Najveća prebukiranost na muškom odjeljenju za akutne psihoze, gdje su predstavnici Zaštitnika zatekli dio pacijenata na dušecima i dva maloljetnika uzrasta od 14 i 17 godina, iako bolnica nije namijenjena za hospitalizaciju djece. I na ženskom i muškom akutnom odjeljenju smještaju se pacijenti sa različitim problemima - zavisnost od psihoaktivnih supstanci, psihoze, poremećaji ličnosti, a zbog nedostatka prostora nemoguće ih je razdvojiti i prevenirati neželjene događaje, upozorava zamjenica Ombudsmana Mirjana Radović.

Djeca sa psihijatrijskim problemima u Dobroti su smještena u prebukiranim odjeljenjima zajedno sa odraslima, među kojima su i zavisnici, osobe s poremećajima ličnosti i psihozama, jer država nije obezbijedila zdravstvenu ustanovu i adekvatne uslove za bolničko liječenje.

Predstavnici Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kao tim Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture sredinom prošlog mjeseca bili su u nenajavljenoj posjeti Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici Dobrota u Kotoru i obišli Odjeljenje za akutne psihoze - muško i žensko.

Odgovarajući na pitanje šta su zapazili tokom posjete, zamjenica Zaštitnika Mirjana Radović odgovorila je Vijestima da su prebukiranost zatekli na Odjeljenju za akutne psihoze - muško, gdje je dio pacijenata ležao na dušecima na podu.

Na odjeljenju za akutne psihoze zatekli smo i dva maloljetna lica uzrasta 14 i 17 godina. Iako bolnica nije namijenjena za hospitalizaciju maloljetnika, ljekari se trude da maloljetnoj osobi pomognu i saniraju najčešće akutna psihotična stanja koja zahtijevaju hitnu reakciju ljekara. Međutim, kao što je Zaštitnik više puta naglasio, potrebno je obezbijediti posebno bolničko liječenje maloljetnika, odgovorila je Radović.

Ombudsman je, u Izvještaju o radu za prošlu godinu, istakao da u okviru postojećih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori još ne postoje uslovi za bolničko liječenje djece koja imaju poteškoće s mentalnim zdravljem, što predstavlja ozbiljan problem u tom segmentu sistema zdravstvene zaštite.

Djeca s psihijatrijskim problemima mogla bi da dobiju te uslove otvaranjem nove Klinike za mentalno zdravlje u Podgorici, čija izgradnja je započeta sredinom 2022. godine. Iako je ugovoreni rok za završetak radova 18 mjeseci, klinika još nije otvorena, a iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Vijestima su u aprilu kazali da ta pitanja nijesu u njihovoj, već u nadležnosti Uprave za kapitalne projekte. Iz Uprave nikada nisu odgovorili u kojoj fazi je izgradnja te klinike. Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja početkom ovog mjeseca saopšteno je da će specijalizovana klinika u okviru koje će biti otvoreno odjeljenje dječje psihijatrije da bude otvorena do kraja septembra.

Tim Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture prošlog mjeseca konstatovao je u Dobroti stare probleme koji i dalje traju.

Prije svega, to je da pojedini pacijenti borave u bolnici, a da za to više nema medicinskih indikacija, takozvani socijalni pacijenti, o čemu Zaštitnik kontinuirano izvještava. Ovaj problem treba posmatrati kako s aspekta zaštite prava takozvanih socijalnih pacijenata, odnosno njihovog kvaliteta života, tako i s aspekta neracionalnog korišćenja kapaciteta jedine specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru. Kao što je Zaštitnik naglasio, problem se ne meže riješiti pukim premještanjem osoba iz jedne institucije u drugu, nego se mora raditi na iznalaženjima održivih modela deinstitucionalizacije, kazala je Radović.

Ona je naglasila i da su primijetili da se i na akutnom muškom i ženskom odjeljenju liječe pacijenti s različitim problemima - zavisnosti od psihoaktivnih supstanci, poremećaja ličnosti, psihotičnih poremećaja, što u praksi predstavlja problem zbog različitih potreba tokom liječenja, a ne postoje prostorni kapaciteti da se pacijenti razdvoje i samim tim preveniraju neželjeni događaji.

U okviru prošlogodišnjeg izvještaja o radu Ombudsmana, naglašeno je i da se u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru već godinama ukazuje na slab materijalni položaj, infrastrukturu i nedostatak kadrova u toj ustanovi. Problem socijalnih pacijenata traje decenijama, a prema ranijim podacima u Dobroti je prosječno vrijeme bolničkog liječenja devet godina. Pojedini pacijenti, kako je ranije saopšteno iz te ustanove, u toj specijalnoj bolnici boravili su od njenog osnivanja, čak 65 godina.

Na probleme u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici nedavno je upozorila i Akcija za ljudska prava (HRA), povodom slučaja zlostavljanja pacijentkinje u toj ustanovi, koju je medicinski tehničar ošamario dva puta, a navodno i maltretirao u više navrata.

Iz HRA su kazali da su u ovom slučaju obavijestili Evropski komitet za sprečavanje mučenja ili ponižavajućeg i nečovječnog postupanja ili kažnjavanja (CPT), od kojeg očekuju da tokom zvanične posjete Crnoj Gori naredne godine posjeti i Specijalnu psihijatrijsku bolnicu.

CPT je, kako su podsjetili, prilikom posjete Crnoj Gori još 2004. uočili probleme u radu bolnice, a ponavljali ih 2008, 2013. i 2018. godine.

Ti problemi su i dalje aktuelni – na primjer ‘socijalni pacijenti’ i potreba za deinstitucionalizacijom, forenzički pacijenti i Sudsko odjeljenje, obezbjeđenje i smještaj forenzičkih pacijenata van Sudskog odjeljenja što negativno utiče na slobodu kretanja ostalih pacijenata i stvara ozbiljne probleme u radu bolnice, materijalni uslovi, saopštili su iz HRA.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Sekretarijat za socijalno staranje i Kancelarija za mlade Glavnog grada, u saradnji sa Crnogorskom Kinotekom, Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore - UMHCG i NVU Art 365,­­ organizuju filmske večeri Iz „one” perspektive sa ciljem podizanja svijesti o osobama s invaliditetom. Program će trajati od 22. do 30. jula 2024. i prikazivaće se u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore.

Prve večeri, 22. jula, s početkom u 20 časova. biće prikazan film Porodica na određeno vrijeme, nakon čega će uslijediti diskusija sa rediteljem Seadom Šabotićem i aktivistkinjom za ljudska prava, izvršnom direktoricom UMHCG-a Marinom Vujačić.

Druge večeri festivala, 23. jula, program počinje u 19.30 časova, a biće prikazan film Rej (Ray), Tejlora Hekforda (Taylor Hackford).

Program se nastavlja 26. jula u 18 časova, a na repretoaru je Uhvati film za djecu.

Četvrtog dana festivala, 29. jula, na programu su filmovi: Zaista živjeti, Dodir svjetlosti, Iz inata i Ambrozovi životni trikovi, nakon čega će uslijediti razgovor s akterima filmova. Podsjećamo, akterke i akteri navedenih filova su: Goran Macanović, Anđela Dragović, Anđela Radovanović i Ambroz NIkač.

Petog i ujedno posljednjeg dana festivala, biće prikazan film Lud za tobom, reditelja Danila Marunovića, nakon ćega će uslijediti razgovor s rediteljem.

Pripremila: Marina Vujačić

Informativni centar za osobe sa invaliditetom Lotos Tuzla u svom radu već dugi niz godina pruža kontinuiranu podršku poboljšanju položaja i pitanjima mladih osoba s invaliditetom.

Svakodnevni život mladih sa ili bez invaliditeta u Bosni i Hercegovini je u velikoj mjeri uslovljen njihovim negativnim percepcijama različitosti, što rezultira smanjenom tolerancijom, negativnim pogledima na živote drugih. Društveno nametnuti identitet određene grupe karakterizira, isključuje i izoluje osobu iako ona to ne bira. Izuzetan problem za pripadnike marginalizovanih grupa, ali i samu zajednicu, predstavlja nizak nivo svijesti da njihova različitost (invaliditet, pripadnost nacionalnim manjinama, LGBT populacija itd) postaje primjetna samo zbog interakcije sa društvom i preprekama od strane sistema.

Diskriminacija i predrasude prema drugom i drugačijem koje su duboko ukorijenjene u sve pore društva se, u velikoj mjeri, reflektuju na mlade kroz sve češću pojavu međuvršnjačkog nasilja.
U vezi s tim, u okviru projekta: Jednako različiti – mladi grade inkluzivno društvo kojeg implementira I.C. Lotos uz podršku Ambasade SAD. realizovano je niz aktivnosti koje pružaju doprinos ravnopravnosti i kvalitetnom životu mladih osoba u Bosni i Hercegovini.

Tokom projekta mladima sa i bez invaliditeta na području cijele BiH su pružene prilike i podrška da steknu potrebna znanja i vještine, kako bi se više uključili u lokalne zajednice i kako bi bili prepoznati kao ključni faktor njenog razvoja.

Cilj je da mladi ljudi sa ili bez invaliditeta iz različitih zajednica u Bosni i Hercegovini postanu svjesni prednosti različitosti.

U okviru projekta održan je Kamp za mlade u Hotelu Orion Ormanica na kojem su sve aktivnosti bile fokusirane na ključne teme koje doprinose boljem položaju osoba s invaliditetom u društvu ali i mladih uopšte, kroz izgradnju društva koje će uvažavati različitosti i inkluziju.

Diskutovalo se o načinima prepoznavanja i prevencije međuvršnjačkog nasilja, te kako se nositi sa ovom pojavom u svakodnevnom životu. Naglašena je važnost stvaranja sigurnog okruženja u kojem se svako osjeća poštovano i zaštićeno. Velika pažnja je posvećena jačanju identiteta mladih osoba sa invaliditetom, promovišući prihvatanje različitosti kao glavne odlike svake civilizovane zajednice, te smo zajednički zaključili da razumijevanje i poštovanje različitih identiteta doprinose inkluzivnijem i pravednijem društvu.

Na Kampu su mlade osobe sa i bez invaliditeta, učesnici projekta, osmislili i pripremili plan za uličnu Kampanju koja je održana 17. jula 2024. na Trgu Slobode u Tuzli, a koja je imala za cilj podizanje svijesti javnosti o problemu međuvršnjačkog nasilja s kojim se mladi suočavaju.

Kampanja je okupila mnoštvo mladih osoba sa i bez invaliditeta iz BiH koji su kroz druženje i komunikaciju sa građanima Tuzle i dijeljenje promotivnog materijala zajednički doprinijeli shvatanju važnosti odgovornosti svih članova zajednice i zajedničkog djelovanja, kako bi mlade osobe živjele dostojanstven život bez nasilja i ostvarivale sva ljudska prava na jednakoj osnovi sa drugima.

Izvor: Tuzlarije

Pripremila: Dajana Vuković

Od početka godine pet osoba izgubilo je život na radnom mjestu, a zbog nepoštovanja preporuka Udruženja zaštite i zdravlja na radu, moglo bi biti novih nesrećnih slučajeva, upozorava za Gradsku RTV predstavnica tog udruženja Đina Janković.

U slučaju povrede na radu, dodaje, poslodavac je dužan da prijavi Fondu za zdravstveno osiguranje radi nadokande za privremenu spriječenost za rad.

Najveći broj povreda na radu i smrtnih slučajeva dešava se na gradilištu, jer ekstremno visoke temperature najviše pogađaju radnike na otvorenom, kaže Janković. Dodaje da se preporuke uglavnom krše.

Svake godine se donose preporuke za rad na visokoj temperaturi. Pravilnici definišu da rad ne treba da se obavlja ako je temperatura viša od 36 stepeni između 11 i 16 časova, da se rad mora organizovati u smjenama, da se ne radi u vanjskim uslovima, objašnjava Janković.

Usljed povrede na radu poslodavac je dužan da prijavi povredu radnika, nakon čega se ispunjava takozvana povredna lista koja se predaje Fondu za zdravstveno osiguranje. Bolovanje do 12 mjeseci se, objašnjava, isplaćuje u iznosu od 100%.

Ukoliko je to bolovanje duže od 12 mjeseci Fond upućuje dokumentaciju komisiji koja treba da procijeni preostalu radnu sposobnost, odnosno nastanak invaliditeta. Ukoliko je invaliditet veci od 50% onda je poslodavac dužan da isplati novčanu nadoknadu u visini 36 zarada, ističe Janković.

Janković navodi da se radi na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, koje bi trebalo da budu završene naredne godine. Iako su neke evropske zemlje, poput Španije i Velike Britanije, zabranile rad na otvorenom pri visokim temperaturama, donosioci odluka u Crnoj Gori za to nijesu imali sluha, zaključila je Janković.

Izvor: Gradski.me

Pripremila: Dajana Vuković

Parlament Gambije je u ponedeljak odbacio predlog zakona kojim bi se ukinula važeća zabrana sakaćenja genitalija žena čemu su često podvrgnute devojčice mlađe od pet godina.

Ta odluka je donijeta posle višemjesečnih debata u toj zapadnoafričkoj zemlji sa većinski muslimanskim stanovništvom, piše AP.

Sakaćenje žena je vjekovima rasprostranjeno u djelovima Afrike u ime polne čistote i kontrole, a uz invalidnost donosi bolesti i trajan stresni poremećaj žrtava.

Vjerski konzervativci su vodili kampanju za poništavanje zabrane tvrdeći da je sakaćenje jedna od vrijednosti islama, ali nisu uspeli.

U Gambiji je, po procjeni Ujedinjenih nacija, više od polovine žena i djevojčica starosti bilo podvrgnuto toj proceduri.

Bivši predsjednik Jahia Džame je zabranio tu praksu 2015. godine, ali aktivisti kažu da je sprovođenje njegovog zakona bilo slabo i da se praksa nastavlja, a do sada su procesuirana samo dva slučaja.

UNICEF je ove godine saopštio da je 30 miliona žena širom svijeta osakaćeno samo u posljednjih osam godina, većina u Africi, ali i u Aziji i na Bliskom istoku.

Više od 80 država ima zakone koji zabranjuju taj postupak ili ga kažnjavaju, naveo je ove godine Populacioni fond Ujedinjenih nacija. Među njima su Južna Afrika, Iran, Indija i Etiopija.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Pripremila: Dajana Vuković

Inicijativa koju je predsjednica Skupštine predstavila sagovornicima odnosi se na, kako se ističe u saopštenju, različite aspekte saobraćajnih rešenja koja bi mogla poboljšati svakodnevni život pripadnika osoba sa invaliditetom, sa naglaskom na prilagođavanje autobuskih stajališta, kao i implementaciju pristupačnih trotoara, što bi, kako kažu iz Skupštine Glavnog grada, olakšalo kretanje i korišćenje javnog prevoza.

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović pokrenula je inicijativu unapređenja saobraćaja u Podgorici sa fokusom na prilagođavanje infrastrukture potrebama osoba s invaliditetom, navodi se u saopštenju Skupštine Glavnog grada.

Tim povodom se, kako se navodi, sastala sa sekretarom za saobraćaj Ninoslavom Kaluđerovićem i savjetnikom u Kancelariji za ljudska prava u Službi gradonačelnice Anisom Šljukom.

Sastanku je, takođe, prisustvovao i Nikola Razić, ispred Sekretarijata za saobraćaj Glavnog grada, dodaje se.

Inicijativa koju je predsjednica Skupštine predstavila sagovornicima odnosi se na, kako se ističe u saopštenju, različite aspekte saobraćajnih rešenja koja bi mogla poboljšati svakodnevni život osoba s invaliditetom, sa naglaskom na prilagođavanje autobuskih stajališta, kao i implementaciju pristupačnih trotoara, što bi, kako kažu iz Skupštine Glavnog grada, olakšalo kretanje i korišćenje javnog prevoza.

Predsjednica Skupštine naglasila je važnost inkluzivnosti i ravnopravnosti svih građana u korišćenju gradskih resursa.

Naša je dužnost da osiguramo da svi naši sugrađani i sugrađanke imaju jednaku mogućnost pristupa svim djelovima grada. Posebnu pažnju posvjećujemo osobama sa invaliditetom, jer njihov svakodnevni život zavisi od kvaliteta i pristupačnosti infrastrukture, izjavila je Borovinić Bojović.

Sekretar za saobraćaj je najavio pripreme za realizaciju više projekata koji će značajno unaprijediti stanje u saobraćaju i podići nivo pristupačnosti.

U međuvremenu smo za jako kratak period obezbijedili oko 700 novih parking mjesta, što je čak 15% postojećih parking mjesta u Glavnom gradu, a kako svaki parking prostor mora imati 5% mjesta sa oznakom pristupačnosti, to govori da se povećao broj parking mjesta za osobe sa invaliditetom i nastavićemo da radimo kako bi taj broj bio još veći, izjavio je Kaluđerović.

Anis Šljuka je izrazio zadovoljstvo organizacijom sastanka i ukazao na značaj pristupačnosti sistema javnog gradskog prevoza za inkluzivan život osoba s invaliditetom.

Ovaj sastanak je pokazatelj da zajedničkim radom i saradnjom zakonodavne i izvršne vlasti možemo stvoriti grad u kojem će svi imati jednake šanse. Kako bi svi naši sugrađani ostvarili svoja prava na principu jednakosti iskazujem spremnost Kancelarije za ljudska prava u Službi gradonačenice koja će, shodno svojom organizacijom i stručnim kapacitetima, dati doprinos ostvarenju principa jednakosti u praksi, te samim tim i smanjenju diskriminacije, dodao je Anis.

Sagovornici su usaglasili naredne korake i planove sa ostalim predstavnicima nadležnih organa uprave Glavnog grada, kako bi zajednički doprinijeli da javni prevoz u Glavnom gradu bude jednako dostupan svima.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Roditeljima s invaliditetom koji dobiju dijete biće isplaćena jednokratna naknada od 450 eura, saopštila je za Dan Ida Kolinović, Sekretarka za socijalno staranje, a ova novina predviđena je Nacrtom odluke o pravima iz socijalne i dječje zaštite koju je pripremio Sekretarijat za socijalno staranje.

Odluka je na petnaestodnevnoj javnoj raspravi. Kao uslov za ostvarenje ovog prava odlukom je predviđeno da osoba s invaliditetom ima prebivalište na teritoriji Glavnog grada, odnosno stalni ili privremeni boravak.

Još jedna značajna novina predviđena odlukom je povećanje naknade dijela troškova zakupnine podstanarima pa će umjesto dosadašnjih 50 ona iznositi 100 eura. Novac će, kako je naznačeno u odluci, biti isplaćivan u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Takođe, mijenja se i postupak za ostvarivanje prava na naknadu dijela troškova zakupnine pa će javni poziv za ove subvencije ubuduće biti raspisivan najkasnije do 31. oktobra tekuće godine za narednu godinu.

Ida Kolinović objašnjava razlog promjene postupka.

Rok je promijenjen da se ne bi kasnilo, da komisija ima vremena da odluči i da bi se naknada ipslaćivala od januara, a ne retroaktivno, navela je Kolinović.

Odlukom je, takođe, precizirano da pravo na naknadu od 100 eura ima svako novorođeno dijete pod uslovom da dijete i jedan od roditelja/staratelja/hranitelja ima prebivalište na teritoriji grada, odnosno stalni ili privremeni boravak. Za novorođeno dijete čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja, isplaćuje se jednokratna naknada u iznosu od 150 eura.

Odlukom je predviđeno i da pravo na besplatni obrok u narodnoj kuhinji može ostvariti pojedinac odnosno porodica.

Pravo na besplatni obrok mogu ostvariti korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, lica bez redovnih primanja, korisnici lične invalidnine, korisnici dodataka za njegu i pomoć i lica čija penzija ne prelazi visinu minimalne zarade u Crnoj Gori, a za koje komisija utvrdi da im je ovaj vid podrške potreban. Prednost u ostvarivanju ovog prava imaju i druga lica invaliditetom, kao i samohrane osobe, piše u odluci.

Besplatni obrok, kako je naznačeno u dokumentu, podrazumijeva topli obrok i obezbjeđuje se jedanput dnevno.

Priprema, dostava, serviranje i broj obroka reguliše se ugovorom između Glavnog grada kao naručioca i pružaoca usluga, kroz postupak javnih nabavki. Pravo na besplatni obrok ne može ostvariti pojedinac, odnosno član porodice koji je zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju, koji je sposoban za rad, a odbio je ponuđeno zaposlenje ili radno angažovanje na privremenim, povremenim i sezonskim poslovima i kome je prestao radni odnos izjavom njegove volje ili njegovom krivicom. Pravo na besplatni obrok prestaje ako korisnik u toku mjeseca to pravo ne koristi sedam dana, a izostanak nije opravdao i u drugim slučajevima propisanim zakonom, piše u dokumentu.

Centralna rasprava 29. jul

Nacrt odluke o pravima iz socijalne i dječje zaštite na javnoj raspravi je do 1. avgusta. Sugestije i primjedbe mogu se dostavljati Sekretarijatu za socijalno staranje zaključno sa danom okončanja javne rasprave.

Centralna javna rasprava zakazana je za 29. jul, u 10 časova, u zgradi Skupštine Glavnog grada.

Izvor: Portal Analitika

Pripremila: Dajana Vuković

Javna ustanova Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Biseri predstvalja servis socijalne i dječije zaštite, u okviru kojeg  se pružaju usluge osmočasovne njege, pomoći, ishrane, socijalizacije, radno okupacione terapije, zajedno sa stručnim tretmanima potrebnim za što kvalitetniji život  korisnika u društvenoj zajednici kojoj pripadaju.

Irena Rakočević, vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom i Katarina Paljaj načelnica Službe za finansijske poslove posjetile su Dnevni centar Biseri u Budvi, gdje trenutno boravi 20 korisnika.

U Centru se sprovodi grupni i individualni rad, u skladu sa individualnim programom za svaku osobu, prilagođenim njenim kapacitetima i sposobnostima. Rad Dnevnog centra usmjeren je na promovisanje jednakih mogućnosti djece i mladih sa smetnjama u razvoju i njihovo učešće, sa ciljem sticanja vještina I razvijanja sposobnosti radi osposobljavanja za samostalni život. određene vještine razvoja u društvenim aktivnostima.

Rakočević je istakla da je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava posvećeno razvoju politika koje će doprinijeti punom sprovođenju Konvencije za prava osoba sa invaliditetom, sa  fokusom na poštovanja razvijajućih kapaciteta djece sa invaliditetom i poštovanja prava te djece da očuvaju sopstveni identitet, kako bi se omogućilo da djeca  s invaliditetom/djeca sa smetnjama u razvoju i potpunosti uživaju sva ljudska prava i osnovne slobode ravnopravno sa drugom djecom.

Direktorica Javne ustanove Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Biseri Budva Miljana Radoman, dipl. defektolog- specijalni pedagog, terapeut senzorne integracije upoznala je predstavnice Ministarstva da se planira proširenje usluga tako što će se otvoriti i sektor za odrasla lica sa invaliditetom, odnosno sektor 27+., kao i da su sva ulaganja od samog osnivanja ustanove obezbijeđena isključivo od strane lokalne samouprave Budva, kao i od velikog broja donacija od strane preduzeća, lokalnih javnih ustanova i fizičkih lica, odnosno građana opštine Budva.

Pohvaljeni su napori Ministarstva ljudskih i manjinskih prava za unaprjeđenje politika koje se bave položajem i zaštitom lica sa invaliditetom i iskazano je očekivanje da se sve buduće odluke odluke i politike donose i kreiraju u saradnji sa stručnjacima iz ove oblasti, te da u svim radnim grupama uključe predstavnici zaposlenih ustanova koje pružaju usluge u okviru socijalne i dječje zaštite kako bi planirane usluge bile održive i moguće za sprovođenje u praksi. Takođe je ukazano na potrebu poboljšanja statusa zaposlenih koji rade u ustanovama socijalne i dječje zaštite kako bi bili u mogućnosti da obezbijede potreban kadar i kontinuitet kvalitetnog pružanja usluga.

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Nova priznanja stižu za crnogorsku pjesnikinju koja apeluje na nadležne da svima obezbijede jednake uslove za učešće u kulturnom i društvenom životu Crne Gore.

Pjesnikinja iz Berana, Nada Matović, u razgovoru za Vijesti kaže da tržište još ne prepoznaje kvalitet njenog rada, ali svjesna je i da u tome nije usamljena.

Kao osoba sa invaliditetom koja se bori sa brojnim predrasudama i stereotipima, smatra da kulturno-umjetnička scena Crne Gore nije dovoljno otvorena. Uprkos takvoj situaciji, Matović se izborila za svoje mjesto u društvu i na sceni, a pored toga nastavlja i borbu za druge, ali i za kulturu, umjetnost, poeziju. To se ogleda u brojnim priznanjima i nagradama koje ima u svojoj kolekciji, ali i u pet zbirki poezije.

Posljednje priznanje za mladu Beranku stiglo je iz Šapca gdje je na konkursu Zlatno pero 2024 nagrađena za tri pjesme: U ime ljubavi, Cvijet i Vezujem te. Zvanična dodjela nagrada biće održana u oktobru, kazala je Matović Vijestima, koja je odabrana među 62 nagrađenih od 118 prijavljenih pjesnika iz regiona. Matović je Vijestima objasnila da je u pitanju zvanična nagrada na festivalu Zlatno pero čiji je predsjedniik Novica Trifunović, te da nema rangiranja po mjestima, već se dodjeljuju zlato, srebro i bronza, u vidu medalje.

Pjesme za koje sam nagrađena nastale su početkom godine i dio su zbirke S mojim mislima u tišini koja je objavljena u martu ove godine. To je do sada moja najuspješnija zbirka. Svakako, ponosna jesam, jer je ovo možda i najveća nagrada do sada. Ispričala je Matović čija se poezija nalazi u brojnim zbornicima i časopisima.

Kaže da je najčešće i najviše inspiriše ljubav, možda i zbog toga što upravo ljubavi prema sebi i prema drugima, često svima nedostaje. A nedostaje i sluha za druge, pa onda i za međusobne različitosti.

Crnoj Gori i te kako nedostaje mnogo toga po pitanju kulture uopšte, a pogotovo kada su osobe s invalidtetom u pitanju. Pored toga, naši napori da budemo ravnopravni članovi društva su veliki, ali ne možemo ništa dok nadležni ne budu spremni da čuju naš glas, konstatuje ona.

Brojni su i tehnički problemi sa kojima se susreće ova mlada pjesnikinja i studentkinja Pravnog fakulteta.

Nedostaje projekata u oblasti kulture, pristupačnost unutar samih ustanova kulture je nikava, ne postoje elektromotorne rampe, pa zato i apelujem na nadležno ministarstvo da svima obezbijedi jednake uslove za aktivno učešće, kako u kulturnom tako i u društvenom životu, poručuje Matović.

Pjesnikinja dodaje da se u Crnoj Gori ne razmišlja dovoljno o inkluziji osoba sa invaliditetom, na čemu bi trebalo poraditi, kako sa tehničkog, tako i sa ljudskog aspekta.

Mi, osobe sa invaliditetom, često smo ti za koje važe predrasude da smo neko s manjkom talenta, a takođe i sa manjkom želje za društvenom uključenošću - što nije tako! Mi samo težimo ka tome da naša prava budu poštovana, kao i prava svih drugih građana, kazala je ona ranije Vijestima, a sada ističe: Rijetke su prilike kada su osobe s invalidtetom dio festivala i sličnih aktivnosti koje organizuju kako turističke organizacije, tako i kulturne istitucije, što zbog fizičkih barijera, što zbog unaprijed popunjenih mjesta i društvenih barijera. Zato bih voljela da postoji više javnih konkursa koje raspisuje ministarstvo, jer bi nam to pored prilagođavanja i pristupačnosti olakšalo uključenje u zajednicu, poručila je Matović.

Matović uporno, entuzijastično i s ljubavlju radi na tome da doprinese promjeni stanja na sceni i u društvu.

Pored svih problema na kulturnoj sceni, mislim da uspijevam koliko toliko biti njen dio. Uskoro ću biti dio i prve inkluzivne predstave s glumicama Brankom Otašević i Klarom Radonjić. Ja se nadam da ću svojim djelima, ali i apelima putem medija uraditi nešto za bolji položaj kulture, ali poezije, jer još nije dovoljno čitana i vrednovana, a onda i za položaj svih osoba sa invaliditetom, ističe ona.

I kao što je jednom prilikom kazala Vijestima: Kada radimo ono što volimo, onda nam je svaki svemir na dohvat ruke. Tako i Nada Matović svoj svemir pronalazi, stvara i širi poezijom.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Reagovanje grupe NVO povodom moguće smjene ministarke prosvjete Anđele Jakšić Stojanović

Crnogorsko društvo je predugo čekalo da na čelu sistema obrazovanja bude osoba koja, osim što je iz učionice, zna i umije da osmisli i sprovede, decenijama očekivane promjene, i u kratkom periodu obezbijedi rezultate. 

Ministarka Anđela Jakšić Stojanović je za kratko vrijeme stekla povjerenje svojih kolega i koleginica iz Prosvjetne zajednice, ali i građanski orijentisanog društva pokrenuvši važne procese, godinama namjerno zanemarivane. Radikalno siromašenje i degradacija obrazovnog sistema i eskalacija vršnjačkog nasilja najvidljivije su posljedice zanemarivačkih politika i praksi.

To što je Jakšić  Stojanović u proteklom periodu zadobila povjerenje i podršku prosvjetne struke je najvažniji preduslov koji treba da ponese otpočetu reformu obrazovanja, a koja će se graditi na elementarnom pravu svakog djeteta - pravu na kvalitetno obrazovanje. Zbog toga se pridružujemo peticiji Prosvjetne zajednice da Anđela Jakšić Stojanović ostane na funkciji ministarke prosvjete.

Pored toga, podsjećamo da su se koalicione stranke, Sporazumom o konstituisanju 44. Vlade, i formalno obavezale na ravnopravnije učešće žena na ministarskim pozicijama, kada su odgovorno preuzele aktivnu ulogu u stvaranju, ali i implementaciji politika koje podržavaju jednakost. Zato, ukoliko se desi najavljena rekonstrukcija, očekujemo veći broj ministarki od trenutnih 17%, koji mora voditi ka ispunjenju obavezne preporuke CEDAW Komiteta koji traži rodni paritet od 50%, najkasnije do 2027. godine.
Zanemariti podatak da 96,9% zaposlenih u predškolskom obrazovanju, 76,9% u osnovnom obrazovanju i 68% u srednjem obrazovanju čine žene, je politički neodgovorno. Politički je nekorektno zanemariti činjenicu da građanski orijentisane i stručne žene na poziciji odlučivanja mogu suštinski artikulisati sve probleme sa kojima se suočava resor kojim dominira ženski predavački kadar. 

Političko umjesto stručnog pozicioniranja u resoru obrazovanja ga je i dovelo u nezavidan položaj, a ustupanje prosvjete političkoj stranci  čije je djelovanje obojeno huškačkom nacionalističkom ideologijom, koja poništava elementarna ljudska prava, je ozbiljno patrijarhalno licemjerstvo koje zaslužuje naš najradikalniji protest! Osim toga je i političko licemjerstvo, jer ovaploćuje sve ono što je aktuelna vlast kritikovala dok je bila u opoziciji.

Naša djeca imaju pravo da se vaspitavaju i obrazuju isključivo na principima ravnopravnosti, tolerancije, razumijevanja, međusobnog poštovanja, slobode misli, nenasilnog rješavanja konflikata i antifašizma i da paralelno razvijaju vještine komunikacije, kooperacije i kritičkog mišljenja. Sve ovo su bazični feministički principi. Nasilničkim ideologijama i njihovim advokatima nema mjesta u prosvijećenoj Crnoj Gori, a sigurno ne u onoj u kojoj se podržava jednakost, na što se 44. Vlada obavezala.

Centar za ženska prava (CŽP)

Centar za romske inicijative (CRI)

NVO Roditelji

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)

Asocijacija Spektra

SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić

NVO Juventas

Udruženje LBTQ žena Stana

NVO Queer Montenegro