Željko

Željko

Promocija Leksikona ključnih pojmova u oblasti ljudskih prava OSI biće organizovana večeras u Gradskoj kući, s početkom u 20.00 časova u organizaciji JU Narodna biblioteka Njegoš u Nikšiću. 

Leksikon ključnih pojmova u oblasti ljudskih prava OSI daje tumačenje osnovnih pojmova u oblasti invaliditeta, čije pravilno razumijevanje utiče na primjenu i poštovanje prava osoba sa invaliditetom (OSI). 

Leksikon sadrži primjere adekvatne i neadekvatne terminologije koja se koristi u zakonskoj legislativi i prilikom medijskog izvještavanja, ukazuje na pravne, administrativne barijere, odnosno ograničavajuće i diskriminatorne pravne norme i neadekvatnu terminologiju iz zakona i podzakonskih akata, koje su upravo posljedica društvenih stavova i odnosa institucija prema invaliditetu kao fenomenu. Poseban osvrt u Leksikonu dat je na modele pristupa invaliditetu, pojmove kao što su invaliditet, osobe s invaliditetom, afirmativna akcija, razumne adaptacije, univerzalni dizajn, proceduralne adaptacije, abilizam, inkluzija, diskriminacija, a daje se i pojašnjenje pojmova i primjere osnova, oblasti, područja i oblika diskriminacije i brojne druge...

Autorka Leksikona je Anđela Radovanović, dok će na promociji govoriti Anđela Miličić, saradnica u izradi Leksikona, kao i Mirjana Spasojević, iz NVO Mozaik.

Leksikon je izrađen u okviru projekta Osvije(S)till diskriminaciju OSI, uz podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava u oblasti zaštite lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti u 2020.

 

Pripremila: Anđela Miličić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat Održiva tranzicija za jednake mogućnosti (STEP – Sustainable Transition for Equal Possibilities) uz finansijsku podršku UNICEF-a (Predstavništvo u Crnoj Gori)

Projekat ima za cilj da unaprijedi socijalnu inkluziju djece i adolescenata s invaliditetom i olakša prelazak u odraslo doba i samostalni život kroz lični razvoj, psihosocijalnu i pravnu podršku u zajednici.

Projektom će direktno biti obuhvaćeni djeca i adolescenti s invaliditetom do 18 godina, mladi s invaliditetom, roditelji i porodice djece i adolescenata s invaliditetom iz cijele Crne Gore, a indirektno organizacije OSI, škole u Crnoj Gori, eksperti iz raznih oblasti, nastavno osoblje, zaposleni u centrima za socijalni rad i dnevnim centrima  kao i društvo u cjelini.

Projekat obuhvata aktivnosti: škola dječjih prava, psihosocijalna i pravna podrška za djecu i adolescente sa invaliditetom i njihove porodice, Proljeće za samostalni život, stvaranje mogućnosti za prelazak iz škole ka tržištu rada za mlade i adolescente s invaliditetom, i medijsku kampanju.

Realizacija projekta traje sedam mjeseci počev od 14. marta 2022.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža pravno savjetovalište za žene s invaliditetom (ŽSI), njihovu djecu i druge članove porodice koji imaju invaliditet ili iskustvo nasilja. 

Pravno savjetovalište pružaće se svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova.

Pružanjem pravnog informisanja, savjetovanja i zastupanja postići će se višestruki efekti umjereni i na ekonomsko osnaživanje žrtava nasilja i iste će biti upućene u sve specijalizovane usluge podrške za žene žrtve nasilja i njihovu djecu.

Cilj pružanja usluga besplatnog pravnog savjetovališta je da se žene s invaliditetom koje su žrtve nasilja podstaknu na aktivnije zalaganje za svoja prava, uključujući i informisanje o mehanizmima zaštite od nasilja i upotrebu pravnih sredstava i pravnih ljekova. Kroz mehanizam besplatne pravne pomoći žene s invaliditetom, njihova djeca i drugi članovi porodice korišćenjem usluga našeg advokatskog tima mogu biti zastupane u svim pravnim poslovima i postupcima pred svim institucijama sistema. 

Pravni savjeti mogu se tražiti lično, u prostorijama UMHCG-a, putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, e-maila: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.Fejsbuk straniceInstagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me, čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih). 

Napomena: Anonimnost korisnica usluga beslatnog pravnog savjetovališta je zagarantovana. 

Kroz mehanizam pravne pomoći osobe s invaliditetom, korišćenjem usluga našeg advokatskog tima - Advokatske kancelarije “Terzić-Živković” mogu biti zastupane u svim pravnim poslovima i postupcima pred svim institucijama sistema, kao i pred pravnim i fizičkim licima u državi i inostranstvu. Kroz pravnu pomoć pruža se i pomoć prilikom sastavljanja: inicijativa, zahtjeva, molbi, žalbi, tužbi, i drugih vrsta podnesaka, zastupanja interesa stranke u tim postupcima, preduzimanja svih drugih pravnih radnji za koje se ocijeni da su u korist stranke, kao i oslobađanja od plaćanja troškova postupka (u dijelu troškova advokata/ice).

Ova aktivnost sprovodiće se narednih 10 mjeseci u okviru projekta Ćutanje nije opcija! uz finansijsku podršku Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva žene s invaliditetom (ŽSI) da se prijave za učešće na Susretima ŽSI s iskustvom nasilja (grupama samopodrške) koji će se održavati u periodu od aprila 2022. do februara 2023. 

Organizovanjem susreta ŽSI s iskustvom nasilja namjera je da se žene, kao i majke djece s invaliditetom s iskustvom nasilja, kroz grupe samopodrške osnaže da prijave nasilje i potraže potrebnu podršku i pomoć.

Ovom aktivnošću je planirano okupljanje najmanje osam ŽSI (koje su žrtve ili svjedoci različitih oblika nasilja) radi dijeljenja iskustva, razgovora, izazovima i strahovima, te načinima za njihovo prevazilaženje, kao i edukacije i ohrabrivanja drugih ŽSI i majki djece s invaliditetom koje su žrtve ili svjedoci nasilja. Takođe, poseban segment će biti na psihološkom osnaživanju i ohrabrivanju i podršci. 

Sastanci će se održavati u toku trajanja projekta i svaki sastanak će podrazumijevati neku temu u vezi sa iskustvom nasilja, ali i proradi traumatskih iskustava proisteklih iz iskustva nasilja, bilo kao žrtava ili svjedoka nasilja, uz fasilitaciju od strane psihološkinje. Osim ovih tema, na sastancima će biti obrađivane različite psihološke teme relevantne za ovu temu.

Zainteresovane kandidatkinje se mogu prijaviti najkasnije do 15. aprila 2022, dostavljanjem prijave na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za susrete ŽSI.

Nakon dostavljenih prijava, izabranim učesnicima/ama će biti dostavljene informacije o mjestu i datumu održavanja mjesečnih susreta, uz napomenu da će projektni tim angažovan na projektu štititi njhov identitet i neće dijeliti fotografije ili bilo koje informacije koje bi mogle da razotkriju identitet prijavljenih učesnica.

Susreti ŽSI s iskustvom nasilja (grupe samopodrške) se realizuju kroz projekat Ćutanje nije opcija! koji sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku Ministarstva finansija i socijalnog staranja posredstvom Konkursa za NVO u 2021.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) će učestvovati na Treningu o servisima podrške za osobe s invaliditetom u okviru projekta Inkluzivno visoko obrazovanje na Zapadnom Balkanu – IDEA (Inclusive tertiary EDucation in the West BalkanS – IDEA)UMHCG je jedan od partnera na ovom projektu, čiji je nosilac Univerzitet POLIS iz Tirane (POLIS University), a partneri su univerziteti i nevladine organizacije iz AlbanijeGrčke, Češke, Irske, Kosova i Crne Gore.

Trening će se održati u periodu od 5. do 7. aprila  na Univerzitetu Donja Gorica, u Podgorici. 

Cilj Treninga je da se koordinatori studentskih i volonterskih službi upoznaju s pravima osoba s invaliditetom, u svakoj od zemalja obuhvaćenih projektom i da razmijene iskustva, kako bi u budućnosti mogli pružati adekvatnu podršku i motivisati što veći broj mladih s invaliditetom da nastave školovanje. U vezi navedenim na treningu će biti riječi o servisima podrške za osobe s invaliditetom, kao i o karijernom savjetovanju i usaršavanju.

Ispred UMHCG na treningu će učestvovati Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije i Marija Šćepanović, koordinatorka Pravnog savjetovališta.

Ovo je samo jedna od aktivnosti u okviru projekta  IDEA koji je finansijski podržan od strane Evropske komisije kroz Erasmus+ program.

Pripremila: Anđela Miličić, koordinatorka projekta

Autizam je jedna od onih stvari o kojima svakodnevno učimo sve više. Osobe s autizmom  imaju identične ljudske vrijednosti kao i bilo ko drugi i prema tome imaju ista ljudska prava. Najbitnije je biti podrška osobama s autizmom, a tu roditelji igraju glavnu ulogu. Djeci s autizmom treba omogućiti sve uslove koje imaju i druga djeca, bez izdvajanja i diskriminacije, kako bi se ona ponašala prirodno u svom okruženju.

Kod slavnih ličnosti koje imaju ovaj invaliditet je dobro to što oni koji ga imaju odluče govoriti o tome i na taj način mogu podići svijest o životu i potrebama osoba s autizmom.

Želim pomenuti Filipa Martin-Nilsona (Philip Martin-Nielson) kome je ples treansformisao život.

Kad mu je bilo tri godine utvrđeno je da ima autizam i smatrali su da nikada neće moći da živi samostalnim životom, ali neverbalni svijet plesa promijenio je sve. Prvi koraci koje je načinio na prstima odveli su ga mnogo dalje nego što je ikada mogao da zamisli. Učeći da pleše, ovaj dječak  naučio je da živi. Danas je najmlađa zvijezda trupe Balet Trokadero Monte Karla (Les Ballets Trockadero de Monte Carlo), poznate širom svijeta po humorističkim predstavama baziranim na klasičnim baletima, u kojima muškarci igraju sve uloge.

„Autizam se ne liječi, a kako će neko živjeti sa tim, nepredvidivo je“ kaže. „Ali, ako se djetetu pruži prilika da radi ono što želi i voli, ako ima podršku koja mu je potrebna biće srećnije. Moj autizam nikada neće nestati. Nikad ne zaboravljam da je on dio mog života, ali se i ne moram fokusirati samo na to. Kao plesač, živim 100% samostalnim i stabilnim  životom.”

Izvor: Theguardian.com

Pripremila: Anđelija Savić

Ponekad mi se čini da smo mi društvo koje se dijeli po stereotipima, pa i to da se vezujemo za neka obilježja* određenog datuma, zato što je to neko drugi ustanovio, propisao ili slično... Ovo drugo i nije tako rijetko.

Ipak, postoje prilike kada treba da pričamo o određenim stvarima, i to ne sa stanovišta osude, stigme ili slično, već da podstičemo, razumijemo i prihvatamo. Različitost nije tragedija, različitost je nešto što ovo društvo treba da čini boljim, a osobe s autizmom ravnopravnijim članovima istog.

Danas je 2. april, Svjetski dan osoba s autizmom. Pitate li se o čemu mi to danas treba da pričamo? Mislim da bi bolje bilo pitanje: „Šta sve mogu danas da saznam o osobama  s autizmom?“ kako bismo ih na pravi način uključili u društvo, ili prosto, bolje razumijevali, da i oni treba da budu dio društva. 

Kada govorimo o osobama s autizmom često u javnosti možemo da čujemo kako je važno otkriti dijagnozu i baviti se ovom vrstom invaliditeta sa stanovišta medicinskog pristupa invaliditetu. Pored toga, roditeljima djeteta s invaliditetom ne pruža se adekvatna podreška za prihvatanje invaliditeta i servisi podrške potrebni za njeno/njegovo odrastanje. Dakle, i dalje fali sve ono što treba da se dijete s autizmom, kako bi bolje uspostavilo komunikaciju i bilo uključeno u društvo (obrazovanje, pa potom i zapošljavanje i sl).

Potrebno je SAMO da razvijamo njihove potrencijale i prije svega, da ih prihvatimo onakve kakvi jesu, jer su to ONI. Svako od nas je različit, pa tako i razvoju društva treba da doprinose osobe s autizmom.

Zato nemojmo o ovoj temi samo danas i sa sažaljenjem... Govorimo o jednakim prilikama i mogućnostima za sve.

*Plava boja. Plava boja je simbolično i boja kojom se širom svijeta skreće pažnja na prava osoba s autizmom, zbog uvjerenja da ona može pozitivno uticati na emocije osobe koja je posmatra. 

*2. april. Širom svijeta, ovaj datum se obilježava uz slogan #LigtItUpBlue. Međunarodna organizacija “Autism speaks” (“Autizam govori”) poziva organizacije, institucije i pojedince da se priključe inicijativi na svjetskom nivou i uključe se u kampanju paljenjem plavih svijetala na svojim objektima u noći između 1. i 2. aprila.

Pripremila: Anđela Miličić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje Školu rodne ravnopravnosti za žene s invaliditetom (ŽSI) i predstavnike/ce civilnog sektora. Škola će se održati u hotelu Bianca Resort & Spa u Kolašinu, u periodu 4-6. aprila 2022. 

Kroz Školu će učesnici/ce imati priliku da nauče kako da na adekvatniji način percipiraju invaliditet i posmatraju ga kroz prizmu modela pristupa invaliditetu zasnovanog na ljudskim pravima. 

Teme koje će biti obuhvaćene Školom obuhvataju modele pristupa invaliditetu, feminizam, međunarodni i domaći pravni okvir koji uređuje ljudska prava, porodični život, seksualnost, roditeljstvo, nasilje nad ŽSI, ljudska prava i rodnu ravnopravnost, učešće i uključivanje OSI, s posebnim fokusom na ŽSI. 

Škola će se sprovoditi u okviru projekta FRIDA - Feminizam, ravnopravnost, invaliditet, dostojanstvo uz finansijsku podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.

Pravo učešća u ovom pozivu imaju roditelji s invaliditetom i roditelji djece s invaliditetom. 

Nazivi tekstova i pojedinačne teme u okviru njih mogu biti specifične, mogu se odnositi na lična razmišljanja, iskustva i doživljaje, ali mogu predstavljati i analizu zakonske i druge regulative i sl.

Svi zainteresovani za učešće mogu da do petka, 29. aprila 2022. do 15.00 časova pošalju tekst/esej obima do 1500 riječi  na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., s naznakom „Konkurs za pisanje tekstova o roditeljstvu i OSI“

Zainteresovani kandidati/kinje koji šalju svoje tekstove u pratećem mejlu treba da napišu ime i prezime, mjesto u kojem žive i kontakt telefon. Prema pravilima konkursa, učesnik/ca može poslati najviše jedan tekst. 

Komisije UMHCG će izabrati pet najboljih tekstova koji će biti nagrađeni novčanim iznosom od po 30,00€.

Konkurs se realizuje kroz projekat Roditeljstvo = za sve koji sprovodi UMHCG u partnerstvu sa Savezom slijepih Crne Gore uz finansijsku podršku Ministarstva finansija i socijalnog staranja u okviru konkursa za NVO raspisanog u oblasti društvene brige o djeci i mladima za 2021.

Više nevladinih organizacija pokrenulo je postupke protiv Ministarstva finansija i socijalnog staranja pred Centrom za alternativno rješavanje sporova zbog neizvršavanja ugovornih obaveza ovog ministarstva za podršku aktivnostima u oblasti zaštita od nasilja nad ženama i nasilja u porodici za 2021.

Odluka o raspodjeli sredstava po osnovu konkursa za finansiranje projekata nevladinih organizacija u oblasti zaštita od nasilja nad ženama i nasilja u porodici br.16-109-128/21-3491-51 objavljena je 28.12.2021. Ovom odlukom opredijeljena su sredstva za finansiranje projekata za osam nevladinih organizacija. Ugovori sa nevladinim organizacijama su potpisani u roku, te su 29.12.2021. upućeni finansijskoj službi Ministarstva finansija i socijalnog stranja koja vrši uplatu sredstava.

Međutim, ministarstvo nije u roku od 45 dana od dana potpisivanja ugovora isplatilo sredstva, te su se stekli uslovi za pokretanje postupaka pred Centrom za alternativno rješavanje sporova što je dio nevladinih organizacija i uradio. Prije samog pokretanja postupaka, predstavnici nevladinih organizacija su pokušali da riješe problem u direktnoj komunikaciji sa ministarstvom, te se više puta pismenim putem obraćali ministru Milojku Spajiću sa upitom o razlozima kašnjenja sa uplatom sredstava, ali ministar nikada nije odgovorio.

Nevladine organizacije koje su pokrenule postupke izražavaju zabrinutost zbog ovakvog nezakonitog postupanja Ministarstva finansija i socijalnog staranja i odsustva komunikacije i adekvatnog obrazloženja.  Alarmantno je ovakvo postupanje ministarstva koje u svojoj nadležnosti ima i socijalno staranje, te direktno i zaštitu od  od nasilja nad ženama i nasilja u porodici u zemlji u kojoj su femicid i mizoginija duboko rasprostranjeni.

Uzevši u obzir to da kontinuirano svjedočimo izostanku adekvatnih reakcija nadležnih institucija na nasilje nad ženama, ali i proaktivnog djelovanja u cilju sprečavanja nasilja nad ženama, te da nevladine organizacije nose najveći teret zaštite žrtava rodno zasnovanog nasilja, uključujući i zaštitu marginalizovanih grupa žena i djece, uključujući žene i djecu s invaliditetom i članove njihovih porodica koji su žrtve i svjedoci nasilja i za čije osnaživanje i zaštitu su potrebni dodatni napori, dodatno zabrinjava navedeno postupanje nadležnog ministarstva.

Ovakva praksa onemogućava funkcionisanje kako licenciranih, tako i onih servisa socijalne i dječije zaštite, koji su u procesu podizanja kapaciteta za licenciranje, te značajno dovodi u pitanje održivost ključnih servisa i aktivnosti podrške ženama žrtvama rodno zasnovanog nasilja.

Stoga tražimo izjašnjenje resornog ministra u odnosu na našu inicijativu za alternativno rješavanje sporova. Ukoliko ona i ovog puta izostane, obratićemo se nadležnom sudu.

Saopštenje potpisuju: 

Danijel Kalezić, Queer Montenegro

Maja Raičević, Centar za ženska prava

Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra

Anđela Radovanović, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore

Izvor: PR Centar 

Pripremila: Anđela Miličič

Strana 4 od 32

Back to top