Željko

Željko

Udruženje paraplegičara Cetinje, u partnerstvu sa NVU FLUX, snimilo je dokumentarni film Mi nijesmo odustale, nemoj ni ti. Film je nastao u okviru projekta pod nazivom Moje pravo - pravo na samostalan izbor

Dokumentarni film govori o inspirativnim pričama žena s invaliditetom koje su bile suočene sa brojnim izazovima, ali nijesu odustale od svojih snova da se ostvare kao majke i postignu uspjeh u raznim sferama života

Film, kako je saopšteno, ima za cilj promovisanje prava osoba s invaliditetom, sa posebnom akcentom na žene s invaliditetom, na samostalan izbor i jednakost u društvu.

Projekat se realizuje u okviru projekta M’BASE u saradnji sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich Ebert fondacijom (FES), Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mrežom. Ministarstvo javne uprave i Ministarstvo za evropske poslove Vlade Crne Gore takođe su partneri na ovom Projektu.

Izvor: RTCG

Pripremila: Dalida Rastoder

Priča Gorana Macanovića ohrabruje nas, da i kada je najteže u životu ne treba odustati. Njegove riječi, borba od početka do kraja jesu ponajbolji primjer koliko su riječi neću i ne mogu nemoćne pred snagom volje.

Macanović je sa 17 godina saznao da će izgubiti vid. Za sebe kaže da nije nikakav heroj, već najobičniji čovjek koji je prihvatio okolnosti koje su mi se dogodile u životu.

„Najlakše je od sebe napraviti žrtvu i prepustiti svoj život da vam neko drugi kreira. Stav društva - imati invaliditet i živjeti uobičajenim načinom života, naročito kvalitetnim, je čin herojstva. To je nešto što se trudim da razbijem."

Intervju sa Goranom Macanovićem urađen je 8. januara 2023. 

Gledajući kvalitet života mnogih ljudi, izgradio sam stav da – preduslov za kvalitetan život nije nužno da li imate vid. Preduslov je kakav pristup imate prema životu, poručuje u razgovoru za portal Dnevno izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović.

Aktivista je u nevladinom sektoru u pokretu osoba sinvaliditetom više od 20 godina, a svoj aktivizam je počeo još kao student, pa je i priča o Udruženju mladih sa hendikepom upravo potekla iz njegove studentske sobe, jer je Macanović jedan od osnivača tadašnjeg udruženja.

Po zanimanju je diplomirani pravnik i oko devet godina je radio u nikšićkom Centru za socijalni rad, ali je, kako kaže, ubrzo shvatio da javni sektor nije za njega i da tu ne može da ispuni sve svoje potencijale.

Ipak, za sebe kaže da mu je jedna od najvažnijih uloga da je suprug i otac kćerke i sina.

Macanović je i član golbal reprezentacije Crne Gore, kao i predsjednik Skupštine Paraolimpijskog komiteta.

Sa 17 godina saznao da će ostati bez vida

U razgovoru za Portal Dnevno ispričao je da od rođenja ima oštećenje vida, a da je sa 17 godina saznao da će izgubiti vid.

„U vrijeme kada sam ja odrastao, tadašnji ljekari roditeljima nijesu ukazivali na veliki problem koji imam i nijesu zahtijevali da dolazim na redovne kontrole i kontrolišem očni pritisak. Godinama nisam imao velike probleme, jer nijesam imao ni tegobe od očnog pritiska. Već u pubertetu se taj očni pritisak pojavio, a sa 17 godina moji roditelji su tragali za mogućnostima da se vid poboljša i odlazim na jednu kliniku u Novom Sadu, gdje i saznajem da imam očni pritisak koji šteti i očni nerv“, priča Macanović.

Ističe da se zbog tadašnjeg neadekvatnog odnosa ljekara prema njemu odlučio da ne ide kod ljekara i da ne koristi terapiju.

„Očekivanja ljekara su bila da ću za mjesec, eventualno dva, da izgubim vid. Ipak, naredne četiri godine sam imao ostatke vida dovoljne da se krećem bez bijelog štapa, tako da sam sa 22 godine došao u situaciju da imam potpuno oštećenje vida i da moram da počnem da koristim bijeli štap“, kazao je Macanović.

Saznanje da će ostati bez vida, kako kaže, bilo je stresno, naročito što je to saznanje došlo sa 17 godina, ali i u godinama kada je svijest društva bila na znatno nižem nivou.

„Odlaskom u Rusiju dobio sam informaciju da se očni pritisak stabilizovao, ali kad sam se vratio kod naših ljekara rekli su mi da to nije tačno. Zbog svega toga sam odlučio da ne koristim terapiju i da ne idem kod ljekara. Naredne četiri godine uopšte nisam razmišljao o tome, naročito kada se njihove najave nijesu obistinile. Nastavio sam život bez razmišljanja da ću jednog dana izgubiti vid. Vremenom se moj vid zamagljivao i polako sam gubio vid. To je nešto što moj mozak pamti kao nešto što je posljednje od fizičkog vida, a to je zamagljeni pogled i slike kroz maglu. Ne živim u onom stereotipu koji postoji za osobe za potpunim oštećenjem vida, da žive u mraku. To je apsolutno stereotip i nije tačno, jer ja vidim  kroz maglu i imam jako razvijenu vizuelizaciju i konstantno stvaram slike i često zapravo kažem i da vidim“, priča Macanović.

Brzo prihvatio veliku promjenu u životu

Ističe da je imao kratak period privikavanja na potpuno novi način funkcionisanja.

„To je bila velika promjena, ali mi je u svemu pomoglo moje najbliže okruženje. Nakon nekog veoma kratkog perioda adaptacije i prihvatanja da sam ostao bez vida, nastavio sam da funkcionišem uobičajeno. Vjerovatno da je to mnogo teže u Crnoj Gori, gdje svakodnevno nailazimo na brojne prepreke i barijere, od nepristupačnog okruženja i informacija“, kazao je Macanović.

Zbog brojnih prepreka i barijera za osobe za oštećenjem vida, neophodno je, kako kaže, imati i određenu dozu samouvjerenosti, samopouzdanja i odlučnosti da se nastavi život i način da se prevaziđu sve barijere.

„Zbog svega toga sam se i odlučio da se bavim i aktivizmom koji će imati za cilj ukazivanje na te prepreke i barijere i zahtijevanje od društva da te prepreke i barijere smanjuje i uklanja kako bi OSI mogle da budu ravnopravne“, istakao je Macanović.

Oštećenje vida kao izazov u životu

Na sve ovo, kako kaže, gleda kao na jedan od izazova na koji nailazi u životu.

„Ako tako gledate na probleme onda stvari lakše i prihvatate. Trudite se i organizujete život na taj način da vam taj izazov ne narušava kvalitet života. Najiskrenije kažem, gledajući kvalitet života mnogih ljudi u mom okruženju, počev od šire porodice, komšiluka ili poznanika, ne bih se mijenjao za kvalitet života desetina ljudi koji nemaju oštećenje vida. Gledajući kvalitet života mnogih ljudi, izgradio sam stav da – preduslov za kvalitetan život nije nužno da li imate vid.

Preduslov je kakav pristup imate prema životu. To što vi vidite, a sjedite kući i ništa ne radite onda to sigurno nije kvalitetan život i nešto što bih ja želio. Smatram da imam kvalitetan život, a oštećenje vida je samo jedna od mojih karakteristika i dio mog identiteta i ne čini me ništa boljim ili lošijim u odnosu na druge. Stav društva - imati invaliditet i živjeti uobičajenim načinom života, naročito kvalitetnim, je čin herojstva. To je nešto što se trudim da razbijem. Ja nijesam heroj, već najobičniji čovjek koji je prihvatio okolnosti koje su mi se dogodile u životu. Sve to doživljavam kao izazove i tragam za načinima kako da ih prevaziđem“, poručuje Macanović.

Prema njegovim riječima, da lakše prebrodi veliku promjenu u životu, pomoglo je i to što se već kretao u sličnom društvu i što je na neki način imao uzore koji su odlično funkcionisali sa bijelim štapom.

Poručuje da je sve pristup životu, a da je samo razlika kako ko doživljava promjene u životu.

„Najlakše je od sebe napraviti žrtvu i prepustiti svoj život da vam neko drugi kreira. Neke osobe nijesu spremne da preuzmu odgovornost. Od sebe nikad nijesam pravio žrtvu i već sa 25 godina sam se osamostalio i počeo sam da živim, što mi je vjerovatno jedna od najvećih odluka u životu. Mnogi sa istim problemom to teže prihvataju i imamo situaciju da se mnogi povuku u sebe iz raznoraznih razloga“, kazao je Macanović.

Društvo mora da se mijenja

Ističe da se mnogo toga promijenilo u posljednjih nekoliko godina ili decenija, perioda kada se smatralo da su osobe s invaliditetom nesposobne -  da nijesu sposobne da samostalno žive i da umjesto njih treba neko drugi da odlučuje.

OSI nijesu imali gotovo nikakva prava. Djeca su išla u specijalne škole, pa sam i ja zakačio jedan takav period. Kada sam počeo da se bavim ovim aktivizmom, 2006. Crna Gora je dobila Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom, koja potpuno mijenja pogled na OSI. Njemu je prethodio tzv. Socijalni model koji kaže da nije problem u osobi sa invaliditetom, već da je problem u društvu, odnosno da nije problem to što imam oštećenje vida, već nepristupačno okruženje. Od 2006. dolazimo do tog pristupa koji je trenutno jedini prihvatljiv – pristup zasnovan na ljudskim pravima koji kaže da OSI imaju pravo da budu jednaki i ravnopravni sa drugim građanima“, kazao je Macanović.

Objašnjava da se mnogo toga promijenilo i u terminologiji.

„Od osobe koja je sebe nazivala slijepom osobom i toga da sam u svom rečniku bio invalid, jer je to nekada bila uobičajena terminologija, do danas kada insistiram na terminologiji, jer smatram da je to odraz nečijeg odnosa prema onome koga tako nazivate“, naveo je Macanović.

„Stvarati uslove za normalno funkcionisanje svih građana“

Poručuje da posljednje dvije decenije prenosi poruku da OSI nijesu nesposobne, odnosno da su isti kao ostali, te da i među njima ima „i dobrih i loših, i vrijednih i lijenih, i sposobnih i manje sposobnih“.

„OSI nailaze na more prepreka i barijera, jer je ovo društvo građeno po mjeri ljudi bez invaliditeta, a mi se trudimo da te prepreke i barijere na neki način smanjimo“, kazao je Macanović.

Navodi da se sa oštećenjem vida, ali i za ostale OSI, vrlo izazovno kretati crnogorskim gradovima, objašnjavajući kroz primjer svakodnevnog funkcionisanja.

„Društvo je tako kreiralo stvari da imamo semafor koji pješaku daje informaciju putem svjetlosnog signala, a meni kao osobi sa oštećenim vidom to ništa ne znači. Nije problem u tome što ja ne vidim to zeleno svjetlo, već što taj semafor ne daje informaciju u meni pristupačnom formatu. Zbog toga se mi zalažemo da se na svakom semaforu pored svjetlosne nalazi i zvučna signalizacija. Ako na semaforu postoji i zvučna signalizacija onda ja nijesam osoba sa invaliditetom, jer ne postoji prepreka i barijera koja će me u interakciji sa mojim oštećenjem vida učiniti nejednakim sa ostalim učesnicima u saobraćaju“, kaže Macanović.

Prema njegovim riječima, situacija se popravlja, ali je i dalje nizak nivo svijesti građana koji automobile ostavljaju na pješačkim prelazima, trotoarima...

„Nije nemoguće, ali je dosta izazovno kretati se Podgoricom ili Nikšićem gdje ja živim. Brojne su prepreke i na tome radimo i apelujemo godinama“, kazao je Macanović.

Mnogo je problema koje imaju OSI, a Macanović navodi da je i dalje ključni problem – neadekvatan pristup prema osobama s invaliditetom.

„I dalje se osobe s invaliditetom ne posmatraju kao osobe koje su iste kao i osobe bez invaliditeta, te da im samo društvo treba da ukloni barijere i prepreke. OSI se i dalje nerijetko tretiraju kao nesposobne za samostalni život i rad, što iziskuje i loša rješenja u zakonodavnom okviru, pa se i pojedina rješenja u zakonu kreiraju da budu diskriminatorna. Moramo kao društvo i država da radimo na prepoznavanju loših zakonskih rješenja, kako bi stvorili zakonske okvire koji će unaprijediti život OSI. Ključna prepreka je i nepristupačno okruženje, odnosno niska svijest o OSI, a drugo i nepristupačnost, kako fizičkog okruženja, tako i nepristupačnost informacija u oblasti obrazovanja“, istakao je Macanović.

Prepreke koje se najviše vide i koje se najteže mijenjaju su, kako kaže, prepreke u stavovima ljudi.

Crna Gora ima jedan od najboljih zakona kada je u pitanju zapošljavanja OSI, koji poslodavcima daje velike i značajne beneficije. Oni, međutim, radije plaćaju penale nego što će da daju šansu osobi sa invaliditetom zbog stava da su OSI radno nesposobne, a ako ih zaposlite onda im vi kao pomažete“, zaključuje Macanović.

Izvor: Portal Dnevno.me

Pripremila: Dajana Vuković-Fuštić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i ove godine nastavlja da pruža usluge podrške za život u zajednici za osobe s invaliditetom kroz projekat Mobilni timovi – medijacija u zajednici za osobe s invaliditetom, za tri korisnice/ka usluga i aktivnosti Mobilnih timova.

Projekat se sprovodi u saradnji s nevladinim organizacijama i udruženjima koja su prepoznata u radu iz oblasti zaštite osoba s invaliditetom, uz finansijsku podršku Glavnog grada Podgorice, a posredstvom Crvenog krsta Crne Gore

Usluga podrške u zajednici – personalna asistencija će biti obezbijeđena u trajanju od devet mjeseci (od početka marta do kraja decembra 2024)

Projekat se uspješeno realizuje od 2018, i obnavlja se na godišnjem nivou, s ciljem unaprjeđenja položaja osoba s invaliditetom.

Pored usluge podrške u zajednici i ove godine se nastavljaju i druge zajedničke aktivnosti na pružanju usluga podrške za život u zajednici, usmjerene na procjenu potreba i poboljšanje kvaliteta života osoba s invaliditetom. 

Stručna lica u okviru Mobilnog tima će u nastavku realizacije projekta pružati usluge u dijelu psihosocijalne podrške, pomoći u kući i u porodicama, podrške u komunikaciji s nadležnim institucijama i individualan pristup korisniku i njegovim/njenim potrebama, kako bi se osobe s invaliditetom osnažile za što samostalnije funkcionisanje.

Iskorjenjivanje siromaštva u svim njegovim oblicima jedan je od najvećih izazova s kojima se Crna Gora suočava, poručili su članovi crnogorske delegacije na zasijedanju Komisije za društveni razvoj Ujedinjenih nacija (UN).

Delegacija, koju predvodi ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, boravi u Njujorku gdje učestvuje na zasijedanju Komisije.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja (MRSS) su kazali da je riječ o multilateralnom ministarskom forumu čiji je cilj da se olakša razmjena regionalne i nacionalne dobre prakse i inovativnih pristupa u oblasti socijalne zaštite i puna primjena Agende održivog razvoja 2030.

Kako su naveli, delegacija je prenijela odlučnost i posvećenost Vlade Crne Gore da nastavi da radi na promociji jednakosti i nediskriminaciji, inkluziji i politikama jednakih mogućnosti u svim sferama društva.

U obraćanju crnogorske delegacije navodi se da iskorjenjivanje siromaštva u svim njegovim oblicima ostaje jedan od najvećih izazova s kojima se država suočava.

„Ovo opredjeljenje usklađeno je s naporima međunarodne zajednice, istaknutim tokom Samita o ciljevima održivog razvoja, kako bi se ubrzala implementacija Agende 2030. Crna Gora, kao posvećena članica UN-a, aktivno radi na ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja“, navela je delegacija.

Iz MRSS su rekli da je delegacija u obraćanju istakla da je 44. Vlada, za samo tri meseca svog mandata, povećala minimalnu penziju, da se planira sprovođenje sveobuhvatnih reformi u sistemu socijalne i dečje zaštite, kao i sistema zaštite osoba sa invaliditetom (OSI), te da Crna Gora posebnu pažnju posvećuje uvođenju novih softverskih sistema u sve institucije sistema.

„Usklađivanjem s principima EU o socijalnoj pravdi, jednakim pravima i održivom razvoju, i u skladu sa Konvencijom UN o pravima osoba sa invaliditetom, Crna Gora ostaje pouzdan partner u ostvarivanju stabilnog i demokratskog društva, gdje jedinstvo i snažan multilateralizam, s UN-om u središtu, nude adekvatne odgovore na izazove budućnosti“, zaključeno je u obraćanju delegacije.

Iz MRSS su kazali da je učešće na zasijedanju Komisije prilika da Crna Gora istakne posvećenost i dosljednost Vlade u oblasti unapređenja ljudskih sloboda i prava sa posebnim osvrtom na socio-društevni razvoj zajednice, zapošljavanje, socijalnu i dječju zaštitu, osnaživanje žena, OSI i ostalih ranjivih kategorija društva.

Izvor: RTV Nikšić

Pripremila: Dajana Vuković-Fuštić

U Javnoj ustanovi Muzeji i galerije Podgorice održan je tematski konsultativni sastanak o unapređenju i afirmisanju inkluzivnosti gradske kulture.

Direktorica Ivana Ćupić sa službenicima Kancelarije za ljudska prava u Službi gradonačelnice detaljno je razgovarala o pristupačnosti za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti ove gradske ustanove kulture i na koji se način, u različitim fazama, može pružiti odlučniji doprinos stvaranju inkluzivnijih kulturnih prostora za sve građane i građanke Podgorice.

Kultura je značajna sfera života svakog pojedinca, a sve ustanove kulture, uključujući i Muzeje i galerije Podgorice, treba da postanu, u svakom smislu, pristupačnije za osobe sa invaliditetom.

Služba gradonačelnice u sklopu programa Podgorica grad ljudskih prava sprovodi monitoring pristupačnosti objekata koje koriste organi uprave, javne službe, ustanove i privredna društva čiji je osnivač Glavni grad.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Pripremila: Dalida Rastoder

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva sve zainteresovane osobe s invaliditetom, članove porodice/poznanike osoba s invaliditetom da se prijave za učešće na Treningu o upravnom postupku. Trening će se održati u periodu od 24. do 25. aprila 2024, u hotelu Franca, u Pljevljima.

Cilj Treninga je da se, između ostalog, doprinese informisanju osoba s invaliditetom i članova porodice osoba s invaliditetom o temeljnim pravima i slobodama osoba s invaliditetom i mehanizmima zaštite od diskriminacije po osnovu invalidnosti. 

Trening će obuhvatiti dvije sesije na temu upravnog postupka i upravnog spora, pri čemu će svaka sesija obuhvatiti teorijski i praktični dio.

U okviru prve sesije, kroz teorijski dio, učesnicima/ama će se ukazati na: pojam, osnovna načela, pokretanje, vođenje i okončavanje upravnog postupka pred državnim organima, rokove i nadležnost organa u upravnom postupku, službena lica u postupku, stranke i njihovo zastupanje, komunikaciju organa i stranaka, redovna i vanredna pravna sredstva

Na isti način će se u okviru druge sesije razraditi tema upravnog spora koja će obuhvatiti pojam i pokretanje upravnog spora ili drugog postupka pred sudom.

Obje sesije, pored teorijskog dijela, obuhvatiće i praktičan rad u grupama: studiju slučaja, interaktivni dijalog, diskusiju, razmjenu iskustava, što će učesnicima/ama omogućiti da stečeno znanje primjenjuju u praksi, posebno prilikom ostvarivanja i zaštite svojih prava.

Na Treningu će se, pored zakona koji regulišu oblast upravnog postupka i upravnog spora (Zakona o upravnom postupku i Zakona o upravnom sporu), obraditi i drugi zakoni za koje budu zainteresovani/e učesnici/e poput Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom i drugi. 

Zainteresovani/e kandidati/kinje se mogu prijaviti dostavljanjem motivacionog pisma i biografije, najkasnije do 18. aprila 2024. na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naslovom teksta mejla “Prijava za Trening o upravnom postupku”. Broj mjesta je ograničen.

UMHCG pokriva sve troškove učešća na Treningu. Samo kandidati/kinje koji/e uspješno završe sve segmente Treninga mogu dobiti sertifikat. Potrebno je da učesnici/e budu prisutni/e 95% vremena tokom Treninga

Trening se sprovodi u okviru projekta Škola antidiskriminacije, koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, u okviru Konkursa za NVO u oblasti zaštite lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti u 2023.

Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada i Savez slijepih Crne Gore potpisali su Memorandum o saradnji na pružanju usluge videćeg pratioca/teljke za osobe sa oštećenjem vida u Podgorici

Kako je saopšteno iz PG biroa, na ovaj način Glavni grad će proširiti spektar usluga koje obezbjeđuje za građane/ke s invaliditetom, pored već razvijenih usluga asistencije, pomoći u kući, mobilnih timova, prevoza od vrata do vrata, čime se potvrđuje posvećenost obezbjeđivanju kvalitetnog života za sve stanovnike Podgorice.

“Ovaj servis namijenjen je osobama s oštećenjem vida koje žive i rade u Glavnom gradu, a koje će, kontaktiranjem Saveza slijepih Crne Gore, moći da dobiju uslugu videćeg pratioca/teljke, koji predstavlja podršku u samostalnom kretanju i obavljanju aktivnosti koje u svakodnevnom životu osoba s oštećenjem vida ne može obaviti bez podrške drugog lica ili bi ih obavljala znatno sporije i uz puno napora, a nekada i uz veće finansijske troškove, usljed prisutne fizičke i informacione nepristupačnosti”, saopštili su iz Glavnog grada.

Prilikom potpisivanja memoranduma, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović, istakao je da je podrška Glavnog grada od ogromnog značaja za nastavak pružanja usluge Videći pratilac za osobe s oštećenjem vida i da daje veliki doprinos u kontinuiranom sprovođenju servisa podrške za osobe s invaliditetom. 

„Nadam se da će ovo biti samo početak jedne uspješne saradnje Glavnog grada i Saveza slijepih Crne Gore, a sve u cilju stvaranja što inkluzivnije lokalne zajednice”, kazao je on.

V.d. sekretarke Sekretarijata za socijalno staranje dr Ida Kolinović je istakla: „Nećemo se zaustaviti na ovim servisima. I u narednom periodu posvećeno ćemo raditi na analizi potreba za novim servisima i širenju mreže usluga za podršku samostalnom životu osoba s invaliditetom u zajednici“, istakla je ona.

Ovu Uslugu Glavni grad će finansirati sa 15.000€ iz svog budžeta, a kojom će biti pokriveni troškovi angažovanja dvoje videćih pratilaca do kraja januara 2025, a očekuje se da će oni pružati podršku za oko 20 osoba.


Izvor: Portal Analitika

Priredila: Anđela Miličić

Koliko je važna pristupačnost digitalnih proizvoda? Ova tema nema samo usko područje interesa posebno kada znamo da se 1,3 milijardi ljudi odnosno 16 odsto svjetske populacije suočava sa iskustvom invaliditeta. Ona se tiče svih nas.

Kako programeri dizajniraju pristupačne digitalne proizvode koji su prilagodljivi različitim potrebama svih nas tema je prvog ovogodišnjeg  Infinium Toksa (Infinum Talksa), koji će se održati 5. februara u 18.00 časova, u hotelu Kju (CUE) u Podgorici.

Infinum Toks biće prilika da, svoja lična iskustva, sa učesnicima podijeli Marina Vujačić koja je dugi niz godina prepoznata kao aktivistkinja za ljudska prava, posebno prava osoba s invaliditetom i žena.

Vujačić smatra da digitalna pristupačnost za osobe s invaliditetom u Crnoj Gori nije na adekvatnom nivou i da su potrebna velika unapređenja.

„Iskustva korisnika govore da su u Crnoj Gori, prilikom izrade i razvija sajtova, aplikacija, elektronskih usluga i slično, rijetki primjeri praćenja standarda E-pristupačnosti, pa u tom smislu se ne koriste ni svi mogući formati koji osiguravaju raznovrsne opcije i mogućnost izbora korisnika (audio format, uvećan format, kontrast, adekvatan prored, jednostavan jezik i dr.) a koji bi osigurali pristupačnost različitim korisnicima, odnosno uvažili raznovrsnost ljudskog roda“, navodi Vujačić.

Upravo su događaji poput Infinum Toks važan doprinos ka unapređenjima.

„Digitalna pristupačnost za osobe s invaliditetom bi se u današnje vrijeme mogla izjednačiti s opštom informisanošću, pristupom uslugama i dobrima, pravu na obrazovanje i razvoj, rad, sticanje kompetencija, razmjenu iskustava i brojna druga važna životna pitanja. I za početak, pozitivan efekat može imati i stavljanje ove teme u fokus dešavanja i na taj način promocije jednog od za sada zapostavljenih prava osoba s invaliditetom, jer nije riječ o nekakvom nedostižnom luksuzu ili nečemu što može da sačeka“, poručuje Vujačić.

O tome koliko je Infinum posvećen digitalnoj pristupačnosti govoriće tim liderka softverskog testiranja Stela Cvijanović koja je, kroz svoje petogodišnje iskustvo, razvijala brojne projekte sa fokusom na inkluzivnost i prilagođenost aplikacija.

Svoj osvrt o razvoju pristupačnosti mobilnih aplikacija i izazovima sa kojima se susreću u implementaciji programerskih i dizajnerskih rješenja sa učesnicima će podijeliti iOS inženjer Nikola Majcen.

Softverska testerka Tihana Brnardić pružiće uvid na ovu temu iz ugla testiranja web i mobilnih aplikacija. Ona će govoriti o značaju korisničke podrške te prostoru za dodatni razvoj.

Prijave za Infinum Toks su potpuno besplatne, i sve što je potrebno je da popunite formular na ovom linku.

Kompanija Infinum osnovana je 2005. i danas, kao jedna od najperspektivnijih tehnoloških kompanija, sarađuje sa vodećim globalnim brendovima kako bi pružila inovativna digitalna rješenja za različite industrije, uključujući finansije, zdravstvo i automobilsku industriju. Sa gotovo 400 stručnjaka, kompanija posluje iz osam kancelarija širom SAD i Evrope, uključujući i Crnu Goru.

Izvor: Portal CDM

Priredila: Anđela Miličić

U okviru aktivnosti Projekta U kontaktu (In Touch)  predstavnici UMHCG, programska asistentikinja Ksenija Janković i IT administrator Željko Miličić boravili su, u periodu od 16. do 18. januara tekuće godine, u Sarajevu.

U hotelu Hollywood na Ilidži naši predstavnici pristustvovali su partnerskom sastanku i Konferenciji: Perspektive i izazovi za inkluziju mladih sa invaliditetom, gdje je domaćin bila partnerska organizacija I.C. za osobe sa invaliditetom „Lotos“ iz Tuzle.

Konferencija je bila prilika da mlade osobe s invaliditetom diskutuju o ključnim temama koje se tiču izazova, prepreka i mogućnosti, kao i da razmijene životna iskustva i rezultate koji se postižu aktivizmom i prihvatanjem prilika koje će dovesti do pozitivnih promjena. Najprije su koordinator predstavili Projekat, ključne aktivnosti i dosadašnje rezultate. Nakon toga, svi partneri na Projektu, prezentovali su rad svojih organizacija, u daljem toku organizovane su dvije Panel diskusije.

Budući da osobe s invaliditetom nailaze na poteškoće u korišćenju dostupnih digitalnih alata i platformi, ovaj Projekat kao jedan od rezultata ima kreiranje mobilne aplikacije koja prikuplja informacije i predlaže usluge i aktivnosti koje će biti dostupni osobama s invaliditetom jednako kao i svima u njihovim područjima.

Projekat se realizuje u okviru ERASMUS + programa, podržanog od EU, a partneri na projektu, uz Informativni centrar za osobe sa invaliditetom (IC Lotos) su: Asocijacija ABiCi (Associazione ABiCi)NVO Bez barijera (alb. Pertej barrierave (BBA), engl. Beyond barriers), Aktivna zona (Active zone outdoor (AZO)), Srednja zemlja (Terra di mezzo (TDM)) i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) izrazili su zadovoljstvo zbog početka rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i ukazali na potrebu proširenja djelokruga Odbora u odnosu na zadatke definisane u članu 4. Odluke o obrazovanju odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.

CDT je, u pripremi davanja svog doprinosa predstojećoj reformi, analizirao uočene nedostatke u zakonodavnom okviru, i ocijenio da će u okviru reforme biti potrebno analizirati, i u manjoj ili većoj mjeri mijenjati i doraditi, makar 15 zakonskih tekstova, koji su povezani sa onim elementima koji čine kvalitetan izborni ambijent.

Cilj predloga je da se ova prilika iskoristi kako bi se adresirali svi uočeni problemi koji opterećuju izborne procese i utiču na njihov kredibilitet i legitimitet, i kako bi obuhvat reforme zadovoljio i ovaj epitet iz naziva Odbora i ona bila zaista sveobuhvatna.

Smatramo da je prilikom donošenja odluke napravljen propust kada je iz zadataka Odbora izostavljen rad na Zakonu o izboru Predsjednika Crne Gore, koji je jedan od ključnih izbornih zakona. Ovaj zakon je usvojen 2007, a 2023.  se prvi put primjenjivao za drugi krug izbora, pri čemu je uočena nedostatna regulacija drugog kruga, koji je tretiran kroz samo tri kratka člana zakona. Državna izborna komisija (DIK) je ove nejasnoće rješavala i kroz zaključke i uputstva stvarala pravnu praksu. Ova rješenja, u okviru predstojeće izborne reforme, treba da budu iskorišćena i inkorporirana u izborno zakonodavstvo, u cilju zaokruživanja pravnog okvira za drugi krug izbora.

Takođe, neophodno je da nova ili unaprijeđena rješenja u svim zakonima iz djelokruga Odbora budu praćena efikasnim i odvraćajućim sankcijama. Imajući u vidu lošu praksu u kojoj su ozbiljne povrede izbornih prava i pravila povezanih s izborima u prošlosti ostajala nekažnjena ili neadekvatno kažnjena, smatramo da propisivanje prekršajnih sankcija neće biti dovoljno, te da će za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva za promjene biti potrebno otvoriti i Krivični zakonik Crne Gore u dijelu krivičnih djela protiv izbornih prava.

U skladu s više puta ponovljenim međunarodnim preporukama, potrebno je značajno unaprijediti sistem zaštite izbornog prava, uključujući i ustavnosudsku zaštitu, zbog čega smatramo da će biti neophodno pripremiti  analizu potencijalnih promjena Zakona o Ustavnom sudu.

Ravnopravno medijsko predstavljanje je jedan od ključnih elemenata fer izbora, i odredbe koje to regulišu u Zakonu o izboru odbornika i poslanika zahtijevaju ozbiljnu reviziju. Međutim, u kontekstu savremenih izazova, korišćenja novih medija i tehnologija i potrebe za zaštitom demokratskih procesa od negativnog uticaja dezinformacija, u ovom kontekstu je neophodno razmotriti i povezane izmjene u medijskim zakonima – Zakonu o medijima, Zakonu o elektronskim medijima (budućem Zakonu o audio-vizuelnim medijskim servisima) i Zakonu o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore.

Finansiranje političkih partija i izbornih kampanja je identifikovano od svih relevantnih aktera kao jedan od najproblematičnijih aspekata izbornog procesa. Nadzor nad ovom oblasti je u nadležnosti Agencije za sprečavanje korupcije, a Odlukom o osnivanju Odbora predviđeno je jačanje njenih kapaciteta, profesionalizma i transparentnosti. Smatramo da ovo nije moguće uraditi bez unapređenja odredbi Zakona o sprečavanju korupcije, a moguće je da će biti potrebne i intervencije u Zakonu o Državnoj revizorskoj instituciji u dijelu revizije političkih subjekata, kao i računovodstvenih zakona u dijelu finansijskog poslovanja partija.

Konačno, u cilju unapređenja lokalne demokratije, koju ne garantuju samo uslovi za lokalne i izbore već i izbori mjesnih zajednica, smatramo da je poželjno da se razmotre i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi.

Strana 14 od 96

Back to top