Željko

Željko

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva osobe s invaliditetom da se prijave za učešće na Susretima OSI (grupama samopodrške) koji će se održavati u periodu od januara do novembra 2022. 

Organizovanjem susreta OSI namjera je da se OSI kroz grupe samopodrške na kojima će dijeliti iskustva o samostalnom životu osnaže za samostalno življenje i samostalno donošenje odluka.

Ovom aktivnošću je planirano okupljanje najmanje 10 OSI (koje već žive samostalno, kao i one koje ne žive po principima samostalnog života, ali teže ka tome) radi dijeljenja iskustva iz te oblasti, razgovora o mogućim prepekama, izazovima i strahovima, te načinima za njihovo prevazilaženje i sl. Takođe, poseban segment će biti razgovor o ličnim potrebama i procjenama sopstvenih potreba, ali i životnih troškova nastalih zbog invaliditeta, odnosno suočavanjem s preprekama, tj. neophodnim kompenzacijama, ili i troškovima koje često imaju usljed nepristupačnosti i nepostojanja dovoljno priuštivih usluga i servisa, uključujući i javne usluge, asistivne tehnologije, moderna pomagala i dr. Kao obavezan segment sastanka se planira psihološko osnaživanje od strane stručnih radnika/ca.

Sastanci će se održavati u toku trajanja projekta i svaki sastanak će podrazumijevati neku temu u vezi sa samostalnim življenjem na koje će učesnici diskutovali spontanim redoslijedom uz fasilitaciju od strane psihološkinje. Osim ovih tema, na sastancima će biti obrađivane različite psihološke teme za koje su učesnici iz prethodnog ciklusa susreta izrazili želju.

Zainteresovani kandidati se mogu prijaviti najkasnije do 20. januara 2022, dostavljanjem prijave na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za susrete OSI.

Nakon dostavljenih prijava, izabranim učesnicima/ama će biti dostavljene informacije o mjestu i datumu održavanja mjesečnih susreta.

Susreti OSI (grupe samopodrške) se realizuju kroz projekat Samostalnošću do slobode! koji sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku Ministarstva finansija i socijalnog staranja posredstvom Konkursa za NVO u 2021.

Uobičajena zabluda o osobama s Daun sindromom (Down syndrome) je da ne mogu da postati roditelji, niti da mogu odgajati djecu. Džad Isa (Jad Issa), muškarac s Daun sindromom iz Sirije, je sa svojom suprugom odgajio sina Sadera (Sader Issa) i omogućio mu da završi studije medicine i postane doktor (stomatolog).

Kad se rodio Sader, svi su bili presrećni, a s obzirom na to da se radilo o prvom djetetu Džad kaže kako su ga malo i razmazili.

Sader se rado prisjeća da se kao dijete osjećao jako voljenim i da bi njegov otac provodio vrijeme s njim igrajući razno-razne igre.

Džad je uložio sav svoj trud kako bi njegov sin ostvario svoje snove. Radio je u mlinu za pšenicu i tako je počeo da štedi novac za sinov fakultet. Učinio je sve što je bilo u njegovoj moći kako bi izdržavao svoju porodicu, a kako kaže Sader, očev naporan rad i predanost da mu pruži najbolju moguću budućnost inspirisali su ga da postane ljekar.

Sader je govorio o nekim komentarima koje dobija od ljudi o svojoj mami i tati, koji su još uvijek zajedno. „Jedna od zabrinutosti ljudi je kako žena koja nema Daun sindrom može da se uda za muškarca sa DS?“ „Mislim da ako su dva partnera na istoj strani, zašto se onda ne bi vjenčali? Oni su intelektualno podobni jedno drugom; veoma jednostavni, ali ljudi puni ljubavi i brige za druge.“

„Kada ljudi pretražuju Gugl (Google), „otkriju“ da su muškarci sa Daun sindromom (DS) neplodni pa se zbune kada čuju za nas“, objasnio je on. „Znam još šest slučajeva očeva sa DS-om, a istraživanja koja pokazuju plodnost muškaraca sa DS-om su malobrojna, tako da ne možemo reći da su ovi muškarci neplodni tako lako“. On želi da drugi ljudi sa DS-om znaju da je, iako je to rijetkost, moguće imati porodicu. „Zaista cijenimo stotine roditelja koji su mi se obratili i rekli mi da smo im dali nadu u bolju budućnost njihove djece“, dodao je on.

„Mislim da bih bio mnogo manje uzbuđen zbog života i mnogo manje strastven u onome što radim da nisam imao svog posebnog oca“, napisao je uz fotografiju sa svojim tatom.

Sader je sada stomatolog, što je jedna od najboljih i najplaćenijih karijera u Siriji, a Džadovoj sreći nema kraja.

Pričajući o mami i tati, Sader je rekao da iako su decenijama zajedno, ljubav među njima je toliko jaka kao da su se juče vjenčali. Navodi kako se oni savršeno razumiju, da obožavaju da idu zajedno u šetnje, a da nekada samo sjede i razgovaraju satima.

Izvor: portal Noizz.rs i Metro.co.uk 

Pripremio: Ivan Čović

Niki Antram (Niki Antram) iz Australije već godinama putuje svijetom sa sinom Džimijem (Jimmy). Rodila ga je kada je imala 17 godina, i već su zajedno obišli veći dio zemlje: Havaje, Bali i mnoge druge destinacije iako njih dvoje idu u obilaske na pomalo neobičan način.

"Dejli mejl" piše da je Džimi dijete s višestrukim invaliditetom. Kada ga je Niki rodila, obećala je sebi da će mu pružiti najbolji mogući život, pa kako bi mu omogućila brojne avanture, nerijetko ga nosi na leđima, 

Zna da će joj nošenje Džimija na leđima vremenom postati sve teže. Imaju i invalidska kolica koja ponekad koriste, a Niki pomaže svom sinu i da sam napravi po koji korak.

„Kad planiram naše veliko putovanje, uvek se pobrinem da imam dovoljno pelena, odeće, pa čak i jastučnica, plahti itd. Sve unapred planiram i najavljujem naš dolazak gde god išli, od restorana, hotela do raznih avantura. Čak i ako znam da će sve biti u redu, volim da ih obavestim o nama kako bih bila sigurna da sve razumeju i da sve prođe u najboljem redu“, rekla je Niki.

Džimi je dosad jahao konja, vozio se sankama, plivao s delfinima. Niki je rekla kako dvojac, zbog Džimijevog stanja, ne može da odsjeda u bilo kakvom smještaju.

„Izuzetak su bili Havaji gde su svi želeli da im se Džimi pridruži“, kaže Niki.

Već je isplanirala da sljedeća njihova avantura bude po Kanadi, ali ih je pandemija u tome spriječila pa se nada da će to uskoro proći. Trenutno zbog Kovid-mjera obilaze Australiju.

„Srećna sam jer Džimi ima slična interesovanja kao i ja. Oboje uživamo u prirodi, u vodi, u avanturama. Od Balija do Havaja bismo stajali napolju po celu noć, jer i on voli da se zabavlja. Pronalazim načine kako da mu osiguram najbolji život. Većinu vremena najviše uživa u najjednostavnijim stvarima. On je moja inspiracija. Uvek je srećan, nasmejan. Ponekad se pitam kako mogu da budem tužna kad vidim njega tako nasmejanog iako nikad nije video boje, oblake, dugu... On ipak sedi i smeška se. Ne vidi me na konvencionalan način, ali sigurna sam da u mislima ima viziju o tome kako izgledam“ ispričala je Niki.

Izvor: portal Blic.rs

Pripremio: Ivan Čović

Nikšićanin Danilo Gojković već 12 godina uspješan je parasportista. Parabiciklizam i bacanje koplja discipline su u kojima se vrlo uspješno pronašao. Želja za uspjehom i dokazivanjem na sportskoj sceni za ovog Nikšićanina jači su od bilo kakvih prepreka.

„Bez obzira koliko je teško idem dalje i trudim se da jednog dana napravim nešto u toj sportskoj karijeri", kaže Gojković.

Danilo je na rođenju ostao bez kiseonika što je u kasnijem razvoju izazvalo otežano kretanje. Kaže da ljudi „na prvu loptu“ reaguju iznenađeno kada čuju da je istrajan da se bavi sportom. On šest puta u toku sedmice trenira u teretani.

„Ja smatram da društvo, generalno kod nas, nije dovoljno upućeno u život osoba s invaliditetom jer osobe s invaliditetom definitivno mogu da žive sasvim normalan život kao i svi ostali s tim što neke radnje mogu da obavljaju kao i svi ostali, dok na neke moraju da se adaptiraju", poručio je Gojković.

Danilo je uspješan parasportista, učestvovao je na nekoliko svjetskih i evropskih prvenstava u parabiciklizmu i paraatletici. Smatra da osobe s invaliditetom u Crnoj Gori nisu u dovoljnoj mjeri upoznate i zainteresovane za bavljenja parasportom, iako su mogućnosti velike.

„Paraolimpizam generalno i parasport ima mnogo grana tako da bez obzira kakav invaliditet osoba ima ona može da učestvuje u nekom od sportova. I osobe koje su kvadriplegičari imaju sportove na paraolimpjskim igrama u kojima mogu da učestvuju i gdje mogu da ostvare sjajne rezultate", poručuje Gojković.

Pun optimizma i snage, Danilo poručuje svim ljudima da ne čekaju, već da sami naprave priliku za sebe, ali i da pronađu sreću u tome što trenutno rade.

„Ono što je bilo juče je istorija, ono što će biti sjutra misterija. Tako da, trudite se da živite u ovom momentu, u sadašnjosti, pronađite sreću u tome i sve će biti kako treba", objašnjava Gojković.

Danilov primjer dovoljno govori da se upornost isplati, a i sam poziva osobe s invaliditetom da se oprobaju u parasportovima.

Izvor: Portal Radio Televizija Crne Gore

Priredio: Ivan Čović

Projekat Samostalnošću do slobode! sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, uz podršku Ministarstva finansija i socijalnog staranja..

Projektom se želi doprinijeti poboljšanju položaja OSI u Crnoj Gori kroz razvoj vaninstitucionalnih usluga podrške za samostalni život u zajednici i ispitivanje položaja OSI u društvu, i to kroz ciljeve usmjerene na doprinos poboljšanju kvaliteta života i unapređenju kapaciteta OSI pružanjem vaninstitucionalnih usluga podrške za samostalni život u zajednici i osnaživanjem za samostalni život i povećanjem nivoa svijesti društvene zajednice o samostalnom životu OSI. Ovi ciljevi se namjeravaju dostići pružanjem usluge PA za pet OSI u periodu od 10 mjeseci uz organizovanje jednodnevnog treninga za korisnike personalne asistencije, zatim organizovanjem 10 susreta OSI (grupa samopodrške) u periodu od 12 mjeseci radi osnaživanja i dijeljenja iskustva u oblasti samostalnog življenja, obilježavanjem 5. maja - Evropskog dana samostalnog života, organizacijom „Vožnje za slobodu“ (Freedom Drive) u Crnoj Gori  i medijskom kampanjom.

Projektom će biti obuhvaćene mlade i odrasle OSI, personalni asistenti, članovi porodica OSI, OOSI, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja i mediji, ali će korist imati i sve ostale osobe s invaliditetom, OOSI, porodice i prijatelji OSI, institucije socijalne i dječje zaštite, posebno centri za socijalni rad, pružaoci usluga u oblasti socijalne i dječje zaštite, šira društvena zajednica (mediji, vršnjaci, pojedinci, državne institucije, lokalne institucije i službe i građani) i država Crna Gora.

Aktivnosti projekta realizuju se u sklopu konkursa za NVO raspisanog od strane Ministarstva finansija i socijalnog staranja u oblasti zaštite lica s invaliditetom u 2021.

Realizacija projekta traje 12 mjeseci počev od 31. decembra 2021.

Pripremila: Dragana Đokić

Projekat PUT do sigurnOStI sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u partnerstvu sa NVU INVICTUS, uz podršku Ministarstva kapitalnih investicija.

Projektom se želi doprinijeti adekvatnijim garancijama i primjeni politika i praksi u oblasti pristupačnosti usluga saobraćaja osobama s invaliditetom (OSI) na teritoriji Crne Gore, kroz specifične ciljeve koji se odnose na unapređenje uslova za aktivno učestovanje OSI u oblasti saobraćaja; podizanje svijesti javnosti i poboljšanje nivoa informisanosti zaposlenih u državnim i lokalnim institucijama i organima o pravima i važnosti ravnopravnog učešće OSI u oblasti saobraćaja.

Projektom će biti obuhvaćene osobe s invaliditetom, posebno one koje su aktivne u saobraćaju, pružaoci usluga u oblasti javnog saobraćaja, lokalne samouprave, nadležne službe i organi u državnim institucijama i lokalnim organima, nadležne inspekcije, i građani, kao i mediji, zainteresovana javnost i građani, i sve druge osobe s invaliditetom, članovi njihovih porodica, prijatelji.

Planirani ciljevi biće postignuti analizom propisa u oblasti drumskog saobraćaja s aspekta garancija prava OSI na aktivno učešće u saobraćaju uz preporuke za adekvatnije garancije i procedure ostvarivanja prava; biće sproveden monitoring nad primjenom propisa u oblasti drumskog saobraćaja s aspekta garancija prava OSI na aktivno učešće u saobraćaju, posebno kada je u pitanju izgled i oblik znaka pristupačnosti i način izdavanja znaka pristupačnosti, procedura oslobađanja od troškova parkinga, procedura i način uvoza vozila; biće organizovane radionice za predstavnike (lokalnih) službi nadležnih za regulisanje uslova i postupka ostvarivanja prava iz oblasti saobraćaja na temu prava OSI kao aktivnih učesnika u drumskom saobraćaju, procedurama za ostvarivanje tih prava, administrativnim barijerama, i odgovornosti navedenih institucija u tom segmentu, uz promociju proaktivnog pristupa i otvorenosti ka građanima s invaliditetom.

Tokom trajanja projekta biće sprovedena i medijska kampanja s ciljem podizanja svijesti o posljedicama nepropisnog parkiranja s posebnim akcentom na lokalni nivo, u okviru koje će biti pripremljeni, štampani i distribuirani lifleti, ali će biti i upućene i inicijative za pokretanje akcija svih nadležnih službi u ovoj oblasti. 

Aktivnosti projekta realizuju se u sklopu konkursa za NVO raspisanog od strane Ministarstva kapitalnih investicija u oblasti zaštite lica sa invaliditetom u saobraćaju u 2021. Realizacija projekta traje devet mjeseci počev od 17. decembra 2021, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 7.900,00 €.

Pripremila: Iva Mijović

Na juče održanoj sjednici Skupštine Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Miloš Ranitović izabran je za predsjednika najvišeg tijela rukovodstva organizacije. Na sjednici su razmotreni i usvojeni godišnji narativni i finansijski izvještaj za 2020, kao i planski i programski dokumenti, i to: Plan rada za 2021. s Izvještajem o realizaciji Plana rada za 2020, kao i Plan apliciranja projektima i prikupljanja sredstava za 2021. s presjekom realizacije Plana apliciranja projektima i prikupljanja sredstava za 2020.  

UMHCG je tokom 2020. realizovalo 26 projekata (19 samostalnih, i sedam partnerskih od kojih je bilo nosilac na tri), od čega je njih 13 nastavljeno i u 2021. Dva od navedenih 26 projekata završena su u januaru 2020, dok su četiri započela u decembru 2020.

Pokrenuli smo 189 različitih inicijativa, učestvovali smo u radu 19 radnih grupa, tijela i komisija, osim toga svoje komentare i sugestije smo dostavili na još 25 dokumenata na lokalnom i nacionalnom nivouProgramskim i projektnim aktivnostima u toku godine direktno je obuhvaćeno 7500 osoba. U ovu brojku nije uračunat indirektni obuhvat na društvenim mrežama, osim onih koji su ispratili dvije onlajn konferencije organizovane u toku godine, niti onih obuhvaćenih pojavljivanjem u medijima, niti je uključen obuhvat onih koji su odlučivali po našim zahtjevima, inicijativama i drugim vrstama pisane korespondencije. Uputili smo i osam inicijativa za poštovanje standarda pristupačnosti prilikom rekonstrukcije ili izgradnje oko 36 vrtića i škola. Zbog jednog projekta izgradnje vrtića u bloku VI u Podgorici obratili smo se i inspekciji za građevinarstvo, a zbog njenog nepostupanja u tom trenutku, na kraju smo se obratili i Zaštittniku ljudskih prava i sloboda, pa je nakon više od godinu dana aktivnog djelovanja UMHCG ovaj postupak uspješno okončan. Ukupan broj studenata u bazi UMHCG za studijsku 2020/21 bio je 128, uključujući i 23 brucoša. Smještaj u studentskim domovima u Podgorici i Nikšiću posredstvom UMHCG ostvarilo je 26 studenata i jedan asistent, a 25 studenata s invaliditetom ostvarilo je pravo na opštinsku stipendiju (Tivat, Plav, Bijelo Polje, Podgorica), odnosno stipendiju od strane Ministarstva prosvjete.

Različitim uslugama podrške (pravno savjetovalište i pravna pomoć, personalna asistencija, prevoz od vrata do vrata, psihološko savjetovalište, usluge psa vodiča i dr) obuhvaćeno je više od 280 korisnika. Tokom 2020, završena su tri parnična postupka za zaštitu od diskriminacije po osnovu invaliditeta, nastavljeno je šest postupaka, dok su pokrenuta četiri nova parnična postupka. U toku godine vođena su 52 upravna postupka i spora od kojih je 10 završeno22 postupka/spora su nastavljena, dok je 20 novopokrenutih postupaka/sporova u toku 2020. Za programske i osnovne troškove Udruženja utrošeno je oko 450 hiljada eura.

Na sjednici je razmotreno i pitanje preregistracije i promjena naziva organizacije, kako bi se isti uskladio s trenutnom fazom razvoja i djelovanja, imajući u vidu da je organizacija prevazišla početnu misiju te da uspješno djeluje već 20 godina zalažući se za poštovanje principa ljudskih prava i djelujući isključivo na modelu pristupa invaliditetu zasnovanom na ljudskim pravima. O modelima daljeg djelovanja i programskim segmentima odlučivaće Radna grupa koja će biti formirana iz reda zaposlenih i saradnika, uz učešće Skupštine UMHCG.

 

Dodatak: Miloš Ranitović je rođen 15. avgusta 1991. u Baru. Završio je osnovne studije Turizma i ugostiteljstva na Univerzitetu Mediteran u Podgorici. Izabran je za predsjednika Skupštine UMHCG na sjednici održanoj 21. decembra 2021. u mandatu od pet godina. Bio je polaznik programa razvoja kapaciteta članova paraolimpijskih komiteta (OCP1 – Mladi lideri u sportu – Agitos fondacija). Trenutno je polaznik programa obuke za frontend dizajn (San Dijego, SAD). Pored poznavanja ofis paketa (Word, Excel, PowerPoint), društvenih mreža i medija za komunikaciju, poznaje HTML5/CSS, Javascript.

Generalni sekretar je Paraolimpijskog komiteta Crne Gore od 2018. Ključna zaduženja su mu: priprema i upravljanje finansijskim izveštajima i izvješajima o radu, registracija delegacije za evropska, svjetska prvenstva i paraolimpijske igre, održavanje komunikacije tokom međunarodnih turnira, organizacija državnih prvenstava u atletici i stonom tenisu, izrada i priprema konkursa za godišnji budžet Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore (Uprave za sport i mlade) i Ministarstva finansija i socijalnog staranja, vođenje zapisnika tokom komisija i upravnih odbora, održavanje sajta i profila na društvenim mrežama Paraolimpijskog komiteta i dr.

Profesionalno se bavio sportom u periodu 2011-2018. Bio je šef misije tokom Paraolimpijskih igara u Tokiju 2020, i bio je Kovid oficir za praćenje protokola tokom ovih igara. Šef misije je za Zimske paraolimsijske igre u Pekingu 2022.

U periodu 2016-2018. radio je kao sportski terapeut. Član je golbal tima Crne Gore. 

Milošev moto je: Bolje je više trenirati, kako bi što manje „krvarili“ u borbi. ("Better to do a lot of training, so that you bleed less in battle."). Maternji jezik mu je crnogorski, ima znanje engleskog, italijanskog i njemačkog jezika. 

Projekat Nauči, da (ne) budeš vezan sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u partnerstvu sa Savezom slijepih Crne Gore, uz podršku Ministarstva kapitalnih investicija.

Projektom se želi doprinijeti ostvarivanju i zaštiti prava osoba s invaliditetom (OSI) na slobodno i bezbjedno kretanje u javnom saobraćaju na teritoriji Crne Gore, kroz specifične ciljeve koji se odnose na poboljšanje i povećanje nivoa informisanja OSI o njihovim pravima i obavezama iz oblasti javnog saobraćaja i načinima njihovog ostvarivanja i zaštite od kršenja; poboljšanje nivoa informisanosti i znanja zaposlenih u državnim i lokalnim institucijama, organima i službama o pravima OSI na slobodno i bezbjedno kretanje, kao i problemima s kojima se suočavaju OSI u praksi i načinima njihovog rješavanja i u krajnjem poslednji cilj se odnosi na doprinos bezbjednosti OSI kroz podizanje svijesti šire javnosti o pravima i obavezama svih učesnika u saobraćaju. 

Projektom će biti obuhvaćene osobe s invaliditetom, one koje su aktivne u saobraćaju, nadležne institucije i subjekti u oblasti javnog saobraćaja, ali i sve druge osobe s invaliditetom, uključujući posebno one koje koriste pomagala za kretanje, odnosno prilikom kretanja, porodice osoba s invaliditetom, organizacije osoba s invaliditetom, donosioci odluka, građani.

Planirani ciljevi biće postignuti realizacijom radionica na temu promocije bezbjednosti i pristupačnosti u saobraćaju; simulacijom kretanja uz pomoć pomagala u kojima će OSI naučiti kako pravilno da na vrijeme uoče/prepoznaju prepreke i kako da zaobilaze prepreke, dok bi drugi učesnici simulacije - građani, predstavnici raznih institucija/službi trebali da se upoznaju s preprekama koje treba uklanjati. Pored navedenog, redovno će biti sprovođena medijska kampanja u okviru koje će biće izrađen i video spot s ciljem informisanja OSI ali i opšte i stručne javnosti o pravima i obavezama OSI kao učesnika u saobraćaju.

Aktivnosti projekta realizuju se u sklopu konkursa za NVO raspisanog od strane Ministarstva kapitalnih investicija u oblasti saobraćaja, sigurnosti i bezbjednosti u 2021. Realizacija projekta traje sedam mjeseci počev od 17. decembra 2021, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 9.098,40 €.

Pripremila: Iva Mijović

utorak, 21 decembar 2021 10:17

DRUGI NJUZLETER UMHCG

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) je izradilo drugi njuzleter s namjerom da vas informišemo o mjerama i aktivnostima koje sprovode državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, nevladine organizacije, kao i učenički i studentski parlamenti radi poboljšanja položaja mladih, uključujući i mlade s invaliditetom, njihovog ličnog i društvenog razvoja i uključivanja u društvene tokove. Dakle, u ovom broju donosimo vam kratke informacije o tome kako se planira, sprovodi i unapređuje omladinska politika.

Ovaj Njuzleter (Newsletter) je izrađen u okviru projekta ZA JEDNakO učešće OSI! koji je podržan od strane Glavnog grada Podgorica kroz Konkurs za raspodjelu sredstava za projekte nevladinim organizacijama za 2021. Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost UMHCG i nužno ne odražava stavove donatora.

Ukoliko želite da preuzmete Njuzleter, to možete učiniti klikom ovdje.

Univerzalni jezik filma može značajno doprinijeti razumijevanju univerzalnosti ljudskih prava, jer ima moć da da uzdrma i senzibiliše, posebno kad je riječ o razumijevanju izazova sa kojima se suočavaju neke od najmarginalizovanijih grupa, poput os Joba sa invaliditetom, rečeno je večeras, između ostalog, na panel diskusiji OSI između sposobnosti i barijera u Crnoj Gori – probijanje stigme nakon projekcije filma Nespokojan, belgijskog reditelja Žoakim Lafos (Joachima Lafossea) u okviru pratećeg programa XII Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2021.

Sanja Zindović, projektna koordinatorka u Programu Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), istakla je da je trenutni sistem nepravedan, ograničavajuči i obeshrabrujući za OSI, zbog čega Vlada uz snažnu podršku UNDP i EU, sprovodi reformu sistema procjene invaliditeta. „Reformom će biti uspostavljeno jedinstveno tijelo za procjenu invaliditeta umjesto dosadašnjih oko 30 komisija, kao i nova jedinstvena metodologija, zasnovana na modelu ljudskih prava, kojom će biti prepoznate sve kategorije lica sa invaliditetom, uključujući osobe sa intelektualnim i psiho-socijalnim oštećenjima”, kazala je Zindović. Ona je ukazala da će na ovaj način sve OSI imati priliku da jednostavnije ostvaruju prava i dobiju potrebnu podršku sistema. „Odnos čitavog društva, države i institucija prema OSI se mora promijeniti i demistifikovati, i moramo odbaciti stereotipe koji su, nažalost, duboko ukorijenjeni u našem društvu, i prigrliti različitosti”, zaključila je Zindović.

Marina Vujačić, izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, smatra da film može biti dobro oruđe i mehanizam za razbijanje stereotipa, ali i stranputica za njihovo produbljivanje. “U ovom filmu smo vidjeli i očekivanje od jedne strane da se samo druga strana promijeni i prilagodi zahtjevima onog drugog, kako bi bila prihvaćena, i prateću sebičnost koja se onda prelama i na borbu za dijete. Kada prihvatimo da trebamo dati i dobiti samo dio druge osobe da bismo zajedno bili srećni a da svako ima i drugi dio sopstvenog života, onda ćemo imati važnu poruku da djelovi čine novu cjelinu, kazala je Vujačić. Ona je dodala da kada shvatimo da niko nije sposoban za sve i da smo svi sposobni za nešto, nećemo o osobama s invaliditetom razmišljati kao o manje (ne)sposobnim, samo zato što imaju invalidnost kao lično svojstvo, a što je osnova svih stereotipa o njima.

Po mišljenju Nikole Ljuce, reditelja iz Beograda, mnogostruk je značaj filmova koji uključuju osobe s invaliditetom u glavni narativ. „U trenutku kada prestajemo da gledamo na likove kao jeftin poligon za manipulaciju emocija, a okrenemo se subjektivnom doživljaju – pravimo istinski iskorak. Na trenutak zamijeniti sebe nekim drugim, biti u tuđim cipelama, pogledati tuđim očima, to je pravi korak ka empatiji i razumevanju I upravo to nam film omogućava na najneposredniji način”, kazao je Ljuca. On je ukazao i uticaj okruženja u kojem se filmovi koji adresiraju invaliditet produciraju.

Vojin Ćetković je kroz svoje iskustvo pojasnio bipolarnost i da je identifikovao u periodu adolescencije. „Nažalost, tada nijesam uradio ništa povodom toga, nijesam imao povjerenje da odem kod psihologa. To se desilo tek kada sam otišao van zemlje. Ipak, siguran sam da stručnog kadra ima i u Crnoj Gori, ali u za ovo pitanje terapija nije napredna”, kazao je on. On je istakao da se bipolarnost odvija kroz tri faze. “U Crnoj Gori, nažalost, još uvijek sve zavisi od kontakata i poznavanja ljudi koji vam mogu pružiti medicinksku pomoć kako bi se dobila redovna i blagovremena pomoć i terapija”, kaže Ćetković.

Projekcija filma Nespokojan i panel diskusija su dio projekta JednakoSPOSOBNOST, koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) sprovodi, u saradnji sa Udruženjem roditelja i djece sa teškoćama u razvoju Podgorica, uz finansijsku podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) posredstvom projekta Reforma nacionalnog sistema za procjenu invaliditeta koji finansira Evropska unija.

Izvor: sajt Centra za građansko obrazovanje

Strana 8 od 32

Back to top