Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat Porodični kompas – Zajedno za bolje sjutra, uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, kroz Javni konkurs u oblasti društvene brige o djeci i mladima.

Projektom se želi doprijenijeti dostupnosti i kvalitetu usluga za djecu i mlade s invaliditetom, kao i njihove porodice, u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite i obrazovanja u Crnoj Gori. 

Konkretnije, projektom se namjerava unaprijediti podrška i usluge za djecu i mlade s invaliditetom i njihove roditelje u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite i obrazovanja, ali i izgraditi kapaciteti stručnih radnika/ca za pružanje podrške djeci i mladima s invaliditetom i njihovim porodicama.

Projektne aktivnosti direktno su usmjerene na: porodice djece u kojima su roditelji osobe s invaliditetom, porodice u kojima odrastaju djeca i mladi s invaliditetom, roditelji s hroničnim oboljenjima i/ili dugoročnim izazovima mentalnog zdravlja, porodice djece koja ispoljavaju probleme u ponašanju, ali i porodice djece u kojima je prisutno nasilje ili zanemarivanje. Indirektno, projektne aktivnosti uključivaće predstavnike/ce centara za socijalni rad i šire porodice korisnika/ca usluga i lokalne zajednice u kojima porodice žive. 

Realizacija projekta traje 12 mjeseci, počev od 26. septembra 2025.

Završna konferencija projekta Osnaživanje osoba s fizičkim invaliditetom za rad na daljinu kroz unaprjeđenje digitalnih marketing kompetencija (DI-MARC – Digital Marketing Capacity Building – Empowering Persons with Physical Disabilities for Remote Work) održana je u Beogradu, 25. septembra, u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Konferenciju je otvorila prof. dr Ivana Domazet, predsjednica Programskog odbora konferencije Instituta ekonomskih nauka. Nakon toga uslijedila su obraćanja državnih sekretara i zvaničnika:

• Olivera Jovović, državna sekretarka Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja;
• Rejhan Kurtović, državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog;
• Milica Perić, državna sekretarka Ministarstva za brigu o porodici i demografiji;
• Andrea Horvat Kiralj, državna sekretarka Ministarstva privrede;
• Rastislav Stojsavljević, posebni savjetnik ministra u Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija,
• Neda Milanović, predstavnica Nacionalne službe za zapošljavanje Republike Srbije. 
• Giljom Emer (Guillaume Emer), direktor Direktorata za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju pri Evropskoj komisiji.

U radnom dijelu prezentovani su ciljevi, metodologija i rezultati projekta, uključujući razvoj kurikuluma i materijala, realizaciju obuka i mentorstva. Izlaganja su održali Vladimir Simović, koordinator DI-MARC projekta i predstavnik Instituta ekonomskih nauka, Ljiljana Marković predstavnica Regionalne agencije za razvoj i evropske integracije Beograd, Anđela Đokić, direktorica firme MAMM, Milan Peterka, predstavnik CZP Osijek i Milena Lazić, predstavnica IEN.

Panel diskusija DI-MARC: iskustva udruženja OSI i polaznika obuka predstavila je praktične uvide kroz izlaganja Gordane Pušare, direktorice Udruženja organizacija osoba sa invaliditetom iz Beograda, Marije Šimatović, predstavnice nevladine organizacije JAGLAC iz Hrvatske, Bojana Đorovića, finansijskog menadžera Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, kao i polaznika/ca mentorskog programa, koji su govorili/e o dostupnosti materijala i primjenljivosti znanja osoba s invaliditetom u oblasti digitalnog marketinga.

Predstavnik UMHCG Bojan Đorović istakao je da ovaj projekat je bio više od obuke iz digitalnog marketinga i da osobe s invaliditetom, kada im se pruži prilika i podrška, ne samo da prate nego i prednjače u usvajanju novih vještina. Ukazao je da Crna Gora, iako mala zemlja sa skromnim resursima, može dati rezultat vrijedan regiona i Evrope. U svom izlaganju naglasio je da, kada projekti imaju suštinski smisao, oni proizvode efekte koji idu mnogo dalje od prvog plana, utiču na samopouzdanje, na mentalno zdravlje, na porodice i zajednice.

DI-MARC nam je dao model i dao nam je mrežu. Na nama je da to iskoristimo i da ga nadogradimo u budućnosti, istakao je Đorović.

Učešće na konferenciji uzeli su i predstavnici UMHCG Nikola Ilić i Željko Miličić.

U završnom dijelu polaznicima/ama onlajn obuke uručeni su sertifikati, a Vladimir Simović iznio je preporuke za kreiranje inkluzivnih javnih politika u oblasti zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Izvor: Di Marc

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat Ka inkluzivnim servisima i politikama za samostalan život uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Projektom će se doprinijeti obezbjeđivanju uslova za puno i aktivno učešće osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi, kao i obezbjeđivanje usluga socijalne i dječje zaštite u skladu s međunarodnim standardima, a u cilju povećanja stepena njihove samostalnosti i nezavisnosti.  

Aktivnosti projekta usmjerene su na osobe s invaliditetom, s posebnim fokusom na mlade, žene i djevojčice s invaliditetom koje predstavljaju dodatno ugroženu kategoriju, kao i na članove/ice njihovih porodica. Osim toga, projektom će biti obuhvaćeni/e i zaposleni/e u ustanovama socijalne i dječje zaštite, odnosno stručni/e radnici/e i saradnici/e, studenti/kinje sa i bez invaliditeta, Fakultet političkih nauka, te lokalne zajednice u kojima žive osobe s invaliditetom.

Realizacija projekta će trajati 12 mjeseci, počev od 26. septembra 2025.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat Zajedno snažnije: Podrška gradi sigurnost!  uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Projektom će se doprinijeti zaštiti žena i djevojaka s invaliditetom od svih vidova nasilja, kao i sprečavanje, procesuiranje i eliminisanje nasilja i diskriminacije nad ženama, posebno nasilja u porodici, kroz pružanje usluga socijalne i dječje zaštite u širem smislu. Takođe, projekat doprinosi ispunjavanju obaveza koje proističu iz Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija). 

Aktivnosti projekta usmjerene su na djevojke i žene s invaliditetom koje su žrtve nasilja, kao i na njihovu djecu koja su svjedoci i žrtve porodičnog nasilja, sa posebnim akcentom na one iz ruralnih i manje razvijenih opština. Osim toga, projektom će biti obuhvaćeni/e predstavnici/e centara za socijalni rad, organizacija civilnog društva specijalizovanih za rad sa žrtvama nasilja, licencirani pružaoci usluga socijalne i dječje zaštite, šira porodica korisnica usluga, kao i lokalne zajednice u kojima žive.

Realizacija projekta će trajati 12 mjeseci, počev od 25. septembra 2025.

Sedmica na izmaku obilježena je u svijetu kao Sedmica osoba s oštećenjem sluha i znakovnog jezika, pod sloganom Nema ljudskih prava bez znakovnog jezika.

U Crnoj Gori i dalje bez napretka. Za osobe s potpunim oštećenjem sluha u ovoj državi nema ni ljudskih prava, ni mogućnosti službene upotrebe znakovnog jezika. 

Crna Gora je i dalje jedina država u regionu koja nema pravno regulisan i priznat znakovni jezik, kao jezik u službenoj upotrebi. Iako je njegovo priznavanje, pravno regulisanje i promovisanje obaveza svih država koje su ratifikovale Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom, njegovo korišćenje u službenoj upotrebi u našoj državi nije omogućeno.
 

Time se hiljadama osoba s djelimičnim i potpunim oštećenjem sluha uskraćuje pristup osnovnim pravima, u zdravstvenoj zaštiti obrazovanju, zapošljavanju, samostalnom životu, zasnivanju porodice i ravnopravnom učešću u političkom i javnom životu. To su razlozi zbog kojih je ova populacija društveno izolovana, i često segregisana u sopstvenim getoima, odnosno izopštena iz svakodnevnog života. 

Međunarodni dan znakovnog jezika, koji se obilježava u sklopu Međunarodne sedmice osoba oštećenog sluha koja traje svake poslednje sedmice septembra ove godine bio je pod sloganom: Znakovni jezik je za svakoga. 

Mi u Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore, organizaciji koja i među zaposlenima ima osobe sa visokim procentom oštećenja sluha, zabrinuti smo zbog toga što Crna Gora godinama ne preduzima skoro nikakve mjere kako bi usvojila Zakon o upotrebi znakovnog jezika i omogućila standardizaciju jezika i obrazovanje tumača.
 

Svugdje i na svakom koraku osobe sa djelimičnim ili potpunim oštećenjem sluha doživljavaju diskriminaciju, veoma mali broj njih je uključen u proces redovnog obrazovanja, bez mogućnosti učenja i obrazovanja na znakovnom jeziku izuzev u Resursnom centru u Kotoru, još manji broj njih je zaposlen, uz probleme rada u sivoj ekonomiji, a brakove zasnivaju većinom samo među svojom populacijom. Informacije koje mi svakodnevno čujemo do njih dolaze rijetko i često veoma kasno. Šta smo uradili da to promijenimo?!

Nijedna institucija, javni organ, niti ustanova nema angažovane i zaposlene tumače znakovnog jezika, niti dovoljno obućene zaposlene za njegovu upotrebu. Čak ni servis  znakovnog jezika u oblasti javnih usluga nije razvijen, pa su osobe s oštećenim sluhom svakodnevno i u svim procesima diskriminisane. Nadalje, crnogorsko zakonodavstvo iz oblasti socijalne i dječje zaštite propisuje jedino mogućnost usluge tumača za znakovni jezik, što istovremeno ne podrazumijeva i zagarantovano pravo na njegovo korišćenje.
 

Naprotiv, u Crnoj Gori postoji ograničen broj licenciranih tumača znakovnog jezika, dok nema programa za obrazovanje interpretatora za znakovni jezik na crnogorskim univerzitetima, niti se njihovo obrazovanje stipendira van Crne Gore. 

Samim tim, osobe iz ove populacije su svakodnevno prinuđene da se same snalaze, da iz sopstvenih sredstava plaćaju tumače znakovnog jezika ili da dolaze u zdravstvene ustanove i druge institucije u pratnji članova porodice, što direktno ugrožava njihovu privatnost, dostojanstvo i pravo na samostalan život.

Posebno zabrinjava što su u potpunosti isključene iz procesa donošenja odluka koje se tiču upravo njih, kako u planiranju zakonskih rješenja, tako i u strateškim dokumentima i prilikom sprovođenja redovnih mjera i aktivnosti. U Strategiji deinstitucionalizacije za period 2025–2028 prepoznato je da u Crnoj Gori još uvijek ne postoji usluga prevođenja i tumačenja na znakovni jezik. Iako je pomenuta kao oblik podrške za život u zajednici, ona nije formalno uređena niti standardizovana. Strategijom su, po prvi put, definisani konkretni koraci u vezi sa znakovnim jezikom, između ostaloga iniciranje izrade Predloga zakona o znakovnom jeziku u I–II kvartalu 2025. Treba li mi da obavijestimo Vladu da su prošli i prvi i drugi, skoro i treći kvartal 2025?

Na petoj sjednici Savjeta za prava lica sa invaliditetom, održanoj 9. aprila 2025, razmatrana je, između ostalog, potreba za donošenjem Zakona o znakovnom jeziku. Savjet je preporučio nadležnim resorima izradu predloga ovog zakona, s ciljem da se osobama sa djelimičnim ili potpunim oštećenjem sluha omogući ravnopravno uživanje osnovnih ljudskih prava. Ipak, do danas nije formirana ni radna grupa za izradu predloga ovog zakona.

Dakle, i dalje Vlada nije preduzela vidljive i mjerljive korake kako bi počela s rješavanjem ovog pitanja. Nije poznato kada i da li će Vlada konačno preuzeti odgovornost i konkretno djelovati, iako je UMHCG više puta svim dosadašnjim vladama upućivao inicijativu za usvajanje Zakona o upotrebi znakovnog jezika.

Zato pozivamo na hitno preduzimanje mjera i otpočinjanje procesa usvajanja Zakona o upotrebi znakovnog jezika. U taj proces, od njegove najranije faze, moraju biti uključene reprezentativne organizacije osoba s invaliditetom, posebno Savez organizacija gluvih i nagluvih Crne Gore, bez obzira da li imaju svoje predstavnike u formalnim mehanizmima saradnje sa Vladom, poput Savjeta za prava lica sa invaliditetom.

Povodom Međunarodnog dana mladih, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pozdravlja inicijativu za izmjene i dopune Zakona o mladima, ali ističe da se izmjene a priori ne smiju ograničiti na 50% postojećeg teksta, jer bi takav pristup onemogućio temeljnu reformu koja bi imali za rezultat stvarno poboljšanje položaja mladih.

Nakon šest godina primjene važećeg Zakona o mladima, jasno je da su potrebne suštinske izmjene gotovo u svim segmentima zakonodavnog i institucionalnog okvira za sprovođenje omladinske politike. Dosadašnja primjena Zakona pokazala je niz sistemskih nedostataka, počev od nepreciznih statističkih podataka, neadekvatnog učešća mladih u donošenju odluka, nejednakih startnih pozicija za mlade s invaliditetom, izostanka mjera za izjednačavanje mogućnosti za sve mlade, do nepristupačnih omladinskih servisa i nefunkcionalnih savjeta za mlade.

Jedan od izazova u planiranju i sprovođenju omladinske politike predstavlja nedostatak preciznih statističkih podataka za uzrast 15–30 godina, jer MONSTAT i druge nadležne ustanove i institucije još uvijek ne vode evidenciju po ovom osnovu. Dodatno, nije obezbijeđena ni segmentacija prema specifičnim grupama mladih, konkretno mladih s invaliditetom, što otežava kreiranje inkluzivnih politika. Nepostojanje podataka, analiza i na njima zasnovanih mjera za unapređenje položaja mladih s invaliditetom, mladih Roma i Egipćana, mladih iz ruralnih krajeva i tome slično samo stvara dublji jaz između različitih kategorija mladih. Mladi nijesu homogena grupacija, niti imaju ista interesovanja, ambicije, sposobnosti i ne potiču iz istih društvenih, kulturoloških i drugih obrazaca i okolnosti. Prema tome, ujednačena politika prema mladima ne doprinosi ukupnom napretku i adekvatnom učešću svih mladih. Dodatno, treba ozbiljno preispitati (p)ostavljanje starosne granice za mlade na 30 godina, imajući u vidu da su prakse na nivou Evropske unije drugačije u okviru određenih programa za mlade.

Analize koje su do sada sprovedene za potrebe izmjena i dopuna ovog zakonskog rješenja ukazuju na potrebu da se adolescenti prepoznaju kao posebna uzrasna kategorija sa specifičnim potrebama u oblastima obrazovanja, zdravlja, kulture, sporta i zapošljavanja. Cijenimo da bi neophodno normativno obuhvatiti i druge uzrasne grupe mladih, s ciljem sveobuhvatnog pristupa.

Važeći Zakon, osim članova koji se odnose na Savjet za mlade i lokalnih savjeta za mlade, ne prepoznaje značaj učešća mladih u procesima donošenja odluka. U tom smislu, neophodno je precizno definisanje članova Zakona koji će se baviti ovim pitanjem, sa posebnim fokusom na uključivanje mladih iz ranjivih kategorija društva. Savjet za mlade i lokalni savjeti za mlade u praksi danas funkcioniše jednako kao modeli koji su bili u prošlosti, a koji su bili kritikovani u toku pripreme ovog zakonskog teksta. Zbog toga je neophodno definisati da sastav Savjeta za mlade bude 50% predstavnika institucija koje se bave pitanjima koji se tiču mladih i 50% predstavnika mladih i to: mladi s invaliditetom, mladi iz reda manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, mladi iz ruralnih i nerazvijenih područja, LGBTQ+ mladi i drugi koji su u riziku od socijalne isključenosti i diskriminacije, uz uvažavanje principa rodne ravnopravnosti. Takođe, kako je jedna od nadležnosti Savjeta za mlade da prati sprovođenje i daje sugestije u postupku pripreme Strategije za mlade, potrebno je da se članovi biraju na period od pet godina kako bi u potpunosti ispratili realizaciju Strategije. Izbor predstavnika mladih bi se trebao temeljiti na kriterijumima i uslovima kao u slučaju izbora mladih za RYCO Upravni odbor.

Od 2019. formirano je svega 11 omladinskih servisa, nijedan od kojih nije pristupačan mladima s invaliditetom. Neophodno je Zakonom propisati da svi omladinski servisi budu u potpunosti pristupačni, u skladu sa članom 9 Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom. Lokalna samouprava bi trebala biti isključivo nadležna za njihovo osnivanje, a omladinski radnici angažovani na osnovu rezultata, uz jasne mehanizme evaluacije i monitoringa. Nadalje, nadležno ministarstvo bi trebalo kroz programe od javnog interesa da bude osnov za podršku omladinskim servisima.

Krovna organizacija mora da ima finansijsku održivost te je stoga neophodno obezbijediti finansiranje koje će se bazirati na ostvarivanju rezultata u okviru određenog vremenskog perioda. Trenutni način funkcionisanja nije dobar, iako je prvobitno bio dobro zamišljen. Takođe, svrha mora da bude da to nije još jedna NVO, već da suštinski zagovara i realizuje aktivnosti kao krovna organizacija u oblasti omladinske politike.

Na kraju, neophodno je identifikovati i prepoznati sve oblasti koji se tiču mladih i podgrupe mladih u izmjenama i dopunama, kako bi se nova strateška rješenja i akcioni planovi na nacionalnom i lokalnom nivou razvijali u odnosu na to i uključivala obaveznu analizu stanja posebno na lokalnom nivou, te da se u prelaznim odredbama definiše usklađivanje drugih propisa sa izmjena i dopunama Zakona o mladima, kako se ne bi dogodila situacija kao sa trenutnim zakonskim rješenjem da i dalje nije usklađen sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, posebno u dijelu propisivanja obaveza i kazni lokalnim samoupravama.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje jednodnevnu Radionicu o prevenciji, prepoznavanju i reagovanju na nasilje nad djecom. Radionica će biti organizovana u Baru, u utorak, 30. septembra 2025, u hotelu Princess, s početkom u 11.00 časova. 

Radionica se organizuje sa ciljem da doprinese pružanju adekvatne zaštite podrške djeci s invaliditetom, kao i samanjenju stepena diskriminacije po osnovu invalidnosti. Na ovaj način doprinijeće se unapređenju kapaciteta roditelja djece s invaliditetom, roditelja s invaliditetom, zaposlenih u vrtićima i školama za prevenciju nasilja, zanemarivanja i zapostavljanja djece.

Planirano je da se na Radionici obuhvate sljedeće teme: Osnovni pojmovi u oblasti nasilja osoba s invaliditetom, s aspekta modela pristupa invaliditetu i njihovog uticaj na porodicu i porodični život, Prevencija, prepoznavanje i reagovanje na nasilje nad djecom i Zanemarivanje i zapostavljanje  - načini za njihovo prevazilaženje. 

Radionica će se zasnivati na principima neformalnog učenja, i pored predavanja, sadržaće i diskusiju, razmjenu iskustava iz prakse, prezentacije i različite druge interaktivne metode.

Treneri na Radionici biće: Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG i Nikola Ilić, programski menadžer UMHCG. 

Učešće na Radionici mogu uzeti: roditelji djece s invaliditetom, roditelji s invaliditetom, zaposleni/e u javnim obrazovnim ustanovama (vrtićima i školama).

 Ovim putem pozivamo sve zainteresovane da pošalju prijave za učešće na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 29. septembra do 12.00 časova, a za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode, informacije se mogu dobiti na telefone: 020/265-650; 067/801-761 i 069/385-981, u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta BrižnOSt (I) (ZA)JEDNištvO koji je finansijski podržan od strane Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u oblasti društvene brige o djeci i mladima.

Usljed činjenice da nam se poslednjih mjesec obratilo više osoba s invaliditetom kojima nijesu izdati novi lični dokumenti, pozivamo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) na hitnu reakciju kako ne bi nastupile pravne i druge posledice po osobe s invaliditetom koje su podnijele uredan i blagovremene zahtjev.

Naime, od strane građanki i građana s invaliditetom smo obaviješteni da su podnijeli zahtjev za upotrebu mobilne stanice radi uzimanja podataka za izdavanje lične karte. Međutim, iako su zahtjev podnijeli prije više od mjesec dana ili nekoliko sedmica još uvijek ih niko nije kontaktirao.

Podsjećamo da je Ministarstvo obavezno da izda ličnu kartu ili odluči po zahtjevu najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Imajući u vidu da je rok za izdavanje novih ličnih dokumenata 30. septembar, te da je Centralna banka saopštila da banke od 1. oktobra moraju prihvatati isključivo važeće lične karte kao identifikacioni dokument klijenata, u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, to se problem dodatno usložnjava.

Ovo bi značilo da će korisnicima bankarskih usluga, koji ne budu imali nova lična dokumenta od 1. oktobra, računi biti blokirani.

Bilo bi nedopustivo da usljed neažurnosti sistema trpe građanke i građani, te apelujemo na MUP da hitno riješi nastali problem kada je riječ o izdavanju ličnih dokumenata pomoću mobilne stanice.

Svako komentarisanje i izgovori o tome da su same osobe s invaliditetom trebale zahtjev podnijeti na vrijeme, odnosno ranije i pokazati i ličnu odgovornost, bio bi krajnje nekorektan u situaciji kada je zastupljena sveopšta nepristupačnost i nedostatak podrške za samostalan i produktivan život osoba s invaliditetom. Naime, brojne filijale MUP-a su i dalje nepristupačne uprkos zakonskoj obavezi, dok su takođe informacije, komunikacije i usluge nepostojeće ili nepristupačne, pa brojne osobe s invaliditetom ostaju zarobljene u administraciji i izvan nje.

Izostanak adekvatnog i blagovremenog postupanja nadležnih bio bi snažan doprinos još većoj pasivizaciji, izolaciji i siromaštvu osoba s invaliditetom i zavisnošću od sistema.

Zbog svega toga, ovo nije molba. Ovo je javni apel i poziv na proaktivni pristup i odgovornost.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat U harmoniji sa Konvencijom u cilju doprinosa potpunoj ravnopravnosti osoba s invaliditetom u skladu sa nacionalnim i međunarodnim normativnim propisima kroz ostvarivanje specifičnih ciljeva, odnosno unapređivanje usklađenosti normativnih propisa crnogorskog zakonodavstva u skladu sa Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom i podizanje nivoa svijesti o uvažavanju lica sa invaliditetom bez diskriminacije.

Aktivnosti projekta usmjerene su na osobe s invaliditetom, organizacije osoba s invaliditetom (OOSI) i druge NVO koje se bave zaštitom prava osoba s invaliditetom, stručnjaci/kinje iz oblasti prava, predstavnici/e akademske zajednice i institucija, te donosioci/teljke odluka i sluužbenici/e.

Projekat U harmoniji sa Konvencijom realizuje se u okviru Javnog konkursa Zaštita lica sa invaliditetom, raspisanog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Realizacija projekta će trajati 12 mjeseci, počev od 1. septembra 2025.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje jednodnevnu Radionicu o prevenciji, prepoznavanju i reagovanju na nasilje nad djecom. Radionica će biti organizovana u Bijelom Polju, u ponedeljak, 22. septembra 2025, u hotelu Franca, s početkom u 11.00 časova. 

Radionica se organizuje sa ciljem da doprinese pružanju adekvatne zaštite podrške djeci s invaliditetom, kao i samanjenju stepena diskriminacije po osnovu invalidnosti. Na ovaj način doprinijeće se unapređenju kapaciteta roditelja djece s invaliditetom, roditelja s invaliditetom, zaposlenih u vrtićima i školama za prevenciju nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja djece.

Planirano je da se na Radionici obuhvate sljedeće teme: Osnovni pojmovi u oblasti nasilja osoba s invaliditetom, s aspekta modela pristupa invaliditetu i njihovog uticaj na porodicu i porodični život, Prevencija, prepoznavanje i reagovanje na nasilje nad djecom i Zanemarivanje i zapostavljanje  - načini za njihovo prevazilaženje. 

Radionica će se zasnivati na principima neformalnog učenja, i pored predavanja, sadržaće i diskusiju, razmjenu iskustava iz prakse, prezentacije i različite druge interaktivne metode.

Treneri na Radionici biće: Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG i Nikola Ilić, programski menadžer UMHCG. 

Učešće na Radionici mogu uzeti: roditelji djece s invaliditetom, roditelji s invaliditetom, zaposleni/e u javnim obrazovnim ustanovama (vrtićima i školama).

 Ovim putem pozivamo sve zainteresovane da pošalju prijave za učešće na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 20. septembra do 12.00 časova, a za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode, informacije se mogu dobiti na telefone: 020/265-650; 067/801-761 i 069/385-981, u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta BrižnOSt (I) (ZA)JEDNištvO koji je finansijski podržan od strane Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u oblasti društvene brige o djeci i mladima.