Podgorica, PR pres servis – Osobe s invalidtetom (OSI) su u potpunosti zanemarene tokom izborne kampanje za predsjednika Crne Gore i niko od kandidata se do sada nije bavio OSI i njihovim pravima, kazala je izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić.

„Kampanja za predsjednika Crne Gore nije pristupačna u dovoljnoj mjeri osobama s invalidtetom i imamo „nove momente“, u kojima se pokušava stvoriti novi ambijent ili slika na koju do sada nijesmo navikli“, kazala je Vujačić u izjavi za PR Centar.

Kako je istakla, jedini napredak koji se mogao primijetiti jeste što su neke video kampanje i spotovi titlovani, ali i to se vjeruje ne bi desilo da iz UMHCG nijesu godinama upućivali inicijative.

Vujačić je napomenula da je Javni servis po zakonu obavezan da u dijelu sučeljavanja i predstavljanja kandidata obezbijedi prevod na znakovnom jeziku, ali da se plaši da to neće biti realizovano jer te prakse više nema.

Takođe, kako je dodala, niko od nadležnih nije pozivao da se obezbijede građanima i građankama Crne Gore jednaki uslovi za glasanje.

Upitana o pristupačnosti biračkih mjesta osobama s invaliditetom, Vujačić je kazala da su nakon izbora 2020. dobili primjedbe da neke od OSI nijesu mogle da ostvare svoje biračko pravo nesmetano.

„Sve presude su bile u korist OSI i naloženo je da se otkolne sve prepreke, ali to nije do kraja urađeno, osim u Glavnom gradu na nekoliko biračkih mjesta“, rekla je Vujačić.

Kako je kazala, na osnovu monitoringa pristupačnosti biračkih mjesta koji su radili prošle godine utvrđeno je da preko 50 biračkih mjesta u urbanom dijelu Podgorice nije pristupačno OSI.

„I u drugim opštinama taj napredak je jako spor. Imamo obećanje od opštine Tuzi da će stvoriti sve neophodne uslove kako bi OSI nesmetano mogle da glasaju, ali ćemo vidjeti nakon izbora kako će to sve biti“, rekla je Vujačić.

Kazala je da se govor mržnje prema OSI može čuti tokom bilo kojih izbora, pogotovo predsjedničkih i parlamentarnih.

„Mogli smo da čujemo i tokom ove kampanje govor mržnje, ali mi nemamo institucije koje to sankcionišu. To se samo pojavi u medijima, neko osudi na društvenim mrežama i tu se sve završi“, kazala je Vujačić.

U susret Međunarodnom danu žena, Vujačić je poručila da su sada žene s invaliditetom mnogo više ohrabrene da govore o svojim pravima i položaju koji imaju.

To, kako je istakla, ranije nije bilo tako jer generalno sve žene, u crnogorskom tradicionalnom društvu, nijesu imale podršku za ostvarivanje svojih prava i položaja u društvu.

„U borbi za bolja prava žena s invalidtetom i njihovu veću vidljivosti u društvu izostala je podrška sistema. Izostala je podrška u dijelu javnih politika koje bi trebalo da bude adekvatnije, ali i u dijelu sprovođenja praksi, finansijske podrške i usluga socijalne i dječije zaštite“, navela je Vujačić i dodala da se i dalje žene s invalidtetom ne ohrabruju za samostalno življenje.

Ona je naglasila da okruženje u kojem žive žene s invalidtetom nije dovoljno podržavajuće kako bi one dale sebi za pravo da budu jednake sa muškarcima.

„Vrlo često kažem da je za žene s invaliditetom jako važno da budu obrazovane jer se nekako u Crnoj Gori muškarci uvijek bolje snađu nego žene. Ukoliko žene s invalidtetom nemaju adekvatno obrazovanje onda nemaju zaposlenje, prihode i ekonomsku nezavisnost koja je ključna za većinu žena“, ukazala je Vujačić.

Problem vidi i u tome što državne institucije ne shvataju ozbiljno žene s invaliditetom koje su žrtve nasilja.

„Žene s invalidtetom ne prijavlju često nasilje, ali i u slučaju prijave njihova iskustva nijesu pozitivna i rezultati tih prijava nijesu bili u njihovu korist“, kazala je Vujačić.

Ona je istakla i da se često dešava da dokumenti i strategije budu dokumenti koji se pripreme i usvoje, ali za njihovo sprovođenje nema odgovornosti.

„U dijelu opredjeljivanja sredstva je situacija malo bolja, ali je stepen realizacije još uvijek nizak bilo da su politike u oblasti rodne ravnopravnosti ili prava osoba s invaliditetom“, ukazala je Vujačić.

Pozitivnim je ocijenila što je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, nakon mnogo godina od ratifikacije Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom, u Strategiji za zaštitu od diskriminacije osoba s invaliditetom i promociju jednakosti, definisalo oblast koja se odnosi na žene s invalidtetom, ali zaključuje s malim, nedovoljnim brojem mjera za petogodišnji period.

Dva dana uoči lokalnih izbora u Tuzima, prema riječima predsjednika Opštinske izborne komisije (DIK) Tuzi, Edmonda Ujkaja, obezbijeđeni su uslovi za samostalno i tajno glasanje OSI.

„Sa ciljem da se osobama s invaliditetom omogući nesmetano glasanje, Opštinska izborna komisija (OIK) Tuzi, u komunikaciji sa Savezom slijepih Crne Gore (SSCG), obezbijedila je adekvatne uslove glasanja za predstojeće lokalne izbore osobama s invaliditetom", navodi gospodin Ujkaj.

Konkretno, iz OIK Tuzi navode da su obezbijeđeni elementi za slobodno kretanje osoba s oštećenjem vida, te da su etisoni postavljeni na svim biračkim mjestima.

„Na biračkim mjestima gdje nije bilo adekvatnog pristupa, obezbijeđene su rampe, postavljene su taktilne trake-etison, obezbijeđene su brošure kao i šablon na kojem su krugovi pokriveni plastičnom podlogom. Obezbijeđeni su niski stolovi za glasačku kutiju, a takođe, i niske police u kabinama za glasanje." 

Iz OIK Tuzi navode i da su tokom edukacije biračkih odbora, predavači posebno istakli i objasnili dužnosti koje birački odbor ima na dan glasanja, a posebno u dijelu glasanja OSI.

„Tokom opremanja biračkih mjesta, na jednom biračkom mjestu, utvrđeno je da bi ulazna vrata određene prostorije onemogućila ulazak za osobe s invaliditetom, korisnike kolica, s toga na naš zahtjev, birački odbor će se premjestiti u drugu prostoriju koja je adekvatna i omogućava nesmetani ulazak, i ovim osobama, u prostoriju za glasanje."

Iz SSCG i Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) navode da su zadovoljni uslovima koji su obezbijeđeni, te se nadaju da se ista kršenja neće ponavljati tokom izbornog dana. 

„Raduje nas činjenica da će šablon za glasanje omogućiti svim osobama s oštećenjem vida da glasaju samostalno i tajno. Postavljene etison trake će svakako obezbijediti nesmetano samostalno kretanje unutar biračkog mjesta za sve osobe s oštećenjem vida. 

Međutim, ostaje da vidimo da li će članovi biračkih odbora, tokom opremanja biračkih mjesta ispoštovati sve navedene uslove“, navodi pomoćnica izvršnog direktora Saveza slijepih (SSCG), Katarina Bigović Kulić.

„SSCG će pratiti dešavanja tokom izbornog dana i ukazati na eventualne nepravilnosti. Nadamo se da će dogovoreni elementi pristupačnosti biti ispoštovani, te da se neće dešavati situacije poput onih s prethodno održanih lokalnih izbora, kada uprkos postojanju šablona s metalnim prstenovima, usljed neadekvatne edukacije članova biračkih odbora, određenom broju birača nije bilo omogućeno samostalno i tajno glasanje.”

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić istakla je da će UMHCG, kao i dio sada, po potrebi pružati besplatno pravno zastupanje pred sudom osobama s invaliditetom koje budu željele pokrenuti postupke za zaštitu od diskriminacije zbog ograničavanja ili onemogućavanja prava glasa.

Opštinska izborna komisija (OIK) Tuzi, ističe da će navedene uslove ispuniti i tokom sprovođenja neophodnih radnji za predsjedničke izbore, koji se održavaju u nedelju 19. marta 2023, sa ciljem da se izborni proces sprovede bez problema i da se osobama s invaliditetom omogućiti nesmetano glasanje.

Izvor: Portal Saveza slijepih Crne Gore

Pripremio: Ivan Čović

Juče je u Podgorici održan šesnaesti Sastanak Zajedničkog konsultativnog odbora između Crne Gore i Evropske unije. U okviru nekoliko panela govoreno je o pravosuđu i temeljnim pravima, pravdi, slobodi i bezbjefdnosti i stanju civilnog sektora u Crnoj Gori. 

U trećem Panelu govorila je i članica ZKO Marina Vujaćić. Ona je navela da je saradnja Vlade Crne Gore i nevladinih organizacija formalno definisana i uspostavljena kada je u pitanju pravni okvir i procedure, ali je realizacija navedenog u praksi nezadovoljavajuća, nije suštinskam, svrsishodna i smislena. 

U tom segmentu je i napredak u reformi javne uprave ograničen, dok u nekim oblastima postoje i institucionalni zastoji ili nazadovanja.

Kako je navela, to se odnosi na proces odlučivanja i neobezbjeđivanje ni minimalnih uslova za adekvatno učešće, ali i na finansijsku podršku projektima nevladinih organizacija u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama. Iako je Analiza sprovođenja Zakona o nevladinim organizacijama urađena prije dvije godine, izmjena ovog Zakona je još uvek u toku. Nijesu sva ministarstva sprovodila javne konsultacije kada su pripremala nacrte zakona i strategija. Značajan broj zakona usvojen je bez prethodne konsultacije sa civilnim društvom ili i bez prihvatanja najbitnijih sugestija. Mehanizmi konsultacija sa civilnim društvom moraju se dodatno poboljšati, kako bi oni i bolji kvalitet procesa postali korisni i efikasni, dodala je ona.

Naime, i 2022. ministarstva su kasnila sa raspisivanjem javnih poziva za finansiranje projekata nevladinih organizacija, ali i sa donošenjem odluka, pri čemu sve odluke nijesu donijete do kraja decembra 2022., dok su u većini oblasti komisije donijele odluke koje su sporne jer podržavaju projekte nevladinih organizacija s upitnim iskustvom i kredibilitetom predstavnika i osnivača, kao što su oblasti zaštite žena od nasilja i nasilja u porodici, zaštite osoba s invaliditetom, inkluzije LGBTIQ osoba itd. Navedeno znači da se pored Zakona o nevladinim organizacijama krši i Zakon o budžetu za 2022. godinu, istakla je Vujačić.

Tačnije, 1.107.019,8 evra nije raspoređeno u skladu sa budžetom za 2022. a bilo je planirano za projekte nevladinih organizacija. Navedeno ne predstavlja samo finansijsku štetu, već i negativno utiče na sprovođenje javnih politika u različitim oblastima. Kako je dodala, navedeno ne govori samo o odnosu Vlade prema nevladinim organizacijama, već istovremeno o odnosu Vlade prema javnim politikama koje usvaja, imajući u vidu da se projekti nevladinih organizacija odnose na doprinos sprovođenju javnih politika u različitim oblastima

Isto važi i za oblast zaštite osoba s invaliditetom kao prioritetnu oblast u Zakonu, za koju se izdvaja 0,1% budžeta na godišnjem nivou.

Takođe, značajno je smanjeno učešće predstavnika nevladinih organizacija u radnim tijelima i savjetima koje formiraju Vlada i ministarstva, što je uslovljeno tumačenjem Agencije za sprječavanje korupcije da predstavnici nevladinih organizacija izabrani u radna tijela i savjete se smatraju javnim funkcionerima u smislu sprovođenja Zakona o sprečavanju korupcije. Navedeno, osim negativnog uticaja na aktivnosti i odnos prema predstavnicima NVO, zbog suštine njihovog postojanja u praksi, znači da jedan predstavnik NVO može biti biran samo u jednom savjetodavnom tijelu ili jednoj radnoj grupi za pripremu neke javne politike ili za izvještaj o njenom sprovođenju.

Tako je Agencija u prošlosti sankcionisala neke predstavnike nevladinih organizacija za koje je smatrala javnim funkcionerima zbog članstva u radnim grupama ili tijelima.

Zbog navedenog, Ministarstvo javne uprave je u posljednjih nekoliko mjeseci četiri puta ponavljalo Javni poziv za predstavnike nevladinih organizacija iz pojedinih oblasti u Savjetu za saradnju Vlade i nevladinih organizacija.

Što se tiče mehanizama institucionalne saradnje, još uvek nisu formirana sva savjetodavna tijela, uključujući i Savjet za prava osoba sa invaliditetom, kao Vladinog tijela, iako je Lista kandidata nevladinih organizacija objavljena je početkom februara 2022. 

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava je izmjenom Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ukinulo Direktorat za zaštitu od diskriminacije osoba sa invaliditetom, koji je formirala 42. Vlada Crne Gore, što je izazvalo nazadovanje u segmentu prava osoba s invaliditetom, uključujući sprovođenje politika.

Zbog svega navedenog, došlo je do nazadovanja u oblasti učešća u novom procesu pregovora Crne Gore i Evropske unije, zaključila je Vujačić.

Novom Odlukom o usklađivanju visine osnova za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje i visine materijalnih davanja iz socijalne i dječije zaštite koju je donijelo Ministarstvo rada i socijalnog staranja 3. februara 2023. i Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o usklađivanju visine osnova za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje i visine materijalnih davanja iz socijalne i dječije zaštite od 21. februara 2023. uvećana je visina osnova za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, kao i visina materijalnih davanja.

Shodno Odluci utvrđuje se visina osnova za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje i visina materijalnih davanja, i to:

1. Visina osnova za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje iznosi mjesečno, za:                 

- pojedinca 80,23 evra,

- porodicu s jednim članom 80,23 evra,

- porodicu sa dva člana 96,35 evra,

- porodicu sa tri člana 115,65 evra,

- porodicu sa četiri člana 136,52 evra;

- porodicu sa pet i više članova 152,54 evra;

2. Visina materijalnih davanja iz socijalne zaštite:

a) visina materijalnog obezbjeđenja za pojedinca, odnosno porodicu koji nemaju prihoda iznosi mjesečno, za:

- pojedinca 80,23 evra,

- porodicu sa jednim članom 80,23 evra,

- porodicu sa dva člana 96,35 evra,

- porodicu sa tri člana 115,65 evra, 

- porodicu sa četiri člana 136,52 evra,

- porodicu sa pet i više članova 152,54 evra,

b) visina lične invalidnine iznosi mjesečno 271,37 evra,

c) visina lične invalidnine za lice koje nije korisnik prava na dodatak za njegu i pomoć u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti iznosi mjesečno 171,89 evra;

č) visina dodataka za njegu i pomoć iznosi mjesečno 79,62 evra;

ć) visina troškova sahrane iznosi 398,18 evra;

d) visina naknade roditelju ili staratelju korisniku prava na ličnu invalidninu iznosi mjesečno 235,13 evra;

3. Visina materijanih davanja iz dječije zaštite:

a) visina naknade za novorođeno dijete iznosi 900,00 evra;

b) visina naknade za novorođeno dijete korisnika materijalnog obezbjeđenja iznosi 1000,00 evra;

c) visina dodatka za djecu iznosi mjesečno, za diijete:

- do navršene 18 godine života 30,00 evra,

- korisnika materijalnog obezbjeđenja 50,88 evra,

- čiji je roditelj, usvojilac, staralac, hranitelj, kao korisnik materijalnog obezbjeđenja zasnovao radni odnos na osnovu sporazuma o aktivnom prevazilaženju nepovoljne socijalne situacije 50,88 evra,

- korisnika dodataka za njegu i pomoć 60,12 evra,

- korisnika lične invalidnine 69,38 evra,

- bez roditeljskog staranja 69,38 evra,

č) visina naknade po osnovu rođenja djeteta za lice koje je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i redovnog studenta iznosi mjesečno 96,28 evra.

Visina lične invalidnine utvrđuje se po službenoj dužnosti dosadašnjim korisnicima/ama pomenutog prava, počev od 1. februara 2023, bez donošenja posebnog rješenja, dok se visina ostalih materijalnih davanja utvrđuje, takođe, po službenoj dužnosti, počev od 1. januara 2023.

Kad je u pitanju oblast penzijsko-invalidskog osiguranja, Odlukom o usklađivanju osnova za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje od 1. januara 2023.  donijetom od strane Upravnog odbora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore 6. februara 2023. novčana naknada za tjelesno oštećenje povećava se za 2,5%. Osnov za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje, usklađen prema ovoj Odluci, iznosi 335,69 evra.

Svjetska fudbalska federacija je nagradu za najljepši gol, koja nosi ime legendarnog mađarskog golgetera Ferenca Puškaša, dodijelila Marsinu Oleksiju, poljskom fudbaleru s invaliditetom. Oleksi, kojem je amputirana noga gol je postigao „makazicama”, pomoću odraza s jedne noge i štaka:

U uži izbor za nagradu ušla su još dva igrača: kapiten Marseja Dimitri Paje i napadač brazilske reprezentacije i Totenhema Rišarlison.

Ovo je prvi put otkako se dodjeljuje nagrada Ferenc Puškaš da ju je osvojio fudbaler s invaliditetom.

Izvor: Portal CDM

Pripremio: Ivan Čović

Dostupnost dijagnostike i liječenja najveći je problem brojnih osoba koje nakon dugogodišnjih agonija nerijetko po pravu dijagnozu odlaze u inostranstvo.

Međunarodni dan rijetkih bolesti obilježen je večeras na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a oboljeli i članovi njihovih porodica podijelili su svoje životne priče u okviru Javnog časa na temu Rijetke bolesti iz ugla pacijenata.
U Crnoj Gori oko 200 osoba ima neku od rijetkih bolesti, podaci su Nacionalne organizacije za rijetke bolesti Crne Gore (NVONORBCG), odnosno spada u kategoriju osoba s rijetkim oštećenjima. Dostupnost dijagnostike i liječenja najveći je problem brojnih osoba  koje nakon dugogodišnjih agonija nerijetko po pravu dijagnozu odlaze u inostranstvo.
Bliznakinje Iva i Jana Vujisić, studentkinje novinarstva, jedine u Crnoj Gori imaju Morkijev sindrom, rijetku genetsku bolest koja im je dijagnostikovana s tri godine.

Kod ovog sindroma, osim niskog rasta, javlja se kontraktura zglobova i njihova loša ili ograničena pokretljivost, kao i brojne promjene na unutrašnjim organima izazvane taloženjem složenih šećera u organizmu.

„Rođene smo kao zdrave bebe, a prve simptome primijetila je majka. Nakon analize u Beogradu, pa u Mančesteru, dijagnostikovan nam je Morkijev sindom. Nismo se toliko razlikovale od drugih do prvog razreda. Bile smo kao i ostala djeca, možda malo niže. Međutim, došao je ljetnji raspust, a kada smo u septembru pošle u školu naše drugarice su već bile narasle, a mi smo ostale niske. Tada smo shvatile da nećemo rasti kao oni. Drugari su nas prihvatili od prvog dana, uvijek su bili spremni da pomognu. Oni su našu dijagnozu upoznavali zajedno sa nama“ priča Iva.

Terapiju su počele da primaju 2019. na Intenzivnom odjeljenju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i to im je, kako kažu, „najsrećniji dan u životu".

Ističu važnost blagovremenog dijagnostikovanja, kao i liječenja bolesti u početnom stadijumu.

„Iva može da hoda, ja ne. Znamo dječaka koji je terapiju počeo da prima s četiri godine i sada skija. Važna je borba, ljubav i podrška porodice i prijatelja. Borile smo se za terapiju i uspjele smo. Svi „rijetki“ treba da se bore i da pokušaju da žive život kao sav običan svijet. Trudimo se da se ne isključujemo, pa nas onda ni drugi neće isključiti. Rijetki nađu rijetke, ali treba da se potrudimo da nas i oni drugi vide. Jednom sam rekla da više prava ima jedna zaštićena vrsta životinje nego ja, to se nije mnogo promijenilo. Trudim se da me nije stid, da kažem šta mi smeta, ali da ne budem ljuta ako me drugi ne razumiju“, istakla je Jana.
Ćazima Hadžić je majka šestogodišnjeg dječaka koji jedini u Crnoj Gori i zemljama regiona ima Smith-Magenisov sindrom. Bolest karakteriše intelektualna invalidnost, problemi u spavanju i ponašanju.

„Dijagnoza je uspostavljena u Beogradu s nepune dvije godine. Prvo sam primijetila slabiji mišićni tonus i kao majka osjećala sam da s djetetom nešto nije u redu. Ovdje su ljekari negirali postojanje bolesti. Riječ je o genetskoj bolesti koju nije moguće otkriti prenatalnim testovima“, priča Hadžić.

Ističe da je porodica sama finansirala analize koje su rađene u zemlji i u inostranstvu, te da su emotivno teško podnijeli postojanje same bolesti.

„Trenutno se borimo s njegovom autoagresijom. On bi uskoro trebalo da krene u školu. Nosi pelene, ne govori, agresivan je prema sestri koja ima godinu i po dana“, kaže ona i ističe da za sada ne postiji lijek za ovu bolest.

„Veliki plus je to što nas prepoznaje, zna gdje idemo, ali ako mu nešto ne odgovara, dobija napade agresije. Ljekove koje pije teško podnosi, uspavljuju ga. Molim se da nekad bude nekog lijeka za njega, nada zadnja umire“, poručuje Hadžić.

Maja Vlahović boluje od progresivne spinalne mišićne atrofije trećeg stepena, a bolest joj je ustanovljena kada je imala 20 godina.

„Dijagnoza je kasno uspostavljena jer sam imala brata koji je preminuo u 25. godini, a kojem je na rođenju dijagnostikovana mišićna atrofija. To je vjerovatno bila pogrešna dijagnoza. Genetskim ispitivanjem 2019. u Njemačkoj ustanovljena je moja dijagnoza, pa vjerujem da je istu imao i on“ kaže Maja.

Ističe da je prva pacijentkinja s ovom bolešću u Crnoj Gori koja je dobila lijek.

„Liječenje sam započela prije dva mjeseca, prvo u KCCG, a sada i u kućnim uslovima. Srećna sam što imam terapiju“, zaključuje ona.

Sonja Barac dugo godina je liječena od alergije, a onda je ustanovljeno da boluje od Hereditarnog anginoedema, genetske bolesti koja joj je dijagnostikovana 2012. Bolest karakteriše pojava otoka gotovo svakog dijela tijela, uključujući i unutrašnje organe.

„Bolest je naslledna. Imala je moja baba, zatim moj otac, ja, moj brat i sestra, a naslijedila su je i naša djeca i unučad. Moja borba je bila velika, od pete godine se suočavam sa pojavom otoka“, priča Sonja i pojašnjava da zbog bolesti nekoliko puta bila životno ugrožena, a doživjela je i kliničku smrt.

Nakon što joj je uspostavljena prava dijagnoza, počela je da koristi lijek koji je njoj i njenoj porodici umnogome olakšao život.

„Najteže mi je što bolest imaju i djeca, unučad. Ranije je bilo nezamislivo da odemo negdje iz Podgorice, da putujemo, sada se to promijenilo. Srećna sam jer dobro reagujemo na lijek“, zaključuje ona.

Izvor: Portal Dan

Pripremio: Ivan Čović

Protekle sedmice u prostorijama Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizovan je trodnevni Trening za stručne radnike, saradnike i korisnike personalne asistencije na kojem je ocijenjeno da je od velikog značaja organizovanje ovakvog vida edukacije kako bi se u budućnosti osobama s invaliditetom (korisnicima) kojima je potrebna ova usluga na što bolji način ona i pružala od strane personalnog/e  asistenta/kinje (saradnika/ce).

Trening se sprovodio po akreditovanom Programu UMHCG kod Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, čime se želi doprinijeti unaprjeđenju kapaciteta za pružanje usluga za osobe s invaliditetom u skladu s međunarodnim i nacionalnim standardima, s fokusom na pristup invaliditetu zasnovanom na modelu ljudskih prava. Naime, učesnici Treninga su bili stručni radnici/ce zaposlene u državnim organima, zaposleni/e kod pružalaca usluga personalne asistencije, kao i saradnike/ce, tj. potencijalne i sadašnje personalne asistente/kinje.

Na Treningu je bilo riječi o modelima pristupa invaliditetu i terminologiji, filozofiji samostalnog života, principima samostalnog života, vrstama servisa podrške i njihovom značaju. Pored toga, bilo je riječi i o pojmu personalne asistencije, međusobnim pravima i obavezama između korisnika/ca i personalnog/e asistenta/kinje i stručnog/e radnika/ce. Osim teorijski obrađenih tema, Trening je obuhvatio i praktični rad u okviru koga su učesnici/e imali priliku da, zajedno sa personalnim asistentima/kinjama, ispune Samoprocjenu i Nedjeljni plan potreba odnosno da izvrše procjenu obima u kojem  je potrebna personalna asistencija korisnicima.U krajnjem, Trening ima za rezultat kvalitetno obučen i senzibilisan kadar za obavljanje poslova koji se odnose na planiranje, obezbjeđivanje, pružanje, nadgledanje i kontrolu kvaliteta rada i pružanja usluge personalne asistencije u zajednici.

Ova aktivnost je, između ostalog, i organizovana kako bi se potencijalnim korisnicima/ama pružila usluga personalne asistencije u narednih sedam mjeseci kako je i planirano u okviru projekta Samostalno – aktivno – odgovorno! koji je podržan od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja kroz Javni konkurs Zaštita lica sa invaliditetom i djece i mladih sa smetnjama i teškoćama u razvoju za finansiranje projekata/programa za NVO u oblasti zaštita lica sa invaliditetom za 2022.

Pripremila: Anđela Miličić

Univerzitet Crne Gore unaprijedio je funkcionalnost i inkluzivnost zvaničnog sajta http://www.ucg.ac.me prilagodivši ga za osobe s invaliditetom (OSI), a pored toga je omogućena dostupnost sajta na oba pisma, latinici i ćirilici.

Naime, u cilju unaprjeđenja inkluzivnosti sajta Univerziteta implementirano je rješenje kojim se poboljšavaju iskustva korišćenja sajta za OSI. Funkcionalnosti koje će moći da koriste su: čitanje teksta naglas, kontrole kontrasta, isticanja linkova, promjena veličine fonta, razmaka proreda i poravnanja teksta, promjena veličine kursora, zasićenja boja i pauziranja animacija. Sve funkcionalnosti su dostupne kroz vidžet (widget) na sajtu,  s intuitivnom upotrebom.

Unaprjeđenje sajta dio je kontinuirane posvećenosti Univerziteta Crne Gore povećanju kvaliteta, poboljšanju efikasnosti i organizaciji rada, kroz digitalizaciju servisa, te uklanjanju svih barijera na putu ka znanju i omogućavanju jednake pristupačnosti za sve njegove korisnike.

Sajt je unarijeđen sa ciljem lakše, brže i kvalitetnije pristupačnosti svim informacijama od važnosti za studente, profesore, administrativno osoblje i ostale korisnike sajta Univerziteta. 

Jedna od novina je i dostupnost sajta osim na latinici, i na ćirilici, čime je Univerzitet Crne Gore izašao u susret brojnim zahtjevima za ostvarenje Ustavom zagarantovanih prava.

Digitalizacija brojnih servisa na Univerzitetu Crne Gore je u završnoj fazi. Uveden je novi DMS, elektronsko arhiviranje, te savremeni E-indeks servis koji će značajno olakšati svakodnevni rad studenata, profesora i administracije, a sa planiranom nadgradnjom, praktično će odmijeniti studentsku službu.

Izvor: Portal Univerzitet Crne Gore

Pripremio: Ivan Čović

Zamjenica zaštitnika dala preporuke resoru prosvjete po pritužbi Saveza slijepih Crne Gore (SSCG).

U Crnoj Gori ne postoji odgovarajući i prilagođen udžbenik za opismenjavanje djece s oštećenjem vida, kao ni ostali udžbenici u odgovarajućim formatima za osnovnu školu.

Zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić dala je preporuku Ministarstvu prosvjete da preduzme sve neophodne aktivnosti, uključujući i zakonodavne, kako bi učenici s oštećenjeem vida osnovnoškolskog uzrasta ostvarili pravo na obrazovanje, bez diskriminacije i na osnovu jednakosti s drugima. Preporukom se Ministarstvo Miomira Vojinovića posebno usmjerava na olakšavanje učenja Brajevog pisma izdavanjem udžbenika za opismenjavanje na ovom pismu i zapošljavanje nastavnog osoblja koje je kvalifikovano da koristi ovo pismo, uključujući nastavnike koji su i sami osobe s invaliditetom.

Druga preporuka je da Ministarstvo sve radi uz bliske konsultacije i aktivno učešće osoba s invaliditetom, uključujući djecu s invaliditetom, kroz organizacije koje ih predstavljaju.

Ovo Mišljenje donijeto je na osnovu pritužbe SSCG, koji se žalio zbog diskriminacije, uskraćivanja prava na pristupačno obrazovanje i nejednak tretman pred zakonom osnovaca s oštećenjem vida.

U Pritužbi se, u suštini, ukazuje da i osnovci s oštećenjem vida, poput ostalih vršnjaka, imaju pravo na besplatno i pristupačno obrazovanje, da je trenutno stanje u Crnoj Gori takvo da oni nemaju pristupačnu literaturu i udžbenike, uprkos činjenici što je osnovno obrazovanje obavezno za sve.

Dodaje se da je SSCG prije više godina izradio Prototip udžbenika za opismenjavanje na Brajevom pismu djece s oštećenjem vida, ponudivši ga kao radnu verziju Ministarstvu prosvjete, Zavodu za školstvo i Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva. I dalje se čeka finalna verzija Brajevog bukvara.

Ministarstvo nije dostavilo traženo izjašnjenje Zaštitniku, uprkos tome što je poslata Urgencija ovom resoru.

Dobardžić u zaključcima navodi da brojni akti nacionalnog i međunarodnog prava, uključujući i Ustav Crne Gore, zabranjuju diskriminaciu po bilo kom osnovu, što nesumnjivo uključuje i invalidnost.

Ona smatra da nepostojanje adekvatanog i prilagođenog udžbenika za opismenjavanje djece s oštećenjem vida i ostalih udžbenika za osnovnu školu u odgovarajućim formatima nesumnjivo smanjuje stepen inkluzivnosti obrazovnog sistema, odosno na diskriminatoran način krši pravo na obrazovanje na štetu ove djece.

Dobardžić se u Mišljenju pozvala i da Evropski sud za ljudska prava u predmetu G.L. protiv Italije iz septembra 2020. pored ostalog smatra „da je diskriminacija čija je žrtva podnositeljica zahtjeva ozbiljna zbog činjenice da se desila u okviru osnovnog obrazovanja koje predstavlja temelj obrazovanja i društvene integracije, kao i prva iskustva zajedničkog života, i koja je obavezna u većini zemalja”.

U Crnoj Gori je, prema posljednjem popisu stanovništva, gotovo 14.500 stanovnika prijavilo da ima oštećenje vida.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) objavio je u januaru prošle godine da ni studenti nisu mogli učiti iz literature na Brajevom pismu, jer njih nije bilo u bibliotekama. Ova literatura nije se mogla naći ni u bolje snabdjevenim crnogorskim knjižarama. Zbog toga se studenti moraju oslanjati na pomoć asistenata, članova porodice ili prijatelja.

Izvor: Portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Trening program za stručne radnike/ce iz oblasti socijalne i dječje zaštite na opšte teme iz oblasti ljudskih prava djece s invaliditetom i osoba s invaliditetom će se održati u periodu od 28. februara do 2. marta 2023, u hotelu Aurel, u Podgorici.

Trening će se sprovoditi po akreditovanom programu UMHCG kod Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, čime se želi doprinijeti unaprjeđenju znanja kod stručnih radnika/ca o adekvatnom pristupu djeci i osobama s invaliditetom kako bi imali proaktivnu ulogu i mogućnost prepoznavanja i uvažavanja individualnih potreba korisnika. Ovaj Trening će biti organizovan u trajanju od tri radna dana, a vodiće ga treneri/ice s dugogodišnjim iskustvom u ovoj oblasti.

Trening pruža teorijska i praktična znanja i iskustva iz prakse i daje smjernice za rad s djecom s invaliditetom i odraslim osobama s invaliditetom prilikom procjene, obezbjeđivanja, pružanja i nadgledanja usluga i mjera podrške za ravnopravan i dostojanstven život koji uvažava različitost i uključenost u zajednicu, odrastanje u zdravom okruženju i osnaživanje za samostalan život. Trening daje mogućnost stručnim radnicima i stručnim saradnicima da adekvatnije sagledaju okolnosti i potrebe korisnika, da adekvatnije procijene individualne potrebe i uticaj socijalnog okruženja i predlože i omoguće najadekvatnije mjere, akcije i usluge koje će dostići najefektivnije ishode i rezultate. 

Krajnji rezultat ove aktivnosti su aktivnija, zadovoljnija i produktivnija djeca s invaliditetom i samostalnije osobe s invaliditetom, s osjećajem sigurnosti, i uvažavanja njihovih potreba i njihove ličnosti.

Ciljna grupa Treninga su stručni radnici/ce u centrima za socijalni rad i kod pružalaca usluga, odnosno svi zaposleni u ustanovama socijalne i dječje zaštite na nacionalnom i lokalnom nivou: centrima za socijalni rad, centrima za smještaj djece, mladih, odraslih i starijih osoba s invaliditetom.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Ključ SamostalnOStI, koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore realizuje uz finansijsku podršku Glavnog Grada Podgorica.