Talenat i ljubav prema muzici mlada Kolašinka Helena Vuković minulih godina potvrdila je desetinama prvih i drugih nagrada na pijanističkim takmičenjima, a znanje i trud u oblasti prirodnih nauka te učenice devetog razreda OŠ Risto Manojlović ozvaničeni su nedavno osvojenim prvim mjestom na Državnom takmičenju iz biologije, kao i lani osvojenim prvim mjestom na Olimpijadi znanja iz biologije, u kategoriji osmog razreda osnovne škole. „Vježbala sam svakoga dana, a u periodu pred sama takmičenja i po pet i šest sati dnevno. Bilo je potrebno uložiti dosta truda, rada i vremena kako bi kompozicije doveli do savršenstva. Međutim, vježbanje klavira mi nikada nije predstavljalo teret, naprotiv uživala sam u zvuku svakog tona i to je nešto što me ispunjavalo", kaže Vuković.

Pored toga, Helena stiže da bude i uspješna članica Mreže zlatnih savjetnika Ombudsmana, pa je mnogo zanima i posvećena je edukaciji iz oblasti prava djeteta.

Helena je Školu za osnovno muzičko obrazovanje završila prošle godine. Svirala je klavir na mnogim međunarodnim i državnim takmičenjima pijanista i donijela 12 prvih i četiri druge nagrade.

„Posebno bih izdvojila osvojenu prvu nagradu, s maksimalnih 100 bodova na Festivalu Muzičko proleće, koji je održan u Smederevu. Za svako takmičenje sam se, zajedno s svojim nastavnikom, spremala po nekoliko mjeseci. Vježbala sam svakoga dana, a u periodu pred sama takmičenja i po pet i šest sati dnevno. Bilo je potrebno uložiti dosta truda, rada i vremena kako bi kompozicije doveli do savršenstva. Međutim, vježbanje klavira mi nikada nije predstavljalo teret, naprotiv uživala sam u zvuku svakog tona i to je nešto što me ispunjavalo", kaže Helena.

Muzika joj je, objašnjava, donijela dosta lijepih stvari i naučila je mnogo čemu. Zbog nagrada koje je osvojila na takmičenjima postala je i korisnica stipendije Ministarstva prosvjete, koja se svake godine dodjeljuje talentovanim učenicima osnovnih i srednjih škola. Pored toga, kaže, muzika je pomogla da razvije disciplinu, ali i podstakla da bude što istrajnija i upornija.

„Međutim, u osmom razredu osnovne škole javila se ljubav prema prirodnim naukama, pogotovo biologiji. Sticanje novih znanja iz ove grane prirodnih nauka, što podrazumijeva izučavanje postanka i evolucije različitih organizama, njihove građe, ponašanja, međusobnih odnosa, generalno svijeta koji nas okružuje, privlačilo mi je pažnju i bilo mi je jako zanimljivo. Imala sam želju da svoje kapacitete usmjerim ka izučavanju te nauke, što je i prepoznala moja profesorica biologije Danica Bulatović, koja mi je i predložila i dodatno motivisala da svoj talenat i znanje iskažem i na državnom takmičenju", objašnjava Helena.

Prema njenim riječima, zanimljiva je činjenica da je mnogo djece koje zanimaju prirodne nauke, istovremeno zainteresovano i talentovano za muziku. Tvrdi da su „nauka i muzika povezane". Helena bi voljela da njen budući poziv bude vezan za prirodne nauke, a naročito je zanima medicina „kao nauka u kojoj ljekari, pored ogromne količine znanja, treba da imaju i želju da pruže pomoć drugima". Preduslov da bi njeni vršnjaci i ona ostvarili svoje snove, kako kaže, je „kvalitetno obrazovanje u koje treba ulagati".

„Među mojim vršnjacima jedna od aktuelnih tema trenutno je upis u srednju školu. Složićemo se da u Kolašinu nema velikog izbora srednjih stručnih škola, kao ni smjerova u gimnaziji. Samim tim, mnogi se odlučuju da željenu školu upišu u nekom drugom gradu, što za sobom povlači život u učeničkom domu ili kod rodbine. Nažalost, većina djece nema uslove za takav način života i školovanja i zbog toga su prinuđeni da upišu neku školu u kojoj se ne pronalaze potpuno, što dovodi do sve slabijeg postignuća i uspjeha", kaže ona.

Helena objašnjava da joj fali to što u rodnom gradu ne postoji, recimo, Omladinski klub. Takav klub vidi kao „prostor koji će koristiti za edukaciju, druženje, predstavljanje ideja mladih, ali i organizovanje aktivnosti kroz koje će razvijati svoje vještine i znanja". Prema njenim riječima, u Kolašinu ima dosta kulturnih dešavanja, „ali da bi organizatori trebalo više da osluškuju interesovanja mladih i da sadržaje prilagođavaju u skladu s time".

Učestovala je na mnogim kampovima, seminarima. Iako je završila muzičku školu, kad god ima slobodnog vremena, rado se vraća sviranju klavira. Voli da istražuje i uči nove kompozicije iz različitih muzičkih epoha. Zanimaju je filmovi, naročito naučna fantastika. Privlače je i putovanja, jer, kako objašnjava Helena, to je prilika za „upoznavanje s kulturama i običajima drugih naroda".

Mnogo pažnje poklanja i neformalnom obrazovanju.

„Poklanjam mnogo pažnje neformalnom obrazovanju. Kao meni najdražu aktivnost, koju je organizovao Ombudsman, zajedno sa zlatnim savjetnicima, izdvojila bih Kamp Imam prava da znam svoja prava, koji se održao u oktobru prošle godine u Sutomoru. Glavna tema Kampa bila su prava djece i institucija Zaštitnika, u okviru kojih su se kreirali promotivni flajeri, kroz čiju smo se izradu podsjetili kome, kada i kako treba da se obratimo, ukoliko se nalazimo u situaciji koja ugrožava naša prava. Jedna od uloga zlatnih savjetnika je da vršnjacima u svojim sredinama prenose informacije o dječijim pravima i mogućnostima njihove zaštite, kao i o postojanju i ulozi institucije Ombudsman, ali zlatnih savjetnika", objašnjava Helena.

Bila je učesnica Naučnog kampa Igra znanja i vještina, koju organizuje NVO Cellula. Dopalo joj se što je glavna tema tog kampa bilo poznavanje ljekovitih, jestivih i otrovnih biljaka. Osvojila je i nagradu za najkreativniju fotopriču, na temu Ljekovite biljke Crne Gore. Kroz svoj rad „Ljekovita riznica sjevera" predstavila je ljekovite biljke karakteristične za sjever naše države, a koje se mogu pronaći u kolašinskoj Botaničkoj bašti. Pohađala je i Školu dječjih prava, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG). Bila je nedavno i polaznica Zimske škola nauke, koju organizuje NVO Prona. To je bila prilika, kaže Helena, da se upozna s metodikom naučno-istraživačkog rada, i ta škola joj je, tvrdi, jedinstveno iskustvo.

Izvor: Portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Uoči drugog kruga predsjedničkih izbora koji će se održati u nedjelju, 2. aprila, Savez slijepih Crne Gore (SSCG) podsjeća na obavezu članova biračkih odbora da tokom izbornog dana omoguće svim osobama s invaliditetom da pravo glasa ostvare samostalno, tajno i dostojanstveno, na način koji sami odaberu. 

To znači, kako navode iz ove organiuzacije, da su članovi biračkih odbora dužni da, u skladu s važećim propisima i instrukcijama dobijenim od strane Državne izborne komisije (DIK), svakom biraču s invaliditetom dozvole da pravo glasa ostvari korišćenjem šablona za glasanje, ili uz pomoć asistenta na biračkom mjestu. Isto važi i kad je riječ o glasanju putem pisma, ukoliko birač nije u mogućnosti da dođe na biračko mjesto. 

„Budući da su u prvom izbornom krugu zabilježena kršenja izbornih pravila, na način da članovi biračkih odbora određenom broju osoba s invaliditetom nijesu dozvolili glasanje uz pomoć asistenta, već su od njih tražili da glasaju isključivo korišćenjem šablona, naglašavamo da se ovakva praksa ne bi smjela ponavljati tokom predstojećeg izbornog dana, te još jednom apelujemo na sve članove biračkih odbora da slijede dobijene instrukcije, kako bi osobama s invaliditetom bilo omogućeno ostvarivanje biračkog prava na jednakim i ravnopravnim osnovama, uz poštovanje njihovih elementarnih prava i urođenog dostojanstva. Podsjećamo i na obavezu obezbjeđivanja adekvatnih šablona za glasanje na svim biračkim mjestima, kao i brošura informativnog karaktera na Brajevom pismu, te njihovog ispravnog korišćenja od strane članova biračkih odbora, tako da budu postavljeni na stolovima, umjesto u kutijama ili paketima ili kovertama, što je bio slučaj u prethodnom izbornom krugu. Takođe, ponovo ističemo da je na svim biračkim mjestima neophodno postaviti etison trake koje olakšavaju samostalno kretanje osobama s oštećenjem vida unutar biračkog mjesta. U prethodnom izbornom krugu, etison trake bile su postavljene samo na određenim, ali ne na svim biračkim mjestima, uz česte slučajeve neadekvatnog postavljanja, tako da nijesu vodile od ulaznih vrata do stola za kojim sjedi birački odbor, zatim do kabine za glasanje i glasačke kutije. Ukazujemo i na neophodnost postojanja nižih polica u kabinama za glasanje, te nižih glasačkih kutija, kako bi im mogle pristupiti osobe niskog rasta i korisnici kolica.‟, navodi se u saopštenju. 

Iz Saveza slijepih Crne Gore zaključuju da se nadaju da će i na ovim izborima svjedočiti primjerima dobre prakse u obezbjeđivanju adekvatnih šablona i brošura na Brajevom pismu, iako ističu da kada je riječ o poboljšanju fizičke pristupačnosti i uslova za samostalno kretanje ne očekuju značajnije pomake, budući da su biračka mjesta ostala nepromijenjena u odnosu na prvi krug predsjedničkih izbora.

Izvor: Portal Savez slijepih Crne Gore

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje jednodnevnu Radionicu za pružaoce usluga o modelima pristupa invaliditetu i pružanju adekvatne i sveobuhvatne podrške ženama i djevojkama s invaliditetom koje su žrtve nasilja.  Radionica će biti organizovana u utorak, 4. aprila 2023, u Herceg Novom, u hotelu Palmon Bay, s početkom u 12.00 časova.

Cilj održavanja Radionice je unaprjeđenje načina komunikacije i pružanja usluga i zaštite žena s invaliditetom, kao i podizanje svijesti javnosti i zaposlenih u institucijama sistema o rodno-zasnovanom nasilju i višestrukoj diskriminaciji žena i djevojaka s invaliditetom. 

Planirano je da se na Radionici obuhvate neke od sljedećih tema: Modeli pristupa invaliditetu i njihov uticaj na garancije prava OSI, Garancije prava na mehanizme zaštite od nasilja u domaćem i međunarodnom zakonodavstvu, Višestruka i intersekcijska diskriminacija žena s invaliditetom, Obezbjeđivanje razumnih i proceduralnih adaptacija i druge. 

Radionica će se zasnivati na principima neformalnog učenja, i pored predavanja, sadržaće i diskusiju, razmjenu iskustava iz prakse, prezentacije i različite druge interaktivne metode.

Učešće na Radionici mogu uzeti zaposleni/e u centrima za socjalni rad, centrima bezbjednosti, tužilaštvu i sudu, kao i ostalim institucijama sistema koje se bave zaštitom od nasilja, predstavnici/e organizacija koje se bave zaštitom prava žena i prava osoba s invaliditetom, kao i predstavnici/e NVO koje se bave zaštitom žrtava od nasilja.

Ovim putem pozivamo sve zainteresovane da pošalju prijave za učešće na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 3. aprila do 14.00 časova, a za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode, informacije se mogu dobiti na telefone: 020/265-650; 067/801-761 i 069/385-981, u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Ovo je prva od ukupno dvije radionice koje sprovodimo u okviru projekta Prav(O) za žene (S) (I)nvaliditetom koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, u oblasti rodne ravnopravnosti. 

Bojim se da na nas i ne gledaju kao na ravnopravne učesnike u saobraćaju, i samim tim misle da ta mjesta nama ne trebaju.

Osobe s invaliditetom se konstantno suočavaju sa zloupotrebom parking mjesta koja su predviđena za njih, a glavni uzrok tome su nesavjesni vozači.

Sagovornik portala Primorski kaže da je većina vozača navikla da ne ostavljaju svoja vozila na označenim mjestima, ali da ima i onih kojima ne smeta da se parkiraju na istim, iako tamo postoje jasne žute linije, kao i velika tabla s natpisom kome je parking namijenjen osobama s invaliditetom. Vozačima koji ne poštuju „žutaˮ parking mjesta ne smeta ni to što je takvo nepropisno parkiranje kažnjivo zakonom.

„Bojim se da na nas i ne gledaju kao na ravnopravne učesnike u saobraćaju, i samim tim misle da ta mjesta nama ne trebaju. Ponekad je to stvar nekog neshvatljivog iskazivanja nadmoći, s obzirom da često vidimo kako su na tim mjestima najskuplje marke automobila, a ja bih rekao da je to obična bahatost“, kaže sagovornik ovoga portala.

Prema njegovim riječima, veoma često doživljavaju svakakve neprijatnosti u vezi s ovim problemom.

„Nedavno je čak čovjek htio fizički da me napadne jer sam ga opomenuo da se tu ne parkira. Kad se u kasnim časovima vraćam iz grada ne usuđujem se ni da opomenem ljude upravo iz razloga lične bezbjednosti. Takve večeri i situacije mi zaista izazovu neku gorčinu i tugu“, navodi on.

Inače, kazna za ovaj prekršaj je 60 evra, odnosno 30 odsto manja ukoliko se plati u roku do osam dana.

Izvor: Portal primorski.me

Pripremio: Ivan Čović

Izložba Pričam ti priču, u okviru koje će biti predstavljeno oko 30 umjetničkih radova osoba s autizmom, otvorena je juče u Skupštini Crne Gore. Događaj je organizovan u susret 2. aprilu, Svjetskom danu osoba s autizmom, u saradnji s NVO Niste sami, Fondacijom Ognjen Rakočević i Udruženjem AUTIZAM – NEVIDLJIVE OSOBE.

Na ovaj način, crnogorski Parlament, kao predstavnički dom svih građana, daje doprinos akciji čiji je cilj podizanje svijesti javnosti o svakodnevnim problemima s kojima se suočavaju osobe s autizmom i njihove porodice, a koji često ostaju nevidljivi za širu zajednicu, poručili su iz Skupštine Crne Gore.

Otvarajući izložbu, predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović, kazala je da podaci za Crnu Goru govore da oko 4000 djece na nivou države ima neki oblik iz spektra autizma, podsjetivši da je Skupština Crne Gore 2016. donijela Zakon o dopunama zakona o zdravstvenoj zaštiti čime je definisana obaveza formiranja Nacionalnog Centra za autizam.

Predsjednica Skupštine je, ukazujući na problem i potrebu decentralizacije i otvaranja ekspozitura ovakvih centara i u drugim gradovima Crne Gore, istakla da je ponosna što je Skupština Crne Gore 27. saziva, usvojila Predlog zakona o dopuni zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim se predviđa formiranje Nacionalnog Registra za osobe sa autizmom.

„Registar će predstavljati sveobuhvatnu i cjelovitu, metodološki standardizovanu i kontinuirano ažuriranu evidenciju osoba s autizmom na teritoriji Crne Gore, a Zakonom su propisani nadležnost, način prikupljanja, vođenja i obrade podataka koji se koriste za osiguravanje transparentnosti postupka njihovog praćenja i liječenja. Ovo je prvi korak prema ostvarivanju brojnih prava za koja su osobe s autizmom do sada bile uskraćivane ili su ih ostvarivale djelimično i otežano, kazala je Đurović.

Ona je navela da je, ipak, evidentno da djeca i odrasli s autizmom od države ne dobijaju dovoljnu podršku, a svijest društva kao cjeline još uvijek nije toliko razvijena da bi ih prihvatila kao ravnopravne i jednako vrijedne članove zajednice, te iz tog razloga, kako je naglasila, nadležni organi u Crnoj Gori moraju posebnu pažnju posvetiti djeci s autizmom „jer se stepen demokratizacije jednog društva najbolje iskazuje kroz odnos države prema najranjivijim kategorijama stanovništva”.

„S ovog mjesta želim da poručim svoj djeci i odraslim osobama s autizmom da nisu sami i nevidljivi, da su dragocjeni članovi našeg društva i da će u Skupštini Crne Gore uvijek imati pouzdanog partnera i otvorena vrata za svaku vrstu pomoći i podrške. Misija svih nas mora biti traženje sistemskih rješenja za vaše probleme, s akcentom na one s kojima se suočavaju djeca prema kojoj imamo posebnu odgovornost“, zaključila je Đurović.

Predsjednica Fonadacije Ognjen Rakočević Valentina Rakočević kazala je da organizovanjem izložbe u svojim prostorijama, Skupština Crne Gore daje veliki doprinos obilježavanju Svjetskog dana osoba sa autizmom i pokazuje da „kao predstavnički dom svih građana stoji iza nas i naše djece”.

Ona je izrazila uvjerenje da će današnji  događaj podići svijest javnosti o problemima s kojima se susreću osobe s autizmom i njihove porodice, te da će im društvo  pružiti pomoć i podršku u borbi koju svakodnevno vode.

„Ovim putem pozivam javne ustanove i društveno odgovorne kompanije da učestvuju u dobrotvornoj akciji otkupa radova koje su naša djeca pripremila ovim povodom, a sva sredstva biće usmjerena za opstanak bjelopoljskog Udruženja roditelja Oaza, kako bi prodajom radova koje sami izrađuju obezbijedili sredstva za naredna tri mjeseca. Pokažimo im da ni oni nijesu nevidljivi i da nijesu sami“, kazala je Rakočević.

Izvor: Portal Skupstina.me

Pripremio: Ivan Čović

Dom naroda Bosne i Hercegovine (BiH) usvojio je juče Prijedlog zakona o dopuni zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, koji se odnosi na pooštravanje novčanih kazni i uvođenje kaznenog boda za nepropisno parkiranje na mjesto predviđeno za parkiranje osoba s invaliditetom.

Tako će novim prijedlogom onaj ko počini ovaj prekršaj platiti 200 maraka kazne te će dobiti kazneni bod.

Poslanik Saša Magazinović, koji je ovaj prijedlog i uputio u parlamentarnu proceduru, rekao je na sjednici Doma da su policije oba entiteta i udruženja inicirale donošenje ovakvog zakonskog akta s obzirom na to da su postojeće kazne za zloupotrebe parking-mjesta za osobe s invaliditetom često jeftinije od plaćanja redovnog parking-mjesta.

Biljana Nedić, osobe s invaliditetom, koja se, kako kaže, konstantno suočava s ovim problemom, kaže da su nesavjesni vozači glavni problem.

„Nama su više problem bili nesavjesni vozači koji se parkiraju na mjesta označena za osobe s invaliditetom nego sam zakon, jer kad zakon postoji, tu je i mogućnost mijenjanja onoga što se u praksi ne pokaže kao dobro”, kazala je Nedićeva, dodajući da je raduje pooštravanje kazni, a kako kaže ujedno je i rastužuje jer, nažalost, razumijemo samo jezik sankcije. 

„Ljudi su navikli da se ne parkiraju na mjesta s oznakom rezervisan parking znajući da će biti kažnjeni, dok na našim mjestima postoje jasne žute linije, kao i velika tabla s natpisom kome je parking namijenjen i da je nepropisno parkiranje zakonom kažnjivo, ali to veoma mali broj ljudi poštuje. Bojim se da nas i ne gledaju kao na ravnopravne učesnike u saobraćaju i samim tim misle da ta mjesta nama ne trebaju. Ponekad je to stvar nadmoći jer ćemo češće vidjeti da su na takvim mjestima najskuplje marke vozila, a ja bih rekla da je to bahatost”, kazala je Nedićeva.

Prema njenim riječima, skoro da nema dana da se ne sretne s problemom u vezi s parking mjestom. 

„Svašta sam doživljavala, čak je čovjek htio fizički da me napadne jer sam ga opomenula da se tu ne parkira. Kada se vraćam u kasnim časovima iz grada ne usuđujem se ni opomenuti ljude iz sigurnosnih razloga. Takve večeri mi zaista izazovu neku gorčinu i tugu”, kazala je Nedićeva.

Dejan Trninić, izvršni direktor Udruženja žrtava saobraćajnih nezgoda Step, istakao je da bi pooštravanje koje je predviđeno zakonom i te kako moglo uticati na svijest vozača.

„Mislim da bi ovo moglo da podigne svijest naših vozača jer ako prevencija ne utiče, onda će svakako novčano kažnjavanje imati rezultata”, rekao je Trninić.

Kazna u Banjaluci skuplja 150 odsto
Grad Banjaluka planira da pooštri kaznenu politiku za nesavjesne vozače koji se parkiraju na mjestima rezervisanim za osobe s invaliditetom i taksi stajalištima, tako što će novčana kazna za ovaj prekršaj biti povećana sa 40 na 100 KM.

Osim toga, Komunalna policija će dobiti ovlaštenja da kontroliše stanje na privatnim parkinzima, odnosno biće u mogućnosti da kazni nesavjesne vozače koji parkiraju vozila na parking mjestima rezervisanim za osobe s invaliditetom koja se nalaze u tržnim centrima, što do sada nije bio slučaj.

Ove novine treba da budu regulisane kroz izmjenu Odluke o bezbjednosti saobraćaja na putevima grada Banjaluke, koja će se naći na dnevnom redu zasjedanja lokalnog parlamenta, koje će se održati 30. marta ove godine. (Capital.ba)

Izvor: Portal bizniscg.me

Pripremio: Ivan Čović

 U Osnovnoj školi Ratko Žarić u Nikšiću je obilježen Dan nediskriminacije pod sloganom RAZLIČITOSTI OBOGAĆUJU NAŠ SVIJET. Dan nediskriminacije, odnosno  aktivnosti odjeljenskih zajednica, na čelu s odjeljenskim starješinama, takođe i gostovanje koje je realizovano, predavanje i edukativna radionica, gdje je gošća bila Marina Vujačić, predstavnica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), doprinijeli su i imali  za cilj prihvatanje različitosti, promovisanje nediskriminišućeg stava, promovisanje jednakosti, atmosfere nediskriminacije, duha tolerancije, pozivanje na solidarnost i međusobno razumijevanje. 

O Marininim iskustvima u razgovoru s učenicima možete čitati na njenom sajtu, u tekstu: Samoprihvatanje je proces koji svi prolazimo. 

Izvor: Portal RatkoZaric

Pripremio: Ivan Čović

Još jedan nevjerovatan propust hrvatskog zdravstvenog sistema. Leon, dijete s  autizmom, inače, sin Doris Bajlo (Doris Bailo), predsjednice Udruženja Cukrići, čekao je više od godine dana na pregled kod stomatologa u KBC-u Zagreb. No, na kraju se uspostavilo da Leon uopšte nije bio ubačen na listu čekanja. „Tko je odgovoran zbog pogreške? Što je s drugom djecom i odraslima i je li naše dijete zaista jedino kojem je učinjena greška? Hoće li se isto, možda sjutra, ponoviti nekom drugom? Što je s roditeljima koji nisu u mogućnosti obratiti se nadležnima i odgovornima i koji, kao i moj suprug i ja, slijede upute dane u KBC-u, čekajte dok vas kontaktiramo i budite spremni da će se čekanje odužiti!”, ističe Leonova majka Doris u dopisu koji prenosimo u cjelosti.

„Posljednjih nekoliko mjeseci više puta sam se obraćala nadležnim predstavnicima institucija u našoj županiji i šire pokušavajući dobiti odgovore zbog predugog čekanja našeg djeteta na stomatološku briga u opštoj anesteziji.“

Dobijena je podrška od brojnih udruženja i predstavnika institucija i Zadarska Opština u saaradnji s Opštom bolnicom Zadar se aktivirala i počela provoditi postupke potrebne za otvaranje stomatološke ambulante za djecu i osobe s invaliditetom.

Kaže da je zahvalna od srca na tome, svima.

„No, ovaj put Vam se obraćam zbog priznate pogreške zdravstvenog sistema i problema koje je ta pogreška donijela. Sumnjam da je greška napravljena samo u slučaju našeg djeteta i da se ista ta pogreška ne bi mogla i ponoviti ukoliko kao roditelj i kao prijatelj porodice djece i osoba s invaliditetom ne upozorim na istu.“

„Da bolje predstavim problematiku, naše dijete, zbog dijagnoze iz spektra autizma, upućeno je na pregled stomatologa u KBC Zagreb. Na pregledu smo bili 12.1.2022. Dobili smo upute što da radimo u slučaju zubobolje kod našeg djeteta (primjena antibiotika/analgetika) te zamolbu za strpljenje s obzirom da su Liste čekanja izrazito velike i da ne postoji mogućnost postupka sanacije kod našeg djeteta u nekom kraćem roku (cca do 6 mjeseci) jer da neka djeca čekaju i po 2,5 godine – djeca u boli koju roditelji saniraju (privremeno) primjenom antibiotika i analgetika, iz mjeseca u mjesec.

„Sina smo i dalje vodili kod stomatologa kod kojeg je upisan u Zadru no zbog specifičnosti dijagnoze, stomatolog mu nije mogao sanirati zube. Ne odustajemo i dalje voditi sina na preglede kod stomatologa no za sada mu je potrebna pomoć sanacije zubi u opštoj anesteziji.“

U dopisu koji mi je dostavljen 21.3.2023. predstavnica Regionalnog ureda Zagreb dr.med. Jadranka Car-Mikuljan, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, navodi:

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje proveo je temeljem Vaše predstavke, dana 8. i 9. marta 2023., izvanrednu ciljanu kontrolu izvršavanja ugovornih obveza vezanih uz pružanje zdravstvene zaštite malodobnoj osiguranoj osobi L.B, budući da isti nije ubačen na Listu čekanja za obavljanje zdravstvene usluge ni nakon više od godinu dana od dana obavljenog pregleda u Ustanovi.

Provedenom kontrolom utvrđeno je da Ustanova nije vodila Listu čekanja prigladno ugovornim obvezama te je zbog utvrđenih nepravilnosti Ustanovi predloženo izricanje ugovorne mjere iz naše nadležnosti.

Ko je odgovoran zbog pogreške? Što je s drugom djecom i odraslima i je li naše dijete zaista jedino kojem je učinjena greška? Hoće li se isto, možda sjutra, ponoviti nekom drugom ? Što je s roditeljima koji nisu u mogućnosti obratiti se nadležnima i odgovornima i koji, kao i moj suprug i ja, slijede upute dane u KBC-u, čekajte dok vas kontaktiramo i budite spremni da će se čekanje odužiti.

„Ne vjerujem da je ovo pogreška jednog ili dvoje zaposlenika s obzirom  da jedan zaposlenik pokriva više poslova. Problem je puno dublji i odgovornost bi trebala biti na nadležnima a nikako na samim zaposlenicima bolnice.“

„Izricanje ugovorne mjere iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nimalo ne ublažava napravljenu štetu, pretrpljenu bol našeg djeteta i druge djece i odraslih i mrcvarenje naše porodice.“

„Naša zahvalnost prema djelatnicima zdravstvenog sistama je ogromna, zaista, ali ovakve greške se ne smiju događati. Što nam vrijedi i izvinenje, ako ikada i osvane? Hoće li izvinjene ublažiti svu onu bol koju je naše dijete prolazilo i svu onu nemoć koju smo mi u tim trenutcima osjećali? Hoće li izvinjene pomoći meni da se osjećam manje grozno jer sam bila tiha majka, nesavjesna majka jer sam poštovala upute zdravstvenog osoblja?“

Ovim putem izražavam svoje apsolutno razočaranje i nepovjerljivost prema ovakvom zdravstvenom sistemu i nevjerojatan strah za budućnost našeg djeteta ili bilo kojeg građanina Republika Hrvatska (RH). Ovakve situacije se ne smiju događati jer su posljedice neoprostive i nepopravljive i molim sve naše sugrađane da ne budu tihi, Svijet je opasno mjesto za život, ne zbog ljudi koji su zli, već zbog ljudi koji ništa ne poduzimaju.

Izvor: Portal Noviradio.hr

Pripremio: Ivan Čović

U Mjesnoj zajednici Bijela (MZ) u toku je izrada projekta za postavljanje pristupne rampe za lakši ulazak u more osobama s invaliditetom. Rampa će biti postavljena na jednoj od javnih plaža, a zahtjev za njeno postavljanje postoji već duži niz godina.

„Molimo sve mještane i ljude dobre volje da se uključe s predlozima i sugestijama u vezi s izborom najbolje lokacije (plaže). Svoje predloge možete dostaviti u kancelariji Mjesne zajednice Bijela radnim danima ili na mejl Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.“, saopšteno je iz MZ Bijela. 

Izvor: Portal Dnevne novine Dan

Pripremio: Ivan Čović

„Kako bi osobe s invaliditetom (OSI) mogle da unaprijede znanja i vještine koje su preduslov kvalitetnog pristupa obrazovanju i zaposlenju gotovo na svakom radnom mjestu, potrebno im je u kontinuitetu pružati programe namijenjene digitalnim i informatičkim vještinama, koji će biti praktični i koji će se izvoditi, uz pristupačne metode i sredstva, strateški i planski, odnosno sadržaje kako bi sve kategorije OSI mogle biti uključene“, ključni je zaključak Kursa računara za osobe s invaliditetom.

Zbog brojnih prepreka u sistemu obrazovanja i načina na koji se osobe s invaliditetom uključuju u proces obrazovanja, obrazovni profil osoba s invaliditetom nije usklađen s potrebama tržišta rada (savremenim zanimanjima) zbog čega mnogi od njih informatičke i digitalne vještine stiču tek na radnom mjestu, što je neodrživo i u ekonomskom i svakom drugom smislu, zauzimaju „neprivlačna“ radna mjesta bez mogućnosti napretka, te kratkoročno neisplativo za poslodavce koji, logično, rezultate žele odmah.  

Kako veliki broj OSI nije stekao ključne vještine, prije svega informatičke vještine, nužno potrebne za uključivanje na tržište rada, posebno u administrativnim zanimanjima, Kursom je bilo predviđeno da se polaznici/ce informatički obrazuju, kako bi bili/e konkurentniji/e na tržištu rada i novostečena vještine rada na računaru uspješno primijenili/e i napredovali/e u zaposlenju.

Osnovni nivo kursa računara Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) je organizovalo za pet osoba s invaliditetom (OSI) u trajanju od tri mjeseca, počev od 20. decembra 2022. u saradnji sa Društvom za zapošljavanje, obrazovanje odraslih, organizovanje i izvođenje profesionalne rehabilitacije – ZOPT, a obuhvatio je osposobljavanje za korišćenje programskog paketa: Računari i informacione tehnologije, Operativni sistem (Microsoft Windows) i Obradu teksta (Mikrosoft Word) i Internet i komunikacije (Microsoft Internet Explorer i Microsoft Outlook Express). Po završetku Kursa, realizovana je završna provjera znanja i vještina polaznika/ca. 

Stečeno znanje i vještine, polaznika/ce koji/e su uspješno savladali/e Kurs računara i zadovoljili/e postavljene standarde, verifikovano je putem dokaza o stečenim znanjima i vještinama, kroz dodjelu potvrde - uvjerenja prepoznatog na tržištu rada. Polaznici/ce su bili/e veoma motivisani/e, pokazivali/e interesovanje za napredne vještine rada na računaru, a neki/e polaznici/ce i porast motivacije za zapošljavanje.

Kurs se realizovao u okviru grant projekta Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 virusa i budućih kriza kojim koordinira Crveni krst Crne Gore i Crveni krst Srbije, a koji je podržan od strane Evropske unije, Austrijske razvojne agencije i Austrijskog Crvenog krsta.