Ivanović i još jedna žena s invaliditetom podnijele grupnu Tužbu protiv Države i ovog Centra, a trebalo bi se da se okonča 6. oktobra ove godine, kada je planiran završetak radova na prilagođavanju objekta, saopšteno je iz Inicijative mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke).

Napominju da su u decembru 2015. Miroslava-Mima Ivanović i još jedna žena s invaliditetom, kao drugi/e brojni/e korisnici/e invalidskih kolica, bile pregledane od strane Prvostepene socijalno-ljekarske komisije na trotoaru ispred JU Centra za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva, u postupku odlučivanja o njihovom pravu na ličnu invalidninu.

"Ovaj slučaj im je bio povod da u decembru 2016. Osnovnom sudu u Kotoru podnesu grupnu Tužbu protiv Centra i Ministarstva rada i socijalnog staranja. Presuda Osnovnog suda u Kotoru, koja je postala pravosnažna i izvršna 6. aprila 2018, je obavezala ove dvije institucije da obezbjede uslove za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad OSI u zgradi Centra u skladu sa važećim propisima", podsjetili su u saopštenju.

Međutim, kako dodaju, ova se pravnosnažna Presuda nije godinama izvršavala, zbog čega je Miroslava-Mima Ivanović u junu 2021. podnijela Krivičnu prijavu protiv Kemala Purišića, bivšeg ministra rada i socijalnog staranja i Vasilija Todorovića, direktora JU Centra za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva.

"Krivična prijava se odnosila na više produženih krivičnih djela u sticaju, i to: povreda ravnopravnosti iz člana 159 stav 1 i 3, neizvršenje sudske odluke iz člana 395 stav 1, nesavjestan rad u službi iz člana 417 stav 2 a u vezi stava 1, i rasna i druga diskriminacija iz člana 443 stava 1 Krivičnog Zakonika Crne Gore. Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odbacilo je Krivičnu prijavu, iako je shodno Krivičnom zakoniku Crne Gore, ono samo bilo dužno da po službenoj dužnosti pokrene krivični postupak protiv Purišića i Todorovića zbog neizvršenja sudske odluke", kazali su iz IMI Boke.

U januaru 2022, podnijeta je, podsjećaju, Pritužba Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koje je svojim Rješenjem naložilo ponovno odlučivanje Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru u odnosu na krivična djela povreda ravnopravnosti, neizvršenje sudske odluke i nesavjestan rad u službi, a da o (ne)izvršenju krivičnog djela rasna i druga diskriminacija treba odlučiti nadležni organ tj. Više državno tužilaštvo u Podgorici.

Međutim, kazali su iz I MI Boke, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, u februaru 2022. ponovo je odbacilo Krivičnu prijavu u pogledu na pomenuta tri krivična djela, dok se o produženom krivičnom djelu rasna i druga diskriminacija negativno izjasnilo Više državno tužilaštvo u Podgorici, a čije Rješenje je nakon Pritužbe, podnijete u aprilu 2022, potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.

"Interesatno je da se u obrazloženju većine odluka tužilaštava navodi kako je još u martu 2018. izrađen projekat prilagođavanja zgrade JU Centra za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva, a da su 19. 12. 2020. godine izvršena odgovarajuća mjerenja i snimanja terena u cilju ponovne izrade najboljeg projektnog rješenja za adaptaciju ovog objekta u okviru projekta prilagođavanja svih centara za socijalni rad, koji finansira Delegacija Evropske Unije u Crnoj Gori. Uprkos tome što su ovo bile jedine aktivnosti na sprovođenju pravnosnažne Presude Osnovnog suda u Kotoru, bez konkretnih rezultata u praksi, tužilaštva su navodeći da "projekat Centra u Kotoru ne može izdvojiti iz cjelokupnog projekta za svih 18 centara u Crnoj Gori", te da je riječ o "projektu iz Direktnog upravljanja Delegacije EU u Crnoj Gori (?) što znatno komplikuje i usporava projekat", odlučila da Purišić i Todorović nisu krivi za navedena produžena krivična djela.

U februaru je ipak tekuće godine konačno došlo do početka radova na prilagođavanju zgrade JU Centra za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva, koji će biti okončani 6. oktobra ove godine, ako se bude poštovao plan", ističu u saopštenju dodajući da se ti radovi finansiraju iz sredstava Evropske unije (EU) posredstvom Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori.

Danas, na Globalni dan podizanja svijesti o pristupačnosti, I MI Boke je, poručuju, srećna što se problem pristupa i adekvatnog prilagođavanja JU Centra za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva konačno počeo zaista rješavati.

"Međutim, moramo se zapitati zašto nadležne institucije nisu samoinicijativno i blagovremeno pokrenule rješavanje ovog problema, te stoga ne bi bilo ni potrebe za višegodišnjem iscrpljivanjem OSI pred pravosudnim organima. Drugo pitanje je, da li OSI u Crnoj Gori mogu zaštiti svoja prava i postići pravdu, kada se i pravnosnažne presude u njihovu korist godinama ne sprovode, a nadležna tužilaštva ne rade ništa da njihovo sprovođenje obezbjede. Najzad, poražavajuće se nameće pitanje da li je moguće da država Crna Gora ne želi da odvoji manje od 20.000 eura za prilagođavanje jednog centra za socijalni rad, koji treba da je prva kontakt tačka OSI s institucijama sistema u Crnoj Gori, nego mora da čeka sredstva Evropske Unije da rješi ovakva pitanja", zaključuju u saopštenju.

Priredila: Anđela Miličić

Izvor: CDM portal

Da li nas fizički izgled čini drugačijim i kako „hendikep“ može da bude snaga? Bojana Marković, Marija Mitić i Sonja Milosavljević će vam ponosno reći „drugačije smo, pa šta!" U novoj emisiji Blic žena studio s Jelenom Isaković, koja se emituje na Blic televiziji, saznaćete kako je postati veći od života i svoj „nedostatak" pretvoriti u najveću životnu snagu.

Mariji je sa 16 godina odstranjena noga zbog raka, a danas joj je proteza omiljeni dio tijela: Jednima služi kao otvarač za pivo, drugi pitaju zašto je ne sakrije.

Marija je imala samo 16 godina kada joj je 2012. dijagnostikovan osteosarkom, odnosno tumor kostiju, zbog čega su ljekari morali da joj amputiraju desnu nogu. Nakon brojnih terapija i hodanja pomoću štaka dobila je protezu. Nije namjeravala da odustane od sebe i budućnosti.

„Želela sam da završim srednju školu, da upišem fakultet, da se obrazujem, da se zaposlim, sve te neke normalne stvari“, priča Marija Marić i dodaje da je završila španski i engleski jezik na Filoškom fakultetu, kao i da privodi kraju master studije na FON-u.

Ono što bi mnogima bio „nedostatak", Mariji je postao omiljeni dio tijela. Danas ima novu protezu koju može da prilagođava garderobi pomoću takozvanih „skinova". Iako su joj mnogi govorili da treba da krije protezu, da je prekrije garderobom ili da skinove prilagodi boji kože, bilo je i smiješnih situacija koje pamti kada je u pitanju njena proteza.

„Bili smo u parku i nismo imali otvarač za pivo. Napravila sam foru i rekla: „Daj mi tu flašu, otvoriću je ja". Kako imam na protezi neki adapter, samo sam prislonila i otvorila“, sjeća se Marija u razgovoru s autorkom emisije Jelenom Isaković.

Kako su reagovali muškarci, da li je bilo loših iskustava, pogleda ispod obrva, ko joj je bio najveća podrška i kako je u međuvremenu Marija postala i uspješan model, saznajte u Blic žena studiju.

Čučećete i ohrabrujuće priče Bojane Marković koja od svoje 8. godine živi s vitiligom, ali i Sonje Milosavljević, mlade djevojke koja je zbog alopecije obrijala glavu i danas samouvjereno šeta bez perike.

Emisija Blic žena studio premijerno se emituje subotom u 18:15h, dok je repriza nedeljom u 11:15h samo na Blic televiziji.

Gdje gledati Blic TV

Blic TV je dostupan na svim platformama i aplikacijama MTS i IRIS TV u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

CRNA GORA: kablovski paket na kanalu 26, m:SAT na kanalu 2.

Za sve korisnike koji nemaju navedene pakete program je dostupan na aplikaciji Iris Go i Arena Cloud koje možete zakupiti bez ugovorne obaveze, kao i na KLIK TV.

Ispod možete pogledati video.

Izvor: Portal zena.blic.rs

Pripremio: Ivan Čović

Strana 41 od 100

Back to top