Željko

Željko

Nepropisno parkiranje na mjestima obilježenim za vozila osoba s invaliditetom nije rijetkost u Crnoj Gori. Naprotiv, svjedoci smo da vozači svakodnevno parkiraju vozila na tim mjestima, često im izgovori budu gužve, manjak parking mjesta, te „brzo ću, samo da nešto završim”.

Pitanje nepropisnog parkiranja regulisano je odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja. Precizirano je da vozač ne smije da zaustavi ili parkira vozilo na parking mjestu koje je dopunskom tablom saobraćajnog znaka ili oznakom na kolovozu, obilježeno kao mjesto za parkiranje vozila osoba s invaliditetom, ako na vozilu ne posjeduje odgovarajuću naljepnicu.

Tim povodom Portal Dnevno kontaktirao je službe komunalne policije, odnosno inspekcije iz više crnogorskih radova, Podgorice, Nikšića, Budve i Bijelog Polja. Pitali su ih da li vozače upozoravaju ili im odmah biva izrečena novčana kazna, koji je iznos kazni, koliko često se dešava da pauk odnese automobile, te koliko je prekršajnih naloga izdato od početka godine.

Sudeći po odgovorima, problem je najizraženiji u Nikšiću.

Nikšić: Izdato 478 prekršajnih naloga

Iz Komunalne policije Nikšić su kazali da komunalni policajac na licu mjesta preduzima određene mjere i radnje koje zavise od stuacije zatečene na terenu.

„Licu koje je u prekršaju izdaje se prekršajni nalog u iznosu od 60 eura u skladu sa članom 323 Zakona”, navode u odgovorima našem portalu.

Kako su precizirali, od početka godine za nepropisno parkirana vozila na mjestu predviđenom za osobe s invaliditetom izdato je 478 prekršajnih naloga, u ukupnom iznosu od 28.680 eura. U tom gradu specijalno vozilo, pauk nije u funkciji.

U Bijelom Polju izdato 67 prekršajnih naloga od početka godine

Iz Bijelog Polja su kazali da Komunalna policija vozačima nepropisno parkiranih vozila izriče novčanu kaznu, odnosno izdaje prekršajni nalog u iznosu od 60 eura.

„Iznos kazne je isti u svim slučajevima, jer kada Zakon predviđa kaznu u određenom rasponu, komunalni policajac je dužan da izrekne minimalnu kaznu, u konkretnom slučaju 60 eura”, navode iz Komunalne policije Bijelo Polje.

Podsjećaju da su Uredbom Vlade Komunalnoj policiji povjereni poslovi kontole nepropisno parkiranih vozila iz člana 60 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, a premještanje nepropisno parkiranih vozila specijalnim vozilom Pauk Sekretarijatu za inspekcijske poslove.

„Nakon izdavanja prekršajnog naloga za nepropisno parkiranje vozila, komunalni policajci obavještavaju Sekretarijat za inspekcijske poslove, radi preduzimanja daljih mjera iz njihove nadležnosti,odnosno angažovanja specijalnog vozila Pauk, pojasnili su iz Komunalne policije Bijelo Polje.

Navode da je od početka godine do 1. novembra Komunalna policija izdala 67 prekršajnih naloga za nepropisno parkiranje vozila na mjestu rezervisanom za vozila osoba s invaliditetom u ukupnom iznosu od 4.020 eura.

Podgorica: Mjesta za OSI svakodnevno kontrolišemo

Iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada kazali su da prekršajni nalog iznosi 60 eura, premještanje vozilom Pauk iznose 65 eura, pa tako ukupna kazna za sankcionisano vozilo iznosi 125 eura. 

„Mjesta za OSI svakodnevno se obilaze, nepropisno parkirana lica se sankcionišu, a vozila premještaju na parking Uprave za inspekcijske poslove u Ulici Vaka Đurovića bb”, kazali su nam iz te inspekcije.

Navode da je od početka godine do 8. novembra izdato 227 prekršajnih naloga po tom osnovu.

Budva: Prvo usmena opomena, potom kazna

Iz Komunalne inspekcije i Komunalne policije Budva pojasnili su da je za za parking mjesta predviđena za osobe s invaliditetom zadužen i Sekretarijat za komunalno stambene poslove Opštine Budva, koji ih u okvirima svoje nadležnosti planira i obilježava vertikalnom i horizontalnom signalizacijom.

„Shodno Zakonu i Uredbi Vlade dato je na nadležnost Komunalnoj policiji da vrši sankcionisanje po navedenim propisima, a podizanje motornih vozila vrši d.o.o Parking servis Opštine Budva”, naveli su u odgovorima našem portalu.

Kazali su nam da službenici Komunalne inspekcije i Komunalne policije prekršioce usmeno opominju, a ukoliko ne postupe po usmenom nalogu komunalnog policajca, specijalizovanim motornim vozilom Pauk službe uklanja se nepropisno parkirano vozilo i izriče novčana kazna izdavanjem prekršajnog naloga.

„Novčana kazna iznosi, shodno Zakonu, 60 eura, a usluge podizanja i odvoženja motornog vozila iznosi 65 eura, koju naplaćuje d.o.o Parking servis za izvršene usluge. Novčana kazna je ista u svim slučajevima”, kazali su nam iz tog opštinskog organa.

Kako navode, službenici Komunalne inspekcije i Komunalne policije izlaze na lice mjesta na svaki poziv i sankcionišu onoga ko nepropisno parkira na mjestima koja su obilježena za osobe s invaliditetom, „što rade i po službenoj dužnosti tokom redovnih kontrola”.

Iz Komunalne inspekcije i Komunalne policije nijesmo dobili podatak o broju izrečenih kazni.

„Ovaj organ ne vodi posebnu specifikaciju broja vozila koja su se nepropisno parkirala na mjestima predviđenim za lica s invaliditetom”, kazali su za portal Dnevno.

Izvor: Portal Dnevno

Pripremio: Ivan Čović

U oblasti osnovnih prava, zakonodavni i institucionalni okvir je u velikoj mjeri usklađen i Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava.

Međutim, potrebni su dodatni napori da bi se ovaj okvir u potpunosti implementirao. Promjene u postojeće zakonodavstvo su, takođe, potrebne, posebno u oblasti nediskriminacije.

Izvještajni period je i dalje obilježen polarizacijom i podjelama.

Najranjiviji grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćani, osobe s invaliditetom, LGBTIQ) i dalje su bili izloženi diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Trend povećanja broja femicida, uz nedovoljno praćenje od strane nadležnih organa i slučajeva javno izražene mizoginije, rodno zasnovanog nasilja i nasilja nad djecom i dalje ostaje pitanje koje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurala efikasnost implementacija zakona, pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnom i sudski postupci, posebno za ranjive grupe. Crna Gora mora da pojača svoje nastojanja da se provedu efikasne, djelotvorne i nezavisne istrage za rješavanje policijske torture, kršenja i nezakonita upotreba mjera prinude.

Uloga civilnog društva je prepoznata i promovisana. Međutim, pravni i institucionalni okvir koji reguliše saradnju između državnih institucija i civilnog društva tek treba da bude poboljšano. Političari – uključujući i na najvišem nivou – često su omalovažavali rad civilnog društva, društvene organizacije (OCD) i izolovani slučajevi verbalnih napada prijavljeni su, kada su, na primjer, kritikovali rad vlade. Preporuke od prošle godine, u izvještajnom periodu, ostaju uglavnom validne. Savjet za saradnju državnih organa i nevladinih organizacija nije nastavio sa radom. Finansijska podrška vlade organizacijama civilnog društva regulisana je nizom pravila osiguranja transparentnosti i eksterne evaluacije. Međutim, Crna Gora treba da ojača kapaciteta ministarstava za strateško planiranje, praćenje i evaluaciju podrške koja se pruža NVO.

Cjelokupni pravni i institucionalni okvir o slobodi izražavanja i udruživanja je uspostavljen, ali važni dijelovi zakona nedostaju ili ih je potrebno revidirati. 

Zakon o privrednim društvima pruža neke podsticaje filantropiji, ali njegov pojam javnog interesa je više ograničen nego u Zakonu o NVO, pa samim tim ograničavajući poreski podsticaj. 

Crnoj Gori još treba da uskladi svoj pravni okvir o pristupu informacijama sa pravnim tekovinama EU. Pod uticajem zakona, javne institucije bi mogle ograničiti pristup organizacijama civilnog društva ključnim političkim odlukama klasifikujući ove informacije. Crna Gora ima Zakon o volonterskom radu koji promoviše volonterski rad za državne institucije radi sticanja profesionalnog iskustva. Međutim, širi pravni okvir je potreban za promovisanje slobodnog korišćenja vremena, znanja i vještina u korist volonterske aktivnosti. 

Nacrt amandmana je bio u raspravi od 2019, ali nije finalizovano. U toku je izmjena i dopuna Zakona o NVO radi poboljšanja procedura za osnivanje, registraciju i rad NVO. Imenovani su predstavnici NVO, radna grupa koja razmatra nacrt amandmana. Preporuke misije stručne revizije za 2021. ostaju uglavnom neriješene. Crna Gora mora revidirati zakonodavni okvir, posebno Zakon o sprječavanju korupcije i Zakon o kontroli političkih subjekata i izbornih kampanja u prvom stepenu. Iako je ovaj proces počeo, još se čeka usvajanje reformi.

Zakonodavni i institucionalni okvir o osnovnim pravima je uglavnom uspostavljen i Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava. Kako god, potrebni su dodatni napori da se ovaj okvir u potpunosti implementira. Neke zakonske izmjene su, takođe potrebno, posebno u oblasti antidiskriminacije. Kao i prethodne godine, izvještajni period je obilježen polarizacijom i podjelama. Najugroženije grupe u društvo (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe) i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinu iz mržnje.

Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurao pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravni i sudski postupci, posebno za ranjive grupe. Prošlogodišnje preporuke ostaju važeće. U narednoj godini Crna Gora bi trebalo da posebno:

→ Izmijeniti i usvojiti zakone u skladu sa pravnom tekovinom EU, evropskim i međunarodnim standardima o nasilju u porodici, antidiskriminaciji, zločinima iz mržnje i govoru mržnje, usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu iz 2020. i zaštiti podataka;

→ Izmijeniti krivično zakonodavstvo u skladu sa pravnom tekovinom EU, evropskim i međunarodnim standardima za zaštitu osnovnih prava i procesnih prava;

→ Osigura efikasniju zaštitu osnovnih prava, posebno za ugrožene grupe, i osigura usklađeno tumačenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i evropski i međunarodni standardi ljudskih prava u cijelom pravosudnom sistemu, uključujući unapređenje međuinstitucionalne saradnje.

Ombudsman se i dalje doživljava kao jedna od institucija kojoj se najviše vjeruje od strane građana Crne Gore, a njegovi stavovi se često citiraju u medijima. Regulatorni i institucionalni okvir za njegovo adekvatno funkcionisanje je uglavnom uspostavljen. I dalje je akreditovan sa statusom 'B' od strane Podkomiteta za akreditaciju Globalnog saveza Nacionalne institucije za ljudska prava. Crna Gora treba da preduzme mjere da bolje uskladi okvir s Pariškim principima kako bi se mogao nadograditi na status „A“. Kapacitet Ombudsmana za rješavanje pritužbi i kvalitet njegovih odluka su nastavljeni prema poboljšanju. 

Međutim, odluke i preporuke Ombudsmana ostaju neobavezne i Crna Gora treba da poboljša njihovo sistematsko praćenje u svim javnim institucijama. Nacrt budžeta ove institucije za 2023. povećan je za 17% u poređenju sa budžetom za 2022. Međutim, ovo povećanje je dijelom posljedica odluka vlade o povećanju osnovne zarade određenim institucijama, iz novembra 2022, umjesto da odražava povećanje operativnog budžeta. Kapacitet ljudskih resursa Ombudsmana čini se da dovoljan i da je institucija u decembru 2022. imala 36 zaposlenih.

U oblasti prava djeteta, zakonodavni i institucionalni okvir je u velikoj mjeri usklađen sa međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima, uključujući sve oblasti koje pokriva UN Konvencija o pravima djeteta i njeni fakultativni protokoli. Međutim, izazovi ostaju u efektivnoj implementaciji zbog lošeg okvira odgovornosti, neodgovarajućeg i nedovoljnog kapaciteta, nedostatka sistematskog praćenja i dovoljnog finansiranja i nedostatak kvaliteta osiguranje postojećih zakona, strategija i akcionih planova. Sistematsko prikupljanje pouzdanih, a uporedivih podataka, raščlanjenih prema starosti i polu su od suštinskog značaja za postavljanje zasnovano na dokazima i prioritet su za osiguranje efikasne zaštite djece.

S engleskog prevele: Elmira Dizdarević i Marina Vujačić

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

Međunarodna konferencija Biram da biram – Samostalno, tajno, dostojanstveno u organizaciji Saveza slijepih Crne Gore (SSCG) održana je juče, 9 novembra 2023. u Podgorici

„Moja želja je da ova konferencija barem malo doprinese promjeni načina posmatranja pitanja učešća u političkom životu. Ja bih volio da donosioci odluka i sve one institucije koje su uključene u garanciji prava na učešće u javno - političkom životu promijene način razmišljanja i ovu temu posmatraju kroz prizmu ljudskih prava. Kada naiđemo na pojedinca koji razmišlja u duhu modela zasnovanog na ljudskim pravima i koji shvata da je stvaranje uslova za inkluziju osoba sa invaliditetom pitanje unapređenja društvene zajednice, a ne samo pitanje humanosti, milosrđa i empatije, onda uvijek dođemo do dobrih, održivih rješenja koja obezbjeđuju ravnopravnost i jednakost,” kazao je, u svom uvodnom obraćanju, izvršni direktor SSCG Goran Macanović

Podršku takvoj inkluziji dali su predstavnici Centra za građansko obrazovanje (CGO), Fridrih Ebert Štiftung (Friedrich-Ebert-Stiftung), Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, Politikon mreže, Ministarstva javne uprave Crne Gore, koji su podržali projekat. 

„Mi smo podržali nekoliko projekata koji su se bavili unapređenjem ukupnog položaja osoba s invaliditetom u društvu. Organizacije osoba s invaliditetom se već decenijama posvećeno bave ovom temom i njihove preporuke koje su dolazile kao glas osoba s invaliditetom su bile vrlo jasno i ubjedljivo formulisane, ali donosioci odluka zapravo nisu imali dovoljno razumijevanja za to, što se nadam da će se u budućnosti mijenjati,” kazao je programski direktor CGO, Petar Đukanović.

Da više nema opravdanja da se ovakva prava i preporuke osoba s invaliditetom ne realizuju istakao je izvršni direktor Evropskog saveza slijepih (ESS) Lars Boselman (Lars Bosselmann).

„U 2023. imamo kompletna tehnološka sredstva i legislative koje su nam na raspolaganju ili koje se mogu staviti na raspolaganje kako bi se osiguralo učešće osoba s invaliditetom u izbornim i svim drugim političkim procesima. Nema više opravdanja da se nešto tako ne ostvari,” kazao je  Boselman

Nadu da će do pozitivnih promjena doći iskazala je šefica Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u CG, Dominik Vag (Dominique Waag)

„Morali bismo da nastavimo da radimo zajedno, da unapređujemo svačija jednaka prava, a posebno što se tiče donošenja političkih odluka i učešća u političkim događajima. Sigurna sam da će političke partije obraćati više pažnje na sve vas,” poručila je Vag

Osim uključenosti osoba s invaliditetom u izbornom procesu kroz aktivno biračko pravo, odnosno pravo da biraju, na konferenciji je poručeno da OSI trebaju da budu i birane za značajne političke funkcije. Tim povodom su predstavljene i preporuke za unapređenje izbornog zakonodavstva u odnosu na osobe s invaliditetom koje obuhvataju odredbu o glasanju uz pomoć asistenta / asistentkinje, pristupačnost prostorije za glasanje, mogućnost glasanja faksimilom, smjernice o obliku, izgledu, boji i materijalu šablona za glasanje.

„Mi se nadamo da će ove preporuke biti jedan jako važan element i sredstvo za dalje zagovaranje javnih politika i da će omogućiti da sve osobe s invaliditetom samostalno, tajno i dostojanstveno glasaju,” istakla je članica Radne grupe za izradu Preporuka Nikolina Miljić.

Na konferenciji je bilo riječi i o izazovima u reformi izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori. Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) Marina Vujačić je tom prilikom istakla da nije optimistična da će do promjene doći, te da će u parlamentu ostati status quo

„Mislim da će se stvari promijeniti kada osobe s invaliditetom budu dovoljno vidljive. One nijesu vidljive ni u toku izbornog dana upravo zbog nepristupačnosti izbornih mjesta, informacija, komunikacija, proceduri glasanja i cijelog izbornog materijala i svega onoga što prethodi izbornom danu. Trebaju da se ohrabre osobe s invaliditetom koje stvarno imaju potencijala, kapaciteta, znanja, volje i koje su spremne da će biti izložene svemu i svačemu uključe u politički život” ukazala je izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić.

Da je situacija, ipak, bolja nego prije deceniju istakla je direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević i pohvalila preporuke koje su organizacije osoba s invaliditetom sastavile. 

„Razmjenom mišljenja sa stručnjacima se došlo do seta predloga za koje mislim da su dobri, da su utemeljeni, da može svako da ih podrži i taj će artikulisani predlog doći odboru kada bude formiran. Žalosno je što ovdje danas nema više predstavnika političkih partija da to čuju, ali smo na to navikli. Oni neće ni čuti, ako se mi ne organizujemo bolje,” poručila je Kovačević

Ipak, značajno je što su predstavnici većeg broja političkih partija učestvovali u panelu pod nazivom Gdje je politika invaliditeta u radu političkih partija? 

Demokratska Crna Gora će se u potpunosti posvetiti ovom izbornom zakonodavstvu jer smo oduvijek bili konstruktivan i korektivan politički faktor od našeg nastajanja, pa nadalje. Ono što smatramo neophodnim jeste izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika. Zalagaćemo se za to da se izvrši revizija svih postupaka oduzimanja poslovne sposobnosti, jer se time izgubilo pravo glasa i druga osnovna ljudska prava. Postoji cijeli dijapazon stvari koje mi moramo u budućnosti uraditi ukoliko želimo da ovo društvo zaista postane društvo socijalne pravde i sveopšte participativnosti, jer ukoliko vi ne koristite 10% ljudskih kapaciteta, onda je to veliki problem na državnom nivou,” poručila je predstavnica Demokratske Crne Gore Valentina Minić

Predstavnica Demokratske partije socijalista (DPS) Kristina Šćepanović je saglasna da su ovakva pitanja od suštinskog značaja za kvalitet života građana u Crnoj Gori

„Mislim da ta pitanja trebaju da budu tačka koja nas spaja, a ne neke dnevno političke teme koje doprinose nekim daljim podjelama. Mogu konkretno da najavim da ćemo se na narednom Kongresu DPS-a intezivno baviti politikama koje se tiču osoba s invaliditetom,” istakla je Šćepanović.

Na ovoj produktivnoj konferenciji predstavljeni su i rezultati Monitoringa zastupljenosti pitanja OSI tokom izbornog procesa vanrednih parlamentarnih izbora

„S obzirom da osobe s invaliditetom kao građani Crne Gore učestvuju u finasiranju političkih partija naš zaključak je da je neophodno da se osobe s invaliditetom uključe u oblast politike, da ravnopravno učestvuju u funkcionisanju političkih partija, te da partije obezbjede pristupačne informacije o njihovom radu. Kako bi osobe s invaliditetom bile politički aktivnije potrebno je da se s radom i programom političkih partija upoznaju, da se pristup prema njima promijeni, a to je jedini način da budu jednaki da se samim tim mogu kandidovati na pozicijama kandidata na izbornim listama,” kazala je moderatorka Anđela Dragović

Sve značajne zaključke koji su izneseni tokom prvog dana Konferencije podvukao je izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore (SSCG) Goran Macanović

„Sva prava koja mi zagovaramo su iz korpusa osnovnih ljudskih prava. Kada ostvarite mogućnost na ostvarivanje prava iz oblasti zapošljavanja, obrazovanja ili učešća u javno-političkom životu za osobe s invaliditetom, vi ste zapravo unaprijedili društvo. To potvrđuje i rečenica „Od tuđeg dobra, meni može samo biti dobro”, podvukao je Macanović

Konferencija je nastavljena danas, 10. novembra 2023, u hotelu Bristol u Podgorici, s početkom u 9.30h.

Izvor: Portalanalitika

Pripremio: Ivan Čović

Evropska Komisija o funkcionisanju institucija i reformi javne uprave: Izbori protekli u fer atmosferi, neadekvatni uslovi za osobe s invaliditetom


Demokratija 

Crna Gora je patila od duboke polarizacije i podjela, što se manifestovalo u napetim konfrontacionim pozicijama između političara koji nisu voljni da okončaju politički ćorsokak, čak su spremni i da eskaliraju kratkoročnu partijsku ustavnu krizu. To je dovelo do blokade političkog sistema. 

Političkom situacijom je dominirala prelazna vlada kojoj je nedostajao neophodan politički legitimitet i parlament koji nije mogao da okupi konzistentnu većinu za sprovođenje reformi. Nepostojanje funkcionalnog Ustavnog suda dovelo je do neizvjesnosti i pravnog neslaganja.

Održani su predsjednički i parlamentarni izbori, kao i lokalni izbori u 14 opština. Izborna posmatračka misija Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS/ODIHR) pratila je predsjedničke i parlamentarne izbore. Ove misije su ocijenile izbore kao mirne i konkurentne, uprkos proceduralnim nedostacima.

Mandat skupštinskog odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu nije dao opipljive rezultate. Bojkot velikog dijela parlamenta dodatno je uticao na njegov rad. 

Izbori 

Održani su lokalni izbori u 14 opština (oktobar 2022), predsjednički (mart/april 2023) i parlamentarni izbori (jun 2023). Misije za posmatranje izbora OEBS/KDILJP su pratile predsjedničke i parlamentarne izbore i ocijenile ih kao mirne i konkurentne, uprkos nekim proceduralnim nedostacima. Mandat parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu istekao je u julu 2022. bez opipljivih rezultata. Pravni okvir i dalje zahtijeva sveobuhvatnu reformu i harmonizaciju izbornog zakonodavstva, ograničenja biračkih prava i prava kandidovanja, transparentnost, mehanizme rješavanja sporova i nadzor finansiranja kampanje i medija. Ova, zajedno sa drugim pitanjima, ostaju neriješena

Odsustvo funkcionalnog Ustavnog suda uticalo je na izborne procese. Konstituisanje novog parlamenta i nove vlade obavljeno je krajem oktobra 2023. 

Parlament 

Mandat parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu istekao je 31. jula 2022. Nije postignut napredak u praćenju preporuka OEBS/KDILJP, a na čekanju su i ključna pitanja koja se tiču reforme izbornog zakonodavstva, biračkog spiska, finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, matičnih knjiga, etičkog kodeksa izborne kampanje i prijedloga za jačanje profesionalizma i transparentnosti rada Državne izborne komisije (DIK) i Agencije za sprječavanje korupcije (ACA). U nedostatku sveobuhvatne reforme, DIK je izvršio poboljšanja u oblastima iz svoje isključive nadležnosti i povećao ukupnu transparentnost svog rada. Međutim, politizacija DIK-a ga sprečava da obavlja svoju ulogu nezavisnog organa za sprovođenje izbora. Posebno uoči prvog kruga predsjedničkih izbora, DIK je donio pravno upitne odluke koje su predvodili njeni politički imenovani članovi. 

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je 20. juna 2023. izdao saopštenje u kojem podržava pritužbu Saveza slijepih Crne Gore da većina opštinskih izbornih komisija ne garantuje jednak, tajan i dostojanstven proces glasanja za osobe s invaliditetom, iako je DIK u martu 2022. revidirao relevantna podzakonska akta i u skladu sa tim ih uputio svim opštinskim izbornim komisijama (OIK)

Predsjednički izbori održani su u dva kruga, 19. marta 2023. i 2. aprila 2023. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici istražuje krivične prijave više desetina građana da su njihovi potpisi podrške predsjedničkim kandidatima falsifikovani. Nakon prvog i drugog kruga glasanja nije bilo pritužbi. 

Žene su bile nedovoljno zastupljene u izbornoj administraciji. OEBS/ODIHR je rasporedio međunarodnu misiju za posmatranje izbora (IEOM) uključujući posmatrače iz Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) i iz Evropskog parlamenta. Za drugi krug, OEBS/ODIHR nije poslao nijednog kratkoročnog posmatrača. Dvije lokalne nevladine organizacije rasporedile su posmatrače na skoro svim biračkim mjestima širom zemlje. Prema preliminarnim zaključcima OSCE/ODIHR-a, oba kruga su bila mirna i konkurentna i poštovala se sloboda okupljanja i izražavanja. Međutim, većina dugogodišnjih preporuka OEBS/ODIHR u vezi sa potrebom za sveobuhvatnom reformom i harmonizacijom izbornog zakonodavstva, ograničenja glasačkih i kandidatskih prava, transparentnosti, mehanizama rješavanja sporova i nadzora finansiranja kampanja političkih partija i medija i dalje su na snazi. Pravnom okviru nedostaje dovoljna regulativa, na primjer: o osnovama za poništavanje izbornih rezultata od strane suda, procedurama za tabelarni prikaz rezultata i drugom krugu predsjedničkih izbora.

DIK je primijenio privremena rješenja, rješavajući 12 zakonodavnih praznina, i sveukupno, proces je na odgovarajući način vođen. Medijski pejzaž bio je polarizovan po političkim linijama i mediji su ostali veoma ranjivi na unutrašnje i spoljašnje uticaje korporativnih i političkih interesa. 

Predsjednik Đukanović je 17. marta 2023, dan nakon raspuštanja Skupštine, raspisao vanredne parlamentarne izbore za 11. jun 2023. Ustavni sud je 27. juna 2023. jednoglasno stavio van snage izmene i dopune Zakona o predsjedniku iz decembra 2022, koji su preduslov za raspuštanje parlamenta. Ministarstvo unutrašnjih poslova je sa zakašnjenjem objavilo birački spisak sa 543.599 građana. 

Parlamentarni izbori u junu 2023. bili su konkurentni i dobro sprovedeni, uprkos tome što su se odvijali u pozadini dugotrajne institucionalne i ustavne krize. 

Formiranje nove vlade obavljeno je 31. oktobra 2023. Važno je da je nova vlada sposobna i posvećena napredovanju reformi u vezi sa EU. 

Posmatračka misija OEBS/ODIHR-a na parlamentarnim izborima odvijala se u sličnim okolnostima kao i misija za posmatranje predsjedničkih izbora. Dvije lokalne nevladine organizacije rasporedile su posmatrače na većinu biračkih mjesta širom zemlje. Prvi put su posmatrači Saveza slijepih sistematski pratili pristupačnost i glasački materijal za osobe s invaliditetom na 505 biračkih mjesta. Njihovi nalazi su bili da većina OIK-a nije obezbijedila odgovarajuću pristupačnost osobama s invaliditetom. Preliminarni zaključci međunarodne izborne posmatračke misije bili su slični onima koji su objavljeni nakon predsjedničkih izbora.

Uključenost žena u politički život i dalje je niska. U novom sazivu parlamenta biće samo 17 žena (21 odsto) što je najmanji procenat od uvođenja sistema kvota, po kojem jedna četvrtina biračkih lista mora biti rezervisana za predstavnike manje zastupljenog pola.

Nakon junskih parlamentarnih izbora, 27. jula 2023, nova Skupština je održala prvu sjednicu i verifikovala mandate novih poslanika. Novi predsjednik Skupštine izglasan je 30. oktobra 2023. Što se tiče zakonodavne uloge Skupštine, zbog bojkota većina zakona je usvojena prostom većinom (41), a većina poslanika opozicije nije učestvovala u raspravi. 

Parlament je u više navrata tražio izmjene sistemskih zakona putem administrativnih procedura i bez širih konsultacija. Parlament je, u raznim prilikama, usvajao zakone koji su bili u suprotnosti sa preporukama Evropske komisije i/ili Venecijanske komisije

Crna Gora nije usvojila neke važne zakone, kao što su Zakon o Vladi i Zakon o Skupštini, koji su potrebni za unaprjeđenje opšte uprave. Komunikacija između parlamenta i izvršne vlasti, kao i sa nezavisnim institucijama, bila je izazovna. Vlada je u nekim slučajevima propustila da da svoje mišljenje o zakonodavnim inicijativama koje su podnijeli poslanici. 

Posebno relevantan slučaj – zbog svog fiskalnog uticaja – bio je Nacrt zakona o obeštećenju bivših korisnica naknada za majke sa troje i više djece. Mišljenja o glavnim zakonskim predlozima usvojena su bez rasprave, a prije svega od strane Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Nedostajala je parlamentarna aktivnost po pitanju pristupanja EU ili koordinacije sa nadležnim ministarstvima. Odbor za evropske integracije održao je posljednju sjednicu u julu 2022.

Nadzorna funkcija Parlamenta bila je ograničena. Poslovnikom je predviđeno da se premijerski sat održava jednom mjesečno. Međutim, u izvještajnom periodu održane su samo dvije takve sjednice. 

Skupštinski odbori održali su 27 konsultativnih i devet kontrolnih saslušanja. U okviru svojih nadzornih aktivnosti, odbori su razmatrali brojne izvještaje koje su nezavisni organi podnosili Skupštini u skladu sa zakonom. Ne postoji jedinstvena praksa niti pristup vođenju skupštinskih saslušanja ili razmatranju izvještaja i predloga zakona. 

Skupština je nastavila rad na promovisanju principa otvorenosti i transparentnosti. Javnost je podnijela 37 zahtjeva za slobodan pristup informacijama na koje je Skupština odgovorila. U Skupštinu je primljeno 99 podnesaka građana i 15 e-peticija. Od ovih e-peticija, jedna je rezultirala konsultativnim saslušanjem pred Odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Skupština je na svom sajtu uvela funkcije pristupačnosti, prilagođavajući sadržaj osobama s oštećenim vidom.

U saradnji sa Evropskim Parlamentom, u novembru 2022, Parlament je organizovao drugu Skupštinu građana kako bi poboljšao učešće javnosti u procesu donošenja odluka. Parlament je organizovao i Simulaciju parlamenta za srednjoškolce, kao i sjednicu Omladinskog parlamenta. U izvještajnom periodu Odboru za ljudska prava i slobode nije dostavljen nijedan izvještaj o kršenju Etičkog kodeksa. Skupština je nastavila da dalje jača kontrolno-nadzorne funkcije i kapacitet službe za usklađivanje zakona. Na prijedlog Upravnog odbora i na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva, Skupština je u aprilu 2023. donijela odluku da se protiv pet opozicionih poslanika dozvoli pokretanje krivičnog postupka zbog navodne zloupotrebe službenog položaja. Skupštinski međupartijski Ženski klub nastavio je svoju aktivnu ulogu.

S engleskog prevela: Marina Vujačić 

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

Klub ima dvije prostorije ukupne kvadrature oko 40 metara kvadratnih, a prostor je ustupila lokalna uprava, koja je prethodno NVO Mozaiku obezbijedila automobil pristupačan osobama s invaliditetom (OSI).

U Nikšiću je otvoren prvi društveni klub za osobe s različitim vrstama invaliditeta Adapt ne samo u gradu pod Trebjesom, nego i u Crnoj Gori. Klub, koji je otvorila Nevladina organizacija (NVO) Mozaik, nalazi se u Vardarskoj ulici i dio je projekta Socijalni program za adaptaciju (Social club Adapt) koji je podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2  (ReLOaD2) koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

„Ovaj klub može služiti kao primjer svima u regionu i ovo je veoma bitno za sve nas jer ovo je početak jedne veoma bitne promjene u gradu. Jedan od glavnih ciljeva prilikom osnivanja NVO Mozaik bio je otvaranje ovakvog kluba i srećan sam što je taj cilj ispunjen. Klub nije samo servis podrške, već i mjesto okupljanja, druženja, informisanja, edukacije“, kazao je izvršni direktor Mozaika Blagoje Šturanović.

Klub ima dvije prostorije ukupne kvadrature oko 40 metara kvadratnih, a prostor je ustupila lokalna uprava, koja je prethodno pomenutoj NVO obezbijedila automobil pristupačan osobama s invaliditetom (OSI).

„Zahvalni smo što iz lokalne uprave uviđaju sposobnosti, kapacitete i kvalitet našeg rada i što su nam ustupili taj prostor kako bi zajedno uticali na zajednicu. Radimo i na budžetiranju ove usluge na lokalnom nivou kako bi taj servis opstao i kako bi osobe s invaliditetom mogle da ga koriste što duži period", kazao je Šturanović.

Istakao je da je značenje riječi adapt prilagođavanje, a pomenutim klubom oni žele da prilagode kompletnu zajednicu kako bi se poboljšao položaj OSI.

„Projekat je veoma značajan za osobe s invaliditetom jer će definitivno poboljšati njihov status u našem društvu i kvalitet njihovog života. Imaćemo i radionice, a u sklopu projekta je planirano više servisa podrške – psiho-socijalni, radno-okupacioni, pravno kreativne radionice, slikarske, oblikovanja gline, filmske i književne večeri, neformalna druženja. Biće ovo mjesto gdje ćemo donositi nove ideje i inicijative“, uvjeren je izvršni direktor Mozaika, nevladine organizacije koja broji oko 50 članova.

Klub će, prema njegovim riječima, biti dostupan ne samo OSI, već svima koji žele da doprinesu boljem standardu osoba s invaliditetom.

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević kazao je da im je lako bilo pomoći „onome ko pomoć želi, ali i ko pomoć ne čeka već sam preduzima dosta koraka da mu je lako pomoći" kada do toga dođe.

„Klub je ključni proizvod inicijative ovih ljudi koji su to osmislili na jedan lijep i adekvatan način, da im je bilo lako pomoći kada smo mi bili u pitanju. Zadovoljstvo mi je što smo bili u prilici da možemo da pomognemo i da damo primjer kako treba da budemo aktivni članovi zajednice. Onako kako vi to radite i mnogi koji nemaju tu vrstu problema koji vi imate mogu da se ugledaju na vas kako da pomognu zajednici onda kada ne čekaju sami pomoć, sami stvaraju uslove koje mogu, a onda nama olakšaju da im pomognemo", kazao je Kovačević i obećao da će nastaviti da im pomažu u realizaciji ideja.

Projektna menadžerka iz Razvojnog programa Ujedinjenih Nacija  (UNDP) Sanja Zindović kazala je svaki građanin i građanka zaslužuju da ostvare svoja pravai potencijale u zajednici u kojoj živi.

„Samo sa ispunjenim pojedincima koji se osjećaju podržano i sigurno stvaramo bogatu i oplemenjenu zajednicu. Društveni klub Adapt je ogromni korak ka tome jer odražava viziju društva koje se temelji na kulturno-obrazovnim vrijednostima, autonomiji svakog građanina i građanke i prihvatanju različitosti“, poručila je Zindović i dodala da UNDP pruža podršku Vladi u reformi vještačenja invaliditeta.

Otvaranje kluba uljepšala je izložba Opazi istinitost slike, polaznika likovnih radionica samog kluba. Radionicama, koje su trajale godinu, rukovodila je Milena Krivokapić, akademska slikarka, koja je uvjerena da će sličnih radionica, u organizacije NVO Mozaik, biti i ubuduće.

Program je vodila Nataša Lučić, a članovi Mozaika su u znak zahvalnosti uručili slike predsjedniku Opštine Nikšić i UNDP-u.

Izvor: Portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Procjena je da u Crnoj Gori oko 60.000 ljudi ima dijabetes, a najviše njih, 95 odsto, su odrasle osobe. To se čulo na naučnom skupu Pokrećemo promjene za generacije koji je organizovan u susret Svjetskom danu borbe protiv dijabetesa (14. novembar) a povodom obilježavanja 100 godina od osnivanja kompanije Novo Nordisk.

Crna Gora je zemlja s visokim procentom osoba s dijabetenom u odnosu na ukupnu populaciju. Po broju oboljelih  naša zemlja spada u red visoko ugroženih kako u Evropi tako i u svijetu. Više od 95 odsto čine odrasle osobe, a najzastupljeniji je dijabetes tip 2.

„Nivo dijabetološke zaštite u Crnoj Gori značajno je unaprijeđen u prethodne tri decenije, ali sa skoro 60.000 oboljelih i niskom sviješću o rizicima dijabetesa, naša zemlja je i dalje jedna od najugroženijih u Evropi, ocijenjeno je na događaju Pokrećemo promjene za generacije koji je u susret Svjetskom danu borbe protiv dijabetesa, okupio renomirane crnogorske endokrinologe i ljekare različitih specijalnosti“, navodi se u u saopštenju sa skupa.

Zahvaljujući stalnoj edukaciji ljekara i zdravstvenih radnika, povećanju broja endokrinologa, kao i dostupnosti najmodernijih, inovativnih terapija i medicinskih sredstava Crna Gora je u boljoj situaciji nego prije, složili su se učesnici panela posvećenog razvoju crnogorske dijabetološke zaštite. Međutim, neophodan je sistemski pristup u rješavanju izazova koje dijabetes, kao pandemija XXI vijeka nameće kako crnogorskom društvu u cjelini, tako i svijetu globalno.

„Dijabetes je veliki problem društva kako u Crnoj Gori, tako i globalno. Predstavlja petog uzročnika smrti u svijetu, ali nije samo zdravstveni, već i socijalni i ekonomski problem. Sa porastom tendencije oboljevanja od dijabetesa, nameće se potreba da imamo sveobuhvatnu nacionalnu strategiju. Ona je višeslojna i trebalo bi da obuhvati najprije prevenciju, sa kojom treba početi još kod najmlađih u predškolskom i školskom uzrastu. Obavezna je edukacija kako medicinskih radnika, tako i opšte populacije kroz podizanje svijesti o dijabetesu i njegovim faktorima rizika, što bi uključivalo i promociju zdravih postulata ishrane i fizičke aktivnosti", izjavio je dr Đorđije Krnjević, direktor Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore.

„Dijabetes i njegove komplikacije značajno utiču na kvalitet života pacijenta i skraćuju životni vijek. Razvoj inovativnih terapija usmerenih na unapređenje savremene dijabetološke zaštite u poslednjih deset godine je na vrhuncu, a upravo tim rješenjima leži kako sadašnjost tako i budućnost dijabetološke zaštite u Crnoj Gori“, rekao je dr Emir Muzurović, endokrinolog Kliničkog centra Crne Gore.

„Već dugo govorim da je dijabetes kao moj najbolji prijatelj. Živjeti sa dijabetesom nije lako, ali nije nemoguće. Moje zdravstveno stanje nije prepreka da živim kvalitetno, učim, radim, bavim se sportom i normalno se družim", istakla je Danijela Žugić, koja se ostvarila i u ulozi majke.

Izvor: Portal Dan

Priremio: Ivan Čović

U nastavku dijelimo preveden dio Izvještaja Evropske Komisije o stanju u zemlji za 2023, u odnosu na institucionalni okvir

Što se tiče političkih kriterijuma, izvještajni period su obilježile napete i konfrontacijske pozicije koje su dovele do blokade političkog sistema. Političkom situacijom dominirala je prelazna vlada koja nije imala povjerenje parlamenta i parlament koji nije mogao da okupi jasnu i dosljednu većinu za sprovođenje reformi. Štaviše, bojkot velikog dijela parlamenta uticao je na njegov rad. Nije bilo efikasnog političkog dijaloga i konstruktivnog angažmana političkih partija u cilju jačanja parlamentarne odgovornosti i nadzora vlade. Postojao je nedostatak smjernica o pitanjima pristupanja EU, posebno nakon ostavke ministarke evropskih poslova. Vlada i/ili Parlament su u nekoliko navrata ignorisali preporuke Evropske Komisije i/ili Venecijanske Komisije.

Što se tiče upravljanja, Vlada je obavljala svoje dužnosti u svojstvu privremene od avgusta 2022. i s ograničenom odgovornošću, zbog nemogućnosti političkog sistema da formira novu vladu ili pređe na vanredne izbore. U pozadini nejasnih pravila koja regulišu nadležnosti prelazne vlade, Vlada je nastavila da donosi važne odluke, razrješava i postavlja ključne funkcionere. Ključne pozicije su nastavile da se popunjavaju na v.d. 

Nedostatak koordinacije ministarstava ostaje razlog za zabrinutost. U februaru 2023, prelazna Vlada je usvojila svoj Program rada za 2023. Sveukupno gledano, transparentnost upravljanja je i dalje problem i Vlada je često pribjegavala proceduralnoj opciji usvajanja odluka bez formalnog održavanja sjednica Vlade. Oba predsjednika na funkciji tokom izvještajnog perioda odbila su da potpišu zakone usvojene nakon raspuštanja parlamenta.

Uloga civilnog društva je prepoznata i promovisana. Međutim, pravni i institucionalni okvir koji reguliše saradnju između državnih institucija i civilnog društva treba da bude poboljšan. Političari – uključujući i na najvišem nivou – često su ocrnjivali rad civilnog društva, a prijavljivani su i izolovani slučajevi verbalnih napada. Savjet za saradnju državnih organa i nevladinih organizacija nije nastavio s radom.

Crna Gora ostaje umjereno spremna za primjenu pravnih tekovina EU i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i osnovnih prava, ali je u cjelini ostvarila ograničen napredak. Nije postignut napredak u reformi pravosuđa, do sada najizazovnijoj oblasti vladavine prava. Pravosudni sistem je nastavio da se suočava sa dubokom institucionalnom krizom, što je rezultiralo slabim rukovodstvom i upravljanjem, nedostatkom strateške vizije i lošim planiranjem, što utiče na sposobnost zemlje da ostvari pravdu.

Pored toga, sistem je i dalje pogođen pitanjima odgovornosti, između ostalih slabosti.

Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje obaveze o osnovnim pravima prema međunarodnim instrumentima i zakonodavstvu o ljudskim pravima. Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu ostaju da se izmijene u skladu sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima. Potpuna i efikasna zaštita novinara i drugih medijskih radnika nastavlja da se poboljšava, ali opipljivi rezultati u starim slučajevima napada tek treba da se postignu.

U oblasti osnovnih prava, zakonodavni i institucionalni okvir je u najvećoj mjeri usklađen i Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u odnosu na oblast ljudskih prava.

Međutim, potrebni su dodatni napori da bi se ovaj okvir u potpunosti implementirao.

Promjene u postojećem zakonodavstvu su, takođe, potrebne, posebno u oblasti nediskriminacije.

Izvještajni period je i dalje obilježen polarizacijom i podjelama. Najranjivije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe) i dalje su bili izloženi diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Trend povećanja broja femicida uz nedovoljno praćenje od strane nadležnih organa i slučajeva javno izražene mizoginije, rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom i dalje ostaje pitanje koje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurala efikasnost implementacije zakona, pristup pravdi i ostvarivanje prava u pravnim i sudskim postupcima, posebno za ranljive grupe.

Crna Gora mora da pojača svoja nastojanja da se provedu efikasne, djelotvorne i nezavisne istrage za rješavanje policijskih tortura, kršenja i nezakonite upotrebe mjera prinude.

S engleskog prevele: Elmira Dizdarević i Marina Vujačić

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

Da nema napretka u oblasti prava osoba s invaliditetom, potvrila je Evropska Komisija u svom najnovijem Izvještaju o Crnoj Gori za 2023. i ovo je prvi put da se usmjesto malog ili ograničenog napretka navodi da ga uopšte nije bilo.

Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) smo ukazivali da nestabilna politička situacija, polaziracija i podjele društva, negativno utiču na ljudska prava, posebno na prava naugroženijih, ali su oni, na pozicijama moći i odlučivanja, kao i skoro sve političke strukture upravo opstajale, „hranile“ se na tim podjelama i sabirale svoje lične i uskopartijske interese, umjesto postizanja opštih koristi za građanke i građane. Evropska Komisija, u svom Izvještaju, nadalje konstatuje da ugrožene grupe, uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom i LGBTIQ zajednicu, nastavile su da doživljavaju višestruke oblike diskriminacije i izazove u ostvarivanju svojih jednakih prava i povremeno su bile izložene govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Kako se navodi, postoji hitna potreba da se efikasno rješavaju svi oblici diskriminacije korišćenjem mehanizama pravne zaštite.

„Ljudsko prihvatanje i poštovanje pluralizma u društvu treba da se stimuliše od ranog djetinjstva kroz angažovanje sa mladima i odraslima kako bi se promovisale promjene u ponašanju i tolerancija različitosti“, a potreba za poboljšanjem nastavnog plana i programa, kvalifikacijom nastavnika, kvalitetom nastave, stopi upisa i pružanju podrške najugroženijim grupama, takođe je dio nalaza. 

Dakle, navedeno ukazuje i na važnost i suštinsku ulogu sistema obrazovanja, koji mora da promoviše i na adekvatan način edukuje o toleranciji, razumijevanju i ljudskim pravima i u najširem prihvatanju i promociji svih ljudskih različitosti, a ne kao što je to slučaj da se ne bavi ovim temama, ili se bavi na površno i na negativan način, promovišući neadekvatne i omalovažavajuće stavove o određenim kategorijama društva, često pod parolom njihove zaštite, umjesto promocije savremenih pristupa o određenim fenomenima, poput invaliditeta, na primjer.

Navedene ocjene su odgovornost sve tri grane vlasti, a upravo ni sudska, odnosno cjelokupan pristup pravdi nije adekvatan, već je ograničen i spor, posebno za osobe s invaliditetom koje često ne mogu ni pristupiti institucijama pravde i pravosuđa, a i u samim postupcima doživljavaju diskriminaciju zbog nepristupačnosti informacija i komunikacija, te neprimjenljivanju adaptacija u postupku (proceduralne adaptacije) u skladu s Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom.

Evropska komisija podsjeća da pravni okvir i dalje zahtijeva sveobuhvatnu reformu i harmonizaciju izbornog zakonodavstva, i da ga karakteriše ograničenje biračkih prava i prava kandidovanja, transparentnost, mehanizme rješavanja sporova i nadzor finansiranja kampanje i medija. Ova, zajedno sa drugim pitanjima, ostaju neriješena.

Kako dalje navode, dvije lokalne nevladine organizacije rasporedile su posmatrače na većinu biračkih mjesta širom zemlje. Prvi put su posmatrači Saveza slijepih sistematski pratili pristupačnost i glasački materijal za osobe s invaliditetom na 505 biračkih mjesta. Njihovi nalazi su bili da većina OIK-a nije obezbijedila odgovarajuću pristupačnost osobama s invaliditetom. Preliminarni zaključci međunarodne izborne posmatračke misije ODIHR bili su slični onima koji su objavljeni nakon predsjedničkih izbora – da više od polovine biračkih mjesta nije pristupačno za osobe s invaliditetom.

Pored navedenog, iz UMHCG, ukazujemo i na činjenicu da se već nekoliko godina unazad pokreću i vode postupci za zaštitu od diskriminacije po osnovu invalidnosti zbog kršenja prava na dan izbora i da je u nekim slučajevima riječ o ponovljenoj diskriminaciji koja se smatra težim oblikom u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije. Međutim, osim Državne izborne komisije, organi za sprovođenje izbora na nižim nivoima nijesu pokazali dovoljnu posvećenost i odgovornost.

Izvještaju se, takođe, navodi da unutrašnja struktura Ministarstva za ljudska i manjinska prava trebalo bi da se unaprijedi i da se bavi svim oblastima u vezi s osnovnim pravima, uključujući i obezbeđivanje neophodnih ljudskih resursa. Promjene u rukovodstvu i strukturi Ministarstva, uvedene u julu 2022, ugrozile su njegov kapacitet da promoviše osnovna prava, sprovodi pravni okvir, izrađuje nove zakone i sprovodi i prati postojeće strategije i politike. Uklonjeno je ključno osoblje odgovorno za prava osoba s invaliditetom i borbu protiv diskriminacije. Ocjena je da Crna Gora tek treba da usvoji sveobuhvatan sistem praćenja i prikupljanja podataka kako bi ocijenila nivo implementacije zakona, politika i strategija o ljudskim pravima.

U tom smislu, u odjeljku o pravima osoba s invaliditetom navodi se da nije bilo napretka. Osobe s invaliditetom u Crnoj Gori ne mogu u potpunosti da ostvare svoja prava i dalje se suočavaju sa višestrukim oblicima diskriminacije.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je u julu 2022. ukinulo Direktorat za zaštitu i jednakost osoba sa invaliditetom. Crna Gora treba ponovo da uspostavi takav direktorat ili da dodijeli relevantne nadležnosti drugoj službi za nadgledanje implementacije Strategije za zaštitu od diskriminacije osoba s invaliditetom 2022-2027 i njenog akcionog plana za 2023.

U oblasti zdravstvenih nejednakosti, ugrožene grupe imaju pristup zdravstvenim uslugama, sa izuzetkom lica bez regulisanog pravnog statusa, uključujući Rome i Egipćane koji nemaju odgovarajući pravni status. Ljudi, posebno stariji, koji žive u udaljenim ruralnim područjima, suočavaju se sa poteškoćama da dođu do zdravstvenih ustanova. Takođe, nedostatak pristupačnih zdravstvenih ustanova, odgovarajuće opreme i posebnih zdravstvenih usluga ostaje zabrinutost za osobe s invaliditetom.

Centri za socijalni rad još uvijek nemaju dovoljno kapaciteta da podrže Ministarstvo rada i socijalnog staranja u sprovođenju tranzicije od pružanja institucionalnih usluga do usluga u zajednici.

Nadalje, navodi se da se sektor socijalne zaštite i inkluzije i dalje suočava s ograničenjima ljudskih resursa i kapaciteta. U svijetlu nedavnih promjena zakonskog i strateškog okvira, poreza i socijalnih davanja za djecu, cjelokupna socijalna politika i sistem zapošljavanja zahtijevaju detaljnu procjenu i reforme kako bi efikasno odgovorili na potrebe najugroženijih grupa i na zahtjeve tržišta rada. Zakon o socijalnoj zaštiti i strategija socijalne zaštite tek treba da budu usvojeni. Ministarstvo rada i socijalnog staranja izdalo je 36 licenci pružaocima usluga socijalne i dečje zaštite. Međutim, potrebno je mnogo više uključivanja, podrške i saradnje sa civilnim društvom da bi se postigli održivi i efektivni rezultati u socijalnom sektoru, kako u planiranju i praćenju socijalnih politika, tako i za njihovo sprovođenje kroz socijalne usluge, uključujući i na lokalnom nivou. UMHCG ukazuje na činjenicu da Ministarstvo ne finansira jednako sve licencirane pružaoce usluga, bez obzira na zakonsku obavezu, pa tako usluge licencirane od strane organizacija osoba s invaliditetom ostaju bez stalne i dovoljne finansijske podrške iz budžeta.  

U oblasti nediskriminacije u zapošljavanju i socijalnoj politiciZakon o jedinstvenom vještaćenju invaliditeta (kako je njegov zvaničan naziv) još nije usvojen, iako su nacrt zakona i javne konsultacije završene 2022. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, koji je bilo, takođe, planiran za usvajanje 2023. je odložen. Organizacije civilnog društva još uvijek nisu dovoljno uključene u procese kreiranja politika. Broj osoba s invaliditetom uvrštenih u evidenciju nezaposlenih na kraju 2022. bilo 9 864, od čega 6 755 ili 61,78% žena (10 970 u 2020).

Crna Gora treba usvojiti Zakon o jedinstvenom vještaćenju invaliditeta, koji će biti osnova za reformu sistema kako bi se ostvario pravedniji, ravnopravniji i lakši pristup pravima, omogućavajući prelazak sa medicinskog na model zasnovan na ljudskim pravima. Do usvajanja predloga zakona o jedinstvenom tijelu za procjenu invaliditeta čeka se odluka o dodjeli prostorija za budući Zavod za utvrđivanje invaliditeta (kako je inicijalni naziv ove ustanove u važećim dokumentima). Crna Gora tek treba da usvoji Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, koji bi, takođe, regulisao opredjeljivanje i upravljanje pripadajućim fondom.

Nacionalni savjet za prava osoba s invaliditetom, tijelo zaduženo za praćenje sprovođenja svih zakona i strategija za unaprjeđenje prava i podršku boljoj koordinaciji u oblasti invaliditeta, ne funkcioniše. U maju 2023. Kancelarija ombudsmana je uspostavila Nezavisni mehanizam za praćenje u skladu sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.

Ne realizuju se preporuke Komiteta UN za prava osoba s invaliditetom iz 2017. posebno u dijelu neophodnih reformi u odnosu na starateljstvo i donošenja odluka u ime osoba s invaliditetom (zamjensko odlučivanje).

Crna Gora nije usvojila akcioni plan za sprovođenje preporuka Komiteta. Neke definicije invaliditeta u crnogorskom zakonodavstvu koriste pogrdnu terminologiju.

Izrada nacionalne strategije o deinstitucionalizaciji je spora i organizacije osoba s invaliditetom nisu uključene u proces.

Sve navedene ocjene samo su dio onoga na šta u kontinuitetu argumentovano ukazujemo, a što se godinama ne mijenja u pozitivnim smjerovima, već neke oblasti prati i nazadovanje. U tom smislu, ponavljamo našu, ranije iznijetu, ocjenu da je do 2015. ovu oblast pratio određeni napredak zbog usvajanja nekih važnih zakonskih rješenja, međutim od tada, skoro cijelu deceniju imamo više negativnih odluka i rješenja nego pozitivnih, a nijedna nova struktura vlasti ne pokazuje suštinski drugačiji odnos i rezultate, već se nerijetko pokušava opravdati lošim zatećenim stanjem. Iako odgovornost za ocjene nije bila na novoj, nedavno uspostavljenoj, strukturi vlasti, trenutno je najveća odgovornost na novoj političkoj vladajućoj većini i u Skupštini Crne Gore i u Vladi Crne Gore, ali ujedno ukazujemo i opoziciji i drugim strukturama društva da je neprihvatljivo da osobe s invaliditetom, koje su ionako u nepovoljnom položaju, budu i dalje kolateralna šteta različitih političkih i ličnih interesa, što je nerijetko bio slučaj.

Iako postoji u velikoj mjeri adekvatan zakonski okvir i mogućnosti koje se odnose na prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada za osobe s invaliditetom, sa tim u praksi često nijesu upoznate ni osobe s invaliditetom niti poslodavci.

Kada govorimo o zapošljavanju mladih s invaliditetom situacija nije zadovoljavajuća, a pojedinačni pozitivni primjeri upravo potvrđuju to pravilo. Prilikom konkurisanja za oglase za posao, ova se populacija i dalje nerijetko suočava s velikim predrasudama od strane poslodavaca, što utiče na nedostatak samopouzdanja u daljem aktivnom zalaganju u potrazi za poslom.

Praksa je pokazala da prilikom zapošljavanja mladima s invaliditetom nedostaju kvalitetne veze sa poslodavcima. Takođe im nedostaju i smjernice zasnovane na utvrđivanju prilika i potreba, istakla je za M portal Aleksandra Pavićević, koordinatorka Servisa za zapošljavanje u Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Da je ova populacija u nezavidnoj poziciji govori i činjenica da ne postoje ni programi za smanjenje efekata dugotrajne nezaposlenosti, kao i povećanje zapošljivosti.

„U praksi to znači da čak i kada mladi s invaliditetom imaju priliku za rad, nijesu adekvatno pripremljeni, jer im nedostaju radne navike i etika, imaju veliki izazov da se prilagode naglim promjenama iz statičnog u aktivan život i ne postoji podrška u toj tranziciji. Posljedica navedenog bude ta da mladi s invaliditetom često nijesu u mogućnosti da zadrže posao na duže vrijeme. Većina njih rade na privremenim poslovima, kratkoročno ili u okviru javnih radova ili nekih projektnih aktivnosti, najčešće projekata za zapošljavanje, tzv. grant šema”, podsjeća naša sagovornica.

Nerijetko se, kako ističe, dešava da poslodavci pogrešno percipiraju njihovu radnu sposobnost i daju im smanjen obim posla i/li manje zahtjevne zadatke, ali i da ih ne uvedu u posao na adekvatan način. Takođe, suočavaju se i sa nepristupačnošću radnih mjesta u kojima je nemoguće da mladi s invaliditetom izvršavaju svoje radne zadatke.

Osim, navedenog, neprilagođenost radnog vremena i nefleksibilnost na poslu (npr. kada se radi o otvaranju mogućnosti da se dio radnog vremena radi od kuće, fleksibilno radno mjesto i sl), neprilagođenost radnih zadataka samo su, kako tvrdi Pavićević, neke od barijera s kojima se suočavaju mladi s invaliditetom.

Generalno, smatra ona, situacija je nezadovoljavajuća u svim navedenim aspektima, a pojedinačni pozitivni primjeri upravo potvrđuju da su rjetkost, a ne pravilo.



UMHCG pruža usluge Servisa za zapošljavanje

UMHCG od 2015. pruža osobama s invaliditetom i poslodavcima usluge Servisa za zapošljavanje. To pretpostavlja informisanje, povezivanje s poslodavcima, i u saradnji s njima obezbjeđivanje mogućnosti za obavljanje praktičnog rada i zaposlenja osoba s invaliditetom.

Dosadašnje iskustvo UMHCG, naime, pokazuje da mladi s invaliditetom imaju ograničen izbor prilikom biranja poslova na tržištu rada, upravo zbog brojnih prepreka i barijera s kojima se svakodnevno suočavaju, ali i zbog neadekvatnog sistema obrazovanja, odnosno vrsta i stepena obrazovnog profila, stečenog nivoa znanja i drugo.

Kako objašnjava Pavićević, shodno bazi podataka koje posjeduje UMHCG iz oblasti rada i zapošljavanja, najviše ponuda za zaposlenje od strane poslodavaca bilo je u administrativnim poslovima, što prema njenim riječima ima za posljedicu isključenost osoba s  prilikom konkurisanja za poslove u skladu s njihovim kompetencijama i ograničenu mogućnost napredovanja na radnom mjestu i u karijeri.

Ona podsjeća da Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom omogućava da svaki poslodavac koji zaposli osobu s invaliditetom ima pravo na subvencije za zaradu, opremu i prilagođavanje radnog mjesta i asistenta u radu, kao tehničku pomoć zaposlenoj osobi s invaliditetom. Međutim, u praksi su se pojavili problemi.

„Nažalost, više od dvije godine Zavod za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) kasni s redovnim isplatama subvencija zarada, asistenata u radu i sredstava za opremu i prilagođavanje radnih mjesta nekim poslodavcima. Informisani smo do strane zaposlenih osoba s invaliditetom, da nakon prilagođavanja radnih mjesta i uslova rada, odnosno nakon što poslodavac ostvari pravo na bespovratna sredstva za prilagođavanje radnog mjesta, Zavod ali i inspekcija rada ne sprovode aktivnosti koje se tiču praćenja zaposlenih osoba s invaliditetom, kako bi se vidjelo na koji način ta oprema osobi s invaliditetom odgovara, da li vremenom treba da se mijenja i da li još nešto treba učiniti kako bi se radno mjesto potpuno prilagodilo za osobe s invaliditetom i slično”, objašnjava Pavićević.

I to nije sve, već se kako ona tvrdi, kontinuirano vodi negativna kampanja, odnosno propaganda o navodnim zloupotrebama subvencija, za poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom.

Kada je riječ o pravnom okviru Crne Gore u oblasti rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom najznačajnije je pomenuti, između ostaloga, Zakon o radu i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.

Zakon o radu, svojim antidiskriminacionim normama štiti prava osoba s invaliditetom i garantuje im posebnu zaštitu, kao i propisuje mjere afirmativne akcije prema osobama s invaliditetom, između ostaloga, prilikom raspoređivanja na poslove koji odgovaraju preostaloj radnoj sposobnosti osoba s invaliditetom, pravo osoba s invaliditetom da rade u mjestu življenja, odnosno da ne mogu biti raspoređeni u drugo mjesto van mjesta prebivališta, odnosno boravišta, pravo na otpremninu, pravo na godišnje odmore i sl.

Pavićević ocijenjuje da navedeno zakonsko rješenje ima i dobrih i neadekvatnih odredbi, a ona koju je neophodno mijenjati je odredba o preostaloj radnoj sposobnosti jer se polazi od stava da svaka osoba s invaliditetom ima samo djelimičnu radnu sposobnost, a ne potpunu, i da je uzrok lično svojstvo osobe, a ne uslovi tržišta rada i konkretnog radnog mjesta.

Treba mijenjati zakon i podzakonska akta

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom sam po sebi potvrđuje da opšti zakon nije mogao proizvesti adekvatne efekte i uslove rada za osobe s invaliditetom, zbog čega je država i propisala subvencije za poslodavce, kao vid motivacije da zaposle osobu s invaliditetom.

Pavićević ističe da je i ovo zakonsko rješenje, kao i pripadajuće podzakonske akte, neophodno promijeniti u duhu modela pristupa invaliditetu zasnovanog na ljudskim pravima.

U UMHCG, takođe, smatraju da je posebno važno da je novozaposlenim ljudima i to ne samo osobama s invaliditetom, već svim mladima, neophodno da imaju mentorsku radnu praksu, kako bi stekli adekvatna znanja, oslobodili se straha od greške, preuzimali samoinicijativu i odgovornost, te postizali adekvatne radne učinke.

Posredstvom UMHCG nekoliko osoba s invaliditetom je uspjelo uspješno da zasnuje radni odnos na neodređeni vremenski period i uklopi se u radnu zajednicu. Oni su prethodno prošli mjere profesionalne rehabiltacije koje su imale za cilj obezbjeđivanje adekvatnih uslova za rad, što je, kako su uvjereni u UMHCG pozitivno uticalo na radni učinak zaposlenih osoba s invaliditetom.

Brojni pokazatelji ukazuju na to da se mladi s invaliditetom nerijetko susrijeću s nizom problema prilikom zapošljavanja. Tako oređeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom, kako kažu u UMHCG, nema utvrđen status i nije kod poslodavca registrovan kao osoba s invaliditetom zbog straha od odbacivanja i neprihvatanja, odnosno u krajnjem mobinga na poslu ili gubitka radnog mjesta.

„Navedeno znači da određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom ne prolazi proces profesionalne rehabilitacije koji ima za cilj stvaranje uslova za adekvatnije radno okruženje i olakšavanje procesa rada svake osobe s invaliditetom, te stvaranje uslova za bezbjednost i zaštitu na radu i u toku radnog procesa, bez obzira na vrstu i stepen invalidnosti, i to kroz uklanjanje i/ili minimalizovanje prepreka i prilagođavanje radnog okruženja (radnih prostorija) i pristupačnog radnog mjesta (radni proces, materijal, opreme za rad i drugo)”, objašnjava Pavićević.

Iako postoji u velikoj mjeri adekvatan zakonski okvir, i mogućnosti, uključujući i one koje se odnose na prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada, što podrazumijeva i sredstva i opremu za rad, za osobe s invaliditetom koje imaju utvrđen status, u praksi s ovim mogućnostima često nijesu upoznate ni osobe s invaliditetom niti poslodavci ili su procedure do ostvarivanja tih prava duge i demotivišuće. 

„Činjenica je da zaposlene osobe s često nijesu dovoljno informisane, niti psihološki i pravno osnažene za aktivnosti koje doprinose smanjenju progresije invalidnosti, a koje mogu biti izazvane upravo neadekvatnim uslovima rada, nepristupačnošću, neprilagođenošću, neobezbijeđivanjem neophodne opreme i sredstava za rad, kao i o mogućnostima ličnih prilagođavanja i kompenzacija koje omogućavaju adekvatnije uslove rada, brži radni proces i kvalitet rada”, napominje Pavićević.

Ona smatra da je zbog svega navedenog važno ukazati na činjenicu da poslodavac mora biti informisan o mogućim mjerama i neophodnoj podršci koju je važno pružiti svakoj zaposlenoj osobi s invaliditetom, kako posredno, tako i neposredno kroz angažovanje izvođača profesionalne rehabilitacije.

„U tom kontekstu, takođe je neophodno da država sistemski obezbijedi pristupačnost i bezbjednost radnog mjesta i okruženja u skladu s propisima koji definišu oblast uređenja prostora i izgradnje objekata, kao obavezan segment radnog mjesta, odnosno pristupa radnom mjestu, i definiše da mjere zaštite i zdravlja na radu pored kolektivnih mjera, za osobe s invaliditetom obavezno sadrže i indvidualne mjere zaštite i zdravlja na radu koje poslodavac može obezbijediti upravo kroz mjere profesionalne rehabilitacije”, ističe Pavićević.

Poslodavci često sumnjaju u kvalitet rada OSI

Napominje i da još uvijek postoji visok stepen predrasuda kod poslodavaca, jer smatraju da osobe s invaliditetom neće moći adekvatno da odgovore radnim očekivanjima i zahtjevima posla, odnosno da će to moći da učine u manjoj mjeri nego osobe bez invaliditeta, bez obzira na obrazovanje, kvalifikacije i prethodno radno iskustvo. Tako poslodavci nijesu dovoljno informisani o modelima pristupa invaliditetu, pri čemu radni potencijali, stručnost i uspjesi zaposlenih osoba s invaliditetom nijesu dovoljno promovisani, te poslodavci i dalje stavljaju akcenat na ono što osobe s invaliditetom ne mogu, a ne na barijere koje ih onemogućavaju da to „nešto“ urade.

„Dakle, poslodavci nemaju dovoljno podrške ili motivacije za zapošljavanje OSI, jer država nije posvetila dovoljno pažnje pitanju motivacije i podrške poslodavcima, već zauzima često pasivnu ulogu, a u posljednje vrijeme i negativnu i neprijateljsku realizaciji cilja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, sprovođenjem prethodno pomenute negativne kampanje, kašnjenjem isplata subvencija, dugogodišnjim stopiranjem procesa usvajanja novog zakonskog rješenja i drigo”, ocijenila je Pavićević.

Kao jedan od najvećih uzroka velike nezaposlenosti ili niske zapošljivosti osoba s invaliditetom u Crnoj Gori može se smatrati neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada.

Pavićevć napominje da je opšte poznato da poslodavci traže vještine koje se najčešće ne stiču u formalnom obrazovanju, već u različitim školama, na kursevima, treninzima i sličnim obukama. Kada su u pitanju kompetencije potrebne poslodavcima osobe s invaliditetom se nalaze u još nepovoljnijoj situaciji. Pripadnici ovog dijela populacije, rema njenim riječima, gotovo da nemaju nikakve mogućnosti, ili su te mogućnosti ograničene, kada je u pitanju ovladavanje znanjima i vještinama kao što su npr. informatička pismenost, poslovna komunikacija, vještine upravljanja, organizacijske vještine i sl.

Riječ je o tome da se ova znanja i vještine najčešće stiču na obukama koje se organizuju u nepristupačnim prostorijama i na nepristupačan način, odnosno uz nepristupačne metode i tehnike učenja ili od strane predavača koji ni sami nemaju iskustva u radu s osobama s invaliditetom. Naime, prema uvjerenju Pavićević, osim što je redovni sistem obrazovanja nepristupačan za osobe s invaliditetom, one su najčešće isključene i iz neformalnog sistema obrazovanja i cjeloživotnog učenja.

Takođe, smatra da je neusklađenost obrazovnog sistema i tržišta rada moguće u značajnoj mjeri prevladati kroz temeljnije praćenje ishoda za pojedine obrazovne kadrove, koordinaciju obrazovnih sadržaja s poslodavcima i relevantnom vannastavnom praksom u svim oblicima obrazovanja.

„Samo kroz ciljane obrazovne investicije i aktivne mjere zapošljavanja moguće je prevladati ustanovljene nejednakosti, kao i probleme mladih koji su zbog invaliditeta, dužeg boravka u institucijama ili pripadanja nekoj od manjina marginalizovani u pristupu obrazovanju, a potom i tržištu rada”, zaključuje Pavićević.

Izvor: Mportal.me (Tekst prenesen u originalu) 

Pripremio: Ivan Čović

Zavod za profesionalnu rehabilitaciju (ZOPT) je objavio Javni poziv II za učešće u programu mobilnosti, u sklopu MoVET projekta, koji će pružiti radna iskustva u inostranstvu osobama s invaliditetom, pripadnicima manjinskih grupa i ostalim pripadnicima grupa s manje mogućnosti. Program obuke će trajati 14 dana ili tri mjeseca u jednoj od navedenih zemalja: Italiji, Njemačkoj ili Grčkoj. Fokus programa će biti na stručnom osposobljavanju u sektoru turizma i ugostiteljstva, administrativne poslove, ICT-a i logistike u transportu.

Kandidati će kroz rad s stručnjacima iz navedenih oblasti imati priliku da steknu nova znanja i vještine u tim sektorima. Takođe, imaće priliku da razviju svoje jezičke vještine, da se susretnu s različitim kulturama i da razmijene iskustva s drugim polaznicima iz različitih zemalja.

Program će im pružiti priliku da se razviju kao ličnosti, da steknu nova prijateljstva i da se pripreme za budućnost i dalju karijeru.

Ukoliko ste zainteresovani za ovaj program, ne oklijevajte da se prijavite i iskoristite ovu priliku za unapređenje vaše karijere.

Proces prijave:

Za prijavu je potrebno da kandidati dostave i sledeća dokumenta (elektronskim putem):

CV (radnu biografiju), poželjno u Europass formatu,

Motivacino pismo (navedite zašto želite da učestvujete i koje vještine želite da usavršite) i

Kopiju diplome o završenom obrazovanju (nije neophodno fakultetsko obrazovanje).

Navedena dokumentacija je neophodna za proces selekcije kandidata, molimo vas da dostavite sva potrebna dokumenta i da ih pošaljete putem e-mail Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 1. decembra 2023.

Napomena: Potrebno je osnovno poznavanje engleskog jezika, odnosno jezika zemlje domaćina.

Troškovi koje pokriva projekat:

MoVET projekat će pokriti troškove puta, smještaja, ishrane i zdravstvenog osiguranja za polaznike programa.

Proces selekcije:

Kandidati koji uđu u uži izbor za učešće u programu, biće upućeni na info sesije gdje će biti detaljno informisani o programu i narednim koracima. Odabrani kandidati obavezno će pohađati pripremne psiho-motivacine radionice.

ZOPT je odlučan da podrži talentovane osobe kroz pružanje prilike za usavršavanjem u inostranstvu, a čime će se, po završetku programa, povećati i njihove prilike za zapošljavanje i napredovanje u karijeri. Ovaj program mobilnosti samo je jedan od načina na koji se to može postići. Ukoliko imate bilo kakva pitanja ili nejasnoće, kontaktirajte ZOPT za dodatne informacije, na mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..

Okvirni vremenski plan aktivnosti:     

AKTIVNOSTI

DATUMI I ROKOVI

Trajanje javnog poziva – rok za prijavu: 

Do 1. 12. 2023.

Selekcija polaznika: 

Od 1. 12. do 7. 12. 2023.

Pripremna obuka: 

U periodu od 7. 12. 2023.

Trajanje mobilnosti: 

14 dana (za tri grupe po sedam polaznika)

Tri mjeseca (za sedam polaznika)

Izvor: Portal Zopt

Pripremio: Ivan Čović

Strana 11 od 87

Back to top