Članovi podgoričkog stonoteniskog kluba osoba sa invaliditetom Luča sa četiri medalje završili su nastup na turniru u Visokom, koji je okupio 30 stonotenisera iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

Osvojene su dvije zlatne i po jedna srebrna i bronzana medalja. Zlatne medalje osvojio je Dejan Bašanović u kategoriji S10, u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji. Srebrni je bio Miljan Cerović, a bronzana Milijana Ćirković.

Bašanović je u kategoriji S10, u pojedinačnoj konkuenciji, slavio ispred domaćih takmičara, Porića i Vidičeka. Bronzani sa Evropskog prvenstva u Helsingburgu bio je drugoplasirani u grupi, a do zlatnog odličja u konkurenciji 11 stonotenisera došao je sa tri trijumfa u nokaut fazi. U ekipnoj konkuenciji Bašanović i Vidiček slavili su protiv Harisa Eminovića i Darka Pavlića.

Eminović, učesnik Paraolimpijskih igara u Tokiju, osvojio je zlatnu medalju u spojenim katagorijama 6-8, ispred crnogorskog stonotenisera Miljana Cerovića. Ćirković je do bronzanog odličja došla pobjedom protiv takmičara iz Sjeverne Makedonije, u meču za treće mjesto. Prethodno je kao prvoplasirana završila takmičenje u grupi.

Na korak od medalje bio je i Pjetro Paljušević, ali je izgubio za ulazak u polufinale. U prvom dijelu takmičenja upisao je dva trijumfa i osvojio prvo mjesto u grupi. U grupi je zaustavljen Đuro Krivokapić.

U igri za ekipnu medalju bili su i Ćirković i Cerović, ali su izgubili meč za treće mjesto, dok je prvi krug bio koban za Paljuševića i Krivokapića.

Izvor: Pobjeda

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizovalo je danas radionicu sa bjelopoljskim srednjoškolcima u cilju doprinosa većem poštovanju prava na slobodno kretanje u javnom saobraćaju i ostvarivanja prava u ovoj oblasti za osobe s invaliditetom. Radionica, koja je održana u Hotelu Franca, obuhvatila je i simulaciju prepreka u saobraćaju i kretanja osoba s invaliditetom uz pomagala.

Ksenija Janković, programska asistentkinja Udruženja mladih sa hendikepom, u izjavi  za Radio Bijelo Polje kazala je da ovu radionicu sprovode u okviru projekta Samo minut - sačekaj ti! koji se realizuje uz finansijsku podršku Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

Želimo da prikažemo na koji način osobe sa invaliditetom učestvuju u saobraćaju, da stavimo značaj na to da osobe sa invaliditetom nijesu samo pasivni akteri u saobraćaju već mogu da budu i aktivni učesnici saobraćaja, a uz to, želimo i da na neki način približimo ostalim osobama bez invaliditeta kako je to kada osobe sa invaliditetom učestvuju u saobraćaju, koliko je važno poštovanje pravila u saobraćaju ali, i da osobe sa i bez invaliditeta budu svjesni  jedni drugih kao i svoje uloge u saobraćaju, i da moraju odgovorno da se ponašaju, kako prije svega zbog sebe i svoje sigurnosti, tako i zbog ostalih učesnika u saobraćaju, istakla je Janković.

Dodaje da će na današnjoj radionici biti  riječi i o modelima  pristupa invaliditetu, podsjeća da je u okviru ovog projekta urađen i monitoring pristupačnosti saobraćaja u našem gradu.

U okviru ovog istog projekta u prethodnom periodu realizovan je niz aktivnosti, a jedna od njih bila je i monitoring pristupačnosti  gradskog saobraćaja u opštinama Bijelo Polje i Podgorica. Tom prilikom izvršen je monitoring pet gradskih  autobusa i nekoliko  taksi prevoznika u Bijelom Polju. Rezultati tog monitoringa biće objavljeni u publikaciji koja će biti dostupna na našim mrežama krajem avgusta ove godine, naglasila je Janković.

Izvor: Radio Bijelo Polje

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u hotelu Franca u Bijelom Polju organizovalo je radionicu sa srednjoškolcima u cilju doprinosa većem poštovanju prava na slobodno kretanje u javnom saobraćaju i ostvarivanja prava u ovoj oblasti za osobe s invaliditetom.

Radionica je obuhvatila i simulaciju prepreka u saobraćaju i kretanja osoba s invaliditetom uz pomagala. Programska asistentkinja Udruženja mladih sa hendikepom Ksenija Janković, kazala je da je na radionici bilo riječi i o modelima pristupa invaliditetu.

Želimo da prikažemo na koji način osobe sa invaliditetom učestvuju u saobraćaju, da stavimo značaj na to da osobe sa invaliditetom nijesu samo pasivni akteri u saobraćaju već mogu da budu i aktivni učesnici saobraćaja, a uz to, želimo i da na neki način približimo ostalim osobama bez invaliditeta kako je to kada osobe sa invaliditetom učestvuju u saobraćaju, koliko je važno poštovanje pravila u saobraćaju. Želimo i da osobe sa i bez invaliditeta budu svjesni jedni drugih kao i svoje uloge u saobraćaju, i da moraju odgovorno da se ponašaju, kako zbog sebe i svoje sigurnosti, tako i zbog ostalih učesnika u saobraćaju, istakla je Janković.

Ona je podsjetila i da je u okviru projekta Samo minut - sačekaj ti! urađen i monitoring pristupačnosti saobraćaja u Bijelom Polju i Podgorici.

U prethodnom periodu realizovan je niz aktivnosti, a jedna od njih bila je i monitoring pristupačnosti gradskog saobraćaja u opštinama Bijelo Polje i Podgorica. Tom prilikom izvršen je monitoring pet gradskih autobusa i nekoliko taksi prevoznika u Bijelom Polju. Rezultati tog monitoringa biće objavljeni u publikaciji koja će biti dostupna na našim mrežama krajem avgusta naglasila je Janković.

Zaključak je da je cilj radionice, kako se čulo na kraju, ostvaren, a to je da se da doprinos većem poštovanju prava na slobodno kretanje u javnom saobraćaju i ostvarivanju prava u ovoj oblasti za osobe s invaliditetom.

Ostvaren je i dobar efekat radionice kroz simulaciju prepreka u saobraćaju i kretanje osoba sa invaliditetom - istaknuto je na kraju radiionice koja je relizovana u okviru projekta Samo minut - sačekaj ti! koji sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku Ministarstva saobraćaja i pomorstva

Izvor: Dan

Pripremila: Dajana Vuković

Crnogorski parastrijelac Milan Đinović kao devetoplasirani završio je drugi takmičarski dan Gran pri mitinga u Novom Sadu.

On je danas u klasi SH1, u discplini vazdušna puška R1, ostvario rezultat 596,4 kruga.

U toj konkurenciji takmičilo se 14 strijelaca.

Trener Željko Božović kazao je da je zadovoljan Đinovićevim nastupom, imajući u vidu konkurenciji i činjenicu da je to njegova slabija disciplina.

Đinović je juče u svojoj jačoj disciplini, vazdušna puška R3, osvojio zlatnu medalju sa 252,6 bodova.

U finalu svi rivali bili su mu učesnici Igara u Parizu.

Đinovića je nedavno na Evropskom prvenstvu u Granadi samo 0,1 krug dijelio od plasmana na Paraolimpijske igre u Parizu.

Konačna odluka hoće li dobiti specijalnu pozivnicu za Pariz biće poznata 9. jula, kada će zasjedati tripartitna komisija Međunarodnog paraolimpijskog komiteta.

Drugi crnogorski predstavnik u Novom Sadu, Ambroz Nikač, takmičenje u klasi SH1, u disciplini gađanje iz pištolja P1, završio je na 21. mjestu sa 533 kruga.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Crnogorski parastrijelac Milan Đinović osvojio je zlatnu medalju na Gran pri mitingu u Novom Sadu, dok je Ambroz Nikač zaustavljen u kvalifikacijama.

Đinović je u klasi SH1, u discplini vazdušna puška R3, do zlatnog odličja došao sa 252,6 bodova u finalu.

On je ranije danas u kvalifikacijama bio trećeplasirani sa 629,8 krugova.

Đinovića je nedavno na Evropskom prvenstvu u Granadi samo 0,1 krug dijelio od plasmana na Paraolimpijske igre u Parizu.

Nikač je u klasi SH1, u disciplini gađanje iz pištolja P1, završio na 21. mjestu sa 533 kruga.

Đinovića sjutra očekuje i nastup u kategoriji R1.

Crnogorske strijelce u Novom Sadu predvodi trener Željko Božović.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Ekipa Nikšića sa bronzanim odličjem završila je nastup na finalnom turniru Lige evropskih šampiona u golbalu.

Nikšićki golbalisti pobijedili su danas u belgijskom Blakenbergu, u meču za treće mjesto, njemački Čemnicer 11:3.

Plasmanom među najbolje tri evropske ekipe obezbijedili su plasman na klupsko prvenstvo svijeta, naredne godine u finskom gradu Ekspo.

To je drugo odličje nikšićkom global klubu u Ligi šampiona, nakon finala 2022. u Roštoku.

Nikšićki sastav kada je bilo najpotrebnije odigrao je najbolje.

Dobar početak krunisao je vođstvom od 7:0 i praktično već tada riješio pitanje pobjednika.

Čemnicer nije imao rješenje za odbranu rivala, prvi gol postigao je u posljednjim sekundama prvog poluvremena iz penala, a iz igre tek u 14. minutu.

Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Nikola Nikolić sa pet, dok su po tri gola postigli Marko Nikolić i Matej Ledinek.

Nikšić je u polufinalnom meču, nakon velikog preokreta, poražen od litvanskog Šaltinisa 9:5.

Serija od 6:0 i gotovo deset minuta bez datog gola koštali su nikšićki tim pobjede protiv zvaničnog i dvostrukog uzastopnog šampiona Evrope.

Crnogorski predstavnik je, poslije nešto slabijeg starta u napadu i vođstva Šaltinisa od 3:1, napravio seriju od 4:0 za vođstvo od 5:3 početkom drugog poluvremena.

Izabranici Nikole Čurovića imali su u tim trenucima i igru i rezultat, ali su dva brza gola vratili Litvance koji su do kraja pokazali zašto su u vrhu evropskog i svjetskog golbala.

Najefikasniji u nikšićkom sastavu bio je Nikola Nikolić sa četiri gola, dok se jednom upisao Miloš Rantović.

Nikšić je nastup na turniru završio sa četiri pobjede i dva poraza.

Savladao je u grupi Brisel 14:4 i Čemnicer 12:7 i izgubio od Hanze 5:2.

U četvrtfinalu eliminisao je Fukse iz Berlina 14:8, u polufinalu izgubio je od Šaltinisa 9:5 i u meču za medalju slavio je protiv Čemnicera 11:3.

Nikšićki tim u Blakenbergu, Belgijskom ljetovalištu na Sjevernom moru, nastupao je u sastavu Goran Macanović, Marko i Nikola Nikolić, Miloš Ranitović, Matej Ledinek i Velizar Obradović, koje su sa klupe predvodili trener Nikola Čurović i njegov asistent Branislav Bulatović.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Učešće organizacija osoba sa invaliditetom u svim fazama procesa, od početne analize situacije, kreiranja reformskog projekta i njegove implementacije je od velikog značaja, poručeno je sa konferencije na kojoj su prezentovani rezultati dvogodišnje inicijative Unaprjeđenje inkluzije djece sa smetnjama u razvoju i odraslih sa invaliditetom u Crnoj Gori, koju su organizovali Vlada Crne Gore, Zaštitinik ljudskih prava i sloboda i sistem Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori.

V. d. generalne direktorice Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Irena Rakočević u svom uvodnom izlaganju  istakla je značaj podrške koju je UNDP pružio upravo preko ovog projekta novoosnovanom Direktoratu za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom, pružanjem tehničke podrške za izradu akcionog plana za implementaciju krovnog strateškog dokumenta o pravima osoba sa invaliditetom, Strategije za zaštitu lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2022-2027.

Rakočević je dodala da metodološki pristup politikama koje su usmjerene na stvaranje uslova za jednakost i sprečavanje diskriminacije lica sa invaliditetom mora biti mjerljiv sa jasno definisanim odgovornostima, a istovremeno uključiti reprezentativne predstavnike/ce NVO-a i organizacije osoba sa invaliditetom u razvoj svih politika koje se odnose na potpuno uživanje ljudskih prava lica sa invaliditetom i zabranu diskriminacije.

Konferencija je organizovana uz finansijsku podršku Partnerstva UN za prava lica sa invaliditetom -UNPRPD, a zajedničku inicijativu sprovode Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministasrtvo ljudskih i manjinskih prava, Institucija Ombudsmana u saradnji sa organizacijama osoba sa invaliditetom uz tehničku podršku UNDP-a, UNICEF-a I OHCHR-a.

Izgradnja snažnih partnerstava za podršku osobama sa invaliditetom  kritično je važna za jačanje institucionalnih kapaciteta za prevenciju institucionalizacije osoba sa invaliditetom, zaključeno je na Konferenciji.

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Vrhovni sud Japana proglasio je neustavnim Zakon o eugenici, na osnovu kojeg je između 1950-ih i 1990-ih prisilno sterilisano 16.500 osoba s invaliditetom.

Tom presudom se okončava decenijama duga borba žrtava za pravdu, odštetu i izvinjenje.

Sud je naložio vladi da isplati odštetu za 11 žrtava iz pet slučajeva koji su razmatrani u žalbenom postupku.

Posle dugog sudskog procesa, zakon iz 2019. odobrio je odštetu preživjelim žrtvama, ali su neki nastavili da se bore za veću odštetu.

Četiri slučaja su završila na sudu, koji su donijeli odluku u njihovu korist, ali je Japanska Vlada podnijela žalbe, tako da je proces otišao na višu instancu.

U petom slučaju, zahtjevi dvije žene su odbijeni zbog zastarelosti, na šta su one podnijele žalbu.

Prema zakonu iz 1948, oko 25.000 ljudi - od kojih su mnogi imali nasljedna stanja - podvrgnuto je operacijama kako bi se spriječilo da imaju djecu koja se smatraju inferiornom.

Japanska Vlada je priznala da je 16.500 sterilizacija obavljeno bez saglasnosti.

Iako vlasti tvrde da je 8.500 drugih ljudi pristalo na operacije, advokati tvrde da su bili de fakto primorani na operaciju zbog pritiska sa kojim su se tada suočili.

Pojedine žrtve imale su samo devet godina, navodi se u izvještaju parlamenta objavljenom u junu prošle godine.

Zakon je 1996. stavljen van snage.

'Nikada neću moći da budem majka'

Vrhovni sud je odlučio i da se 20-godišnji rok zastarelosti ne može primijeniti na odštetne zahtjeve u slučajevima prinudne sterilizacije.

Advokati su prethodno tvrdili da su pojedine žrtve, posebno one koje su sterilisane bez njihovog znanja, prekasno saznale za operaciju da bi ispoštovale zakonski rok.

Prisilne sterilizacije najrasprostranjenije su bile 1960-ih i 1970-ih, tokom posljeratnog bejbi buma.

Mnogi prisilno sterilisani su imali fizička i intelektualna oštećenja, izazove sa mentalnim zdravljem ili hronične bolesti.

Prema dokumentu Japanske Vlade iz 1953, za operacije je bilo dozvoljeno fizičko obuzdavanje, anestezija, pa čak i obmana.

Zato vjerujem da Vlada mora da napravi zaokret i krene punom brzinom ka punopravnom rješenju, rekao je Jutaka Jošijama, advokat koji je zastupao dvoje žrtava.

Dodao je da je Japan do danas žmurio na užasnu štetu žrtava i njihovih porodica, kao i da je nekoliko žrtava u međuvremenu umrlo, a da nisu primile odštetu.

Prema zakonu iz 2019, usvojenom posle jednog od ovih slučajeva, preživjele žrtve mogu dobiti po 3,2 miliona jena (19.800 dolara ili 2,1 milion dinara).

Za nju se prijavilo oko 1.300 ljudi, a do sada ih je dodeljeno 1.100, navodi se u izvještajima.

Ipak, pojedine žrtve navode da im nadoknada ne znači mnogo.

Kada sam saznala da sam shvatila da nikada ne mogu biti majka. To mi je slomilo srce, rekla je Jumi Suzuki, rođena sa cerebralnom paralizom i prisilno sterilisana sa 12 godina, 2021. u intervjuu za BBC.

Ova 68-godišnjakinja je među 11 žrtava čiji su slučajevi iznijeti pred sud.

Ne želim novac, želim da ljudi znaju šta nam se dogodilo, da se to više nikada ne ponovi. Želim da se prema osobama s invaliditetom postupa kao i prema drugim ljudima.

Mi nismo stvari. Mi smo ljudska bića.

Izvor: BBC

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva sve zainteresovane adolescente/kinje s invaliditetom i adolescente/kinje bez invaliditeta, uzrasta 14-19 godina, iz cijele Crne Gore, da se prijave za učešće u Školi dječjih prava.

Planirano je da se Škola organizuje u perodu od 29. do 31. jula 2024, na imanju Rakočević (Hotel & Resort Gacka), u Mojkovcu.

Cilj Škole je da se, između ostalog, doprinese informisanju djece (adolescenata/kinja) s invaliditetom o pravima i slobodama osoba s invaliditetom i garancijama dječjih prava koja proističu iz Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom. 

Škola će se temeljiti na principima interaktivnog, neformalnog učenja koje će se sastojati od razgovora, grupnog rada i rada u parovima, prezentacija, društvenih igara, gledanja filmova i diskusije o njihovom sadržaju. Na ovaj način učesnici/e će saznati više o svojim pravima, razmjenjivati svoja iskustva i mišljenja, provoditi vrijeme zajedno, razvijajući prijateljstva i međusobno razumijevanje. Škola će obuhvatiti neke od sljedećih tema: Modeli pristupa invaliditetu; Uvod u prava djece, s akcentom na prava djece s invaliditetom; Inkluzivno obrazovanje; Zaštita od nasilja (s posebnim akcentom na  vršnjačko i onlajn nasilje); Servisi podrške za djecu i mlade s invaliditetom, (Samo)procjena potreba i kultura, Volonterstvo i aktivizam mladih, Kreativnost mladih i djece s invaliditetom.

Treneri/ce na Školi će biti osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditeta koje se bave mladima i promocijom ljudskih prava.  

UMHCG pokriva sve troškove učešća na Školi. Nakon završene Škole polaznicima/ama će biti uručeni sertifikati.

Zainteresovani/e kandidati/kinje se mogu prijaviti ispunjavanjem kratkog upitnika klikom na Link s naznakom Prijava za Školu dječjih prava. Izabrani/e učesnici/e će nakanadno biti obaviješteni/e o organizacionim aktivnostima Škole.

Škola se sprovodi u okviru projekta Škola antidiskriminacije, koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati i na brojeve telefona: 020/265-650 ili 067/801-761 (uključujući i Viber).

U okviru projekta U Kontaktu (In touch), Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) uspješno je realizovalo Razmjenu mladih. 

Sa sedmodnevne aktivnosti poslata je poruka i napomena o važnosti podizanja svijesti o invaliditetu i inkluziji, te da ne treba praviti jaz i razliku između mladih sa i bez invaliditeta. Kao rezultat, dobijen kroz evaluciju učesnika, imamo to da su svi izašli bogatiji za mnogo vještina, znanja i iskustava.

Sa učesnicima, omladinskim radnicima, u toku trajanja Razmjene testirali smo različite aktivnosti koje su prethodno razvijene u Didaktičkom priručniku za inkluzivne, neformalne obrazovne aktivnosti za mlade sa i bez invaliditeta. Na ovaj način, dobili smo povratne informacije o mogućim slabostima koje aktivnosti imaju, kao i o načinima kako da ih unaprijedimo da budu još bolje, inkluzivnije i pristupačnije za sve osobe s invaliditetom.

U svim aktivnostima koje smo realizovali, akcenat je bio na stimulisanju socijalne inkluzije, a kroz pružanje mogućnosti da na jednak i ravnopravan način učesnici razmjenjuju znanja, iskustva i vještine koje posjeduju. 

Sam cilj Aktivnosti, ogledao se u podsticanju interkulturalnog dijaloga i neformalnog učenja, a sve u cilju podizanja svijesti o invalididetu i inkluziji.

Program rada bio je takav da učesnicima damo dovoljno prostora da, osim znanja, sa sobom ponesu i lijepe uspomene iz našeg grada i države, te smo iz tog razloga nastojali da im, u skladu s mogućnostima, prikažemo sve ljepote, pejzažne i kulturne, koje Podgorica i Crne Gora posjeduju.

Razmjena mladih održana je u Podgorici, u periodu od 24. do 30. juna 2024. Ovom prilikom, učešće je uzelo preko 30 mladih sa i bez invaliditeta, iz šest zemalja partnera na Projektu i to: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kipra, Malte i Italije.

Svi učesnici, kao dokaz učešća i stečenih znanja tokom Razmjene, dobiće Youthpass kao mjeru prepoznavanja. 

Projekat ima za cilj da unese inovacije u aktivnosti neformalnog obrazovanja i obezbijedi kvalitetnije učenje u omladinskom radu za mlade s invaliditetom, što ujedno podrazumijeva i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva, kroz ažuriranje i inovacije dostupnih materijala. 

Projekat je finansijski podržan od strane Evropske edukativne i kulturne izvršne agencije, delagirane od strane Evropske komisije, a uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.