Težnja ka savršenstvu nas baca u tamnicu iz koje izlazimo ukoliko odlučimo da pobijedimo, nikog drugog nego sebe.

Jednostavno, ritam naše svakodnevnice nas gomilava presijama, brigama i ukorijenjenim strahom od sebe samih, našim nastupom i predstavom. 

U dječjem uzrastu je to trema, koja nas prati, dok se ne osvijestimo i probudimo svoje samopouzdanje.

U godinama kada shvatimo da smo zreli i odrasli volimo da bez truda radimo na sebi. 

Često smo žrtve svog učenja i formiranja naših kvaliteta, pa se u toj masi u kojoj smo okruženi nama bitnijim detaljima života zapitamo ko smo.

Krivac za ovaj izuzetak ne postoji, mada svakako da jedini mi sami možemo pomoći sebi na ovom putovanju, iscijeliti i promijeniti srž.

Vrste paničnih napada, raznih presija i anksioznosti, samo su ometači u našoj svakodnevnici. Postoji mnogo tehnika za savladjivanje straha. 

Na mom putovanju i isceljenju sam probala dosta tehnika koje su mi olakšale i promijenile moje pojavljivanje u svakodnevnici, a ostala najvjernija tehnici afirmisanja.

Tehnika afirmisanja je najzahvalnija tehnika, osim jednostavne izvedbe, možemo je vježbati i na samoj predstavi. Vjera, poštovanje i ljubav prema sebi su glavni pokretači ove tehnike. Potrebno je da afirmacija ,,zahvalna sam sebi’’ ili neka druga pozitivna i ohrabrujuća afirmacija, dođe iz srži srčane čakre, kako bi ona bila istinita i obmotana energijom ljubavi koja će onda odlepršati u svemir i sa ljubavlju se magično manifestovati. Uvijek treba vježbati ovu tehniku i to ne samo kada smo u situaciji kada nam je potrebna snaga, već u svakodnevim prilikama šaljimo impulse pozitivnog iz svjesnog u nesvjesno.  Kod afirmacija je glavna alatka jaka volja, a uz to ide nezaostavna sadašnjost. Umjesto rečenice u budućem vremenu, jasno je izrazimo u sadašnjem obliku jer svaki neuspjeh ili strah od neuspjeha,  moramo preobraziti u sadašnji oblik uspjeha. Panični/anksiozni napadi su posljedica straha od neuspjeha, zato se strah može prevazići uz strpljenje i istinsku volju poteklu iz srca. 

Ovu tehniku možete primijenjivati kada god hoćete da učvrstite sebe i svoju sigurnost u uspjeh. Smatram da je prije religijskog vjerovanja, vjera u sebe potrebnija, kako bi sami mogli da saznamo i osjetimo božje tijelo, ma ko to bio, bez nametnutih uvjerenja u odredjenu religiju.

Tihana Prelević

„Imamo saznanja da se ista politika ne sprovodi prema svima, tako da ima poslodavaca kojima su isplaćeni određeni iznosi, što je svakako dobro za ove poslodavce, ali je neprihvatljivo da Zavod za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) tako postupa“, kaže Marina Vujačić.

ZZZCG skoro godinu dana kasni s isplatama subvencija poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, zbog čega mnogima prijete otkazi, a u toj instituciji odbijaju da odgovore zašto se to dešava. Samo Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Zavod duguje oko 107.000 eura, a direktorica te organizacije Marina Vujačić kaže da se neprihvatljivo dugim kašnjenjem u isplatama subvencija poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, „izazvanim potpunom neodgovornošću i neradom Zavoda za zapošljavanje", nanosi direktna šteta osobama s invaliditetom, ali i njihovim poslodavcima, kako trenutnim, tako i potencijalnim.

„Naime, sada već više od 11 mjeseci Zavod kasni u isplatama subvencija, kako zarada, tako i za asistenciju u radu i za opremu i prilagođavanje radnih mjesta. Međutim, imamo saznanja da se ista politika ne sprovodi prema svima, tako da ima poslodavaca kojima su isplaćeni određeni iznosi, što je svakako dobro za te poslodavce, ali je neprihvatljivo da Zavod tako postupa. Na ovaj način sprovodi se negativna kampanja, koja produbljuje i podstiče ionako dominantno negativne stavove o osobama s invaliditetom koje su na tržištu rada, a o tim stavovima je upravo svjedočio i prethodni direktor Zavoda Goran Folić“, kazala je Vujačić.

U Ministarstvu nezainteresovani za primjenu zakona

Prema riječima Marine Vujačić, Ministarstvo rada i socijalnog staranja ne pokazuje nikakav vid interesovanja za praćenje primjene zakona.

„Zbog takvog odnosa nadležnih, kao i više puta do sada, ostajemo sami u borbi za svoja prava. Takođe, nemamo informaciju kada će novi zakon biti usvojen i upućen na dalju proceduru, posebno imajući u vidu da je taj proces odugovlačen godinama i da traje nevjerovatnih sedam godina. Uz sve to, u izbornoj godini i politički nestabilnoj situaciji ostaje neizvjesno do kada će sve ovo trajati, posebno imajući u vidu obimnost dokumentacije i činjenicu da je sigurno potrebno više vremena čak i onima koji bi posvećeno radili ovaj posao, zbog čega je jasno da su pravni postupci jedini mehanizam borbe“, kazala je Vujačić.

Na taj način, kako je dodala, demotivišu se same osobe s invaliditetom jer i nekima od njih kasne zarade od strane poslodavaca, od kojih neki i nijesu u mogućnosti da redovno izvršavaju svoje obaveze prema zaposlenim OSI.

„Dodatno, obeshrabruju se i predstavnici organizacija osoba s invaliditetom da sprovode aktivnosti promocije Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanja lica sa invaliditetom, kako bi podstakli što veći broj poslodavaca da zapošljavaju OSI. Konkretno, našem Udruženju Zavod duguje skoro 107 hiljada eura, a nema ni naznaka kada će ta sredstva biti isplaćena. Zbog toga ćemo, ukoliko nam se sva sredstva ne isplate do kraja godine, podnijeti tužbu protiv Zavoda i tražiti naknadu štete. Svakako, mi smo samo jedan od velikog broja poslodavaca kojima Zavod duguje sredstva, a znamo da ima i onih koji su otkazali ugovore o radu zaposlenim OSI, ili im, jednostavno, nakon isteka ugovora potpisanog na određeno vrijeme isti nijesu produžili. Na taj način brojni poslodavci nijesu ni pružali nikakav vid obrazloženja osobama s invaliditetom zašto neće potpisati novi ugovor“, rekla je Vujačić.

Iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) nijesu odgovorili na pitanje „Dana" zbog čega kasni isplata subvencija za zapošljavanje OSI.

Izvor: Portal Dan

Pripremio: Ivan Čović

Podgorica, PR pres servis – U Crnoj Gori se smatra da žene s invaliditetom ne trpe nijedan vid nasilja nego da su i više nego zaštićene, saopšteno je na konferenciji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Konferencija je dio projekta OsnaŽENE - WomE(n)mPoWereD, koji finansira Američka ambasada u Podgorici.   

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić rekla je da su sva moguća istraživanja pokazala da žene s invaliditetom trpe tri puta više nasilje nego ostale žene.

„Tako, na primjer, kada je u pitanju fizičko nasilje ženi s invaliditetom se ograničava sloboda kretanja, a verbalno svakodnevno trpe i u porodici, u obrazovnim institucijama, medijima, na ulici...“, istakla je Vujačić.

Prema njenim riječima, ne smije se govoriti da su žene zaštićene.

„Taj pasivni odnos države dodatno usložnjava problem i dovodi do zanemrivanja i zapostavljanja ovih žena“, smatra Vujačić.

Kako je kazala, u UMHCG-u konstatno pozivaju institucije da moraju izgraditi sistem povjerenja i servise podrške za žene s invaliditetom.

„A imamo samo jedan strateški dokument koji se ne bavi nasiljem i koji potvrđuje tu činjenicu da država negira nasilje“, istakla je Vujačić.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke kazala je da osobe s invaliditetom zaslužuju jednak tretman.

„Treba da slavimo jednakost pred zakonom i moramo puno da radimo i kreiramo realnost i okruženje kako bi se prava jednako ostvarivala“, poručila je Rajzing Rajnke.

Ona je istakla da je Amerika napredovala kada je u pitanju Zakon o Amerikancima s  invaliditetom koji zabranjuje diskriminaciju i obezbjeđuje im zaštitu.

„Osobe s invaliditetom učestvuju u svim sferama sistema i kao zemlja Amerika je zbog toga jača“, rekla je Rajzing Rajnke.

Prema njenim riječima, zlostavljanje žena i djevojčica s invaliditeteom utiče da se smanjuje njihov glas, samopouzdanje i to da se bore protiv različitih oblika diskriminacije kojoj su često izložene.

„Kao društvo moramo da osnažujemo žene i djevojčice da dostignu svoj pun potencijal jer onda kada one napreduju napreduje i društvo“, rekla je Rajzing Rajnke.

Poručila je da je od presudnog značaja da obezbijedimo instutucionalni odgovor na nasilje protiv žena i djevojčica s invalidtetom i da se preduzmu značajni koraci o njihovoj inkluziji.

Kako je kazala, Ambasada u Podgorici će nastaviti da podržava ovakve inicijative i programe koji imaju za cilj da povećaju nivo tolerancije i inkluzije u crnogorskom društvu.

Glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Dina Knežević upozorila je da su istraživanja pokazala da su žene s invaliditetom najranjivija kategorija.

„Dodatno usložnjava činjenice da ni pružaoci usluga nijesu upoznati s ovim fenomenom, tako da je jako neophodno raditi na ovom aspektu“, kazala je Knežević.

Prema njenim riječima, neophodno je raditi i na objedinjavanju statističkih podataka i na podacima na osnovu kojih bi se mogle kreirati javne politike.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Bojan Božović kazao je da je u komunikaciji sa nevladinim sektorom pripremljena prva verzija izmjena Krivičnog zakonika, gdje su se, kako je rekao, trudili da određene stvari dodatno akcentuju.

On je, govoreći o ekonomskom nasilju, rekao da je to savremeni oblik koji je sve prisustniji i da je riječ o „pošasti i zlu protiv kojeg se i pojedinci i institucije moraju boriti“.

„U vezi s tim  ističem poslovnu sposobnost jer ako imamo činjenicu da nekome možemo da oduzmemo poslovnu sposobnost i ne dajemo mogućnost da raspolaže onim što ima, onda dolazimo do zaključka da nikako ne možemo govoriti o ravnopravnosti“, istakao je Božović.

On je zamolio UMHCG da nastavi sa praksom dostavljanja sugestija i kritika, kako bi u Ministarstvu pravde kreirali legislativni okvir na što kvalitetniji način.

Tokom diskusije doktorica Jelena Borovinić Bojović kazala je da treba dosta rada kako bi se ovakvi vidovi nasilja prema ženama s invaliditetom suzbili.

„Ja kao ljekar moram da istaknem fizičko nasilje, zbog kojeg moramo da osnažimo zdravstveni sistem, koji bi bio kontrolni mehanizam prijavljivanja”, rekla je Borovinić Bojović.

Ona je istakla da je poznato da se nasilje ne prijavljuje tako često, kao da ni žrtve ne dolaze u bolnicu po pomoć.

“Zato treba da razmislimo o uvođenju zdravstvene zaštite koja bi ovo mogla da ispravi na adekvatan način”, poručila je Borovinić Bojović.

Na pitanje poslanice Aleksandre Vuković šta se dogodilo sa Direktoratom za zaštitu lica s invaliditetom koji je postojao u okviru Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Bozović je odgovorio da nema konkretnu informaciju.

„Žao mi je bilo kada sam čuo da je Direktorat ukinut i ne mislim da je to dobra odluka“, rekao je Božović.

On je, tokom diskusije napomenuo, i da je dosta i psihičkog nasilja koje se ne prijavljuje, pogotovo ako je nasilnik neko od bližih krvnih srodnika.

“To ne smijemo da zapostavimo, jer nas najviši standardi upravo upućuju na to da su psihicko i fizičko nasilje skoro pa jednaki”, poručio je Božović.

Dragi čitaoci portala DisabilityINFO, želimo da Vas informišemo da kupovinom novogodišnje čestitke u Poštinim poslovnicama od 12. do 21. januara 2023. građani mogu donirati novac Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Zajednička akcija Pošte Crne Gore i UMHCG Čestitka za osmijeh ima za cilj da obezbijedi finansijsku podršku Udruženju, ali i podsjeti na jedan od najljepših načina na koji možemo čestitati novogodišnje praznike.

Kupovinom i slanjem čestitke, čija je cijena 1 €, moguće je istovremeno obradovati i primaoca i članove UMHCG, kome će biti uplaćen sav novac od kupovine čestitki.

Pozivamo građane i Kompanije da se pridruže akciji Čestitka za osmijeh.​

Saopštenje za javnost Pošte Crne Gore i UMHCG

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)  organizuje konferenciju na temu Mehanizmi zaštite od ekonomskog nasilja nad ženama s invaliditetom (ŽSI), u petak, 9. decembra 2022, u hotelu CUE u Podgorici, s početkom u 13.30 časova. 

Na konferenciji će govoriti Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke), ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Dina Knežević, glavna savjetnica u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Bojan Božović, državni sekretar u Ministarstvu pravde, kao i Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG.

Konferencija se organizuje u susret Međunarodnom danu ljudskih prava, s ciljem pokretanja šireg javnog dijaloga o pravima žena s invaliditetom (ŽSI), kako bi se sagledale trenutne garancije u oblasti zaštite od nasilja nad ženama, djevojkama i djevojčicama s invaliditetom. Kroz aktivnu diskusiju na Konferenciji ukazaće se na značaj smanjenja stepena diskriminacije, nasilja i društvene marginalizacije žena i djece s invaliditetom, odnosno porodica čiji članovi imaju invaliditet, što za krajnji cilj ima doprinos smanjenju stepena ekonomskog nasilja nad ŽSI u Crnoj Gori.

Na konferenciji će, između ostalog, biti prezentovani rezultati i preporuke za unaprjeđenje politika i praksi u oblasti zaštite od nasilja, proistekli iz Istraživanja o ekonomskom nasilju nad ženama s invaliditetom.

Konferencija je završna aktivnost projekta OSnaŽene (WomE(n)mPoWereD), koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku Ambasade SAD u Podgorici, kroz Program malih grantova Demokratske komisije.

Za sve dodatne informacije, možete kontaktirati UMHCG putem mejla Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., ili na brojeve telefona 069/385-981, 067/801-761 ili 020/265-650. 

Pripremila: Dragana Sokić

„Nikad nisam dobio pravu priliku da radim i da se osećam ko čovek“,  ovako Vladimir Ziriković iz Beograda počinje svoju priču. Na diskriminaciju osoba s invaliditetom ukazuju izvještaji domaćih i međunarodnih institucija, od nepristupačnog javnog prevoza i ustanova, preko nejednakih šansi za obrazovanje, zapošljavanje i liječenje. Kako savladati arhitektonske prepreke, a kako stereotipe i predrasude, o tome za podkast Zaviri ispod površine (ZIP) govore Branko Jokić, Vladimir Ziriković, Nikola Đurđević i Ljupka Mihajlovska.

Izvor: portal Slobodna Evropa

Pripremio: Ivan Čović

Ministarka kulture Srbije Maja Gojković je istakla da je posebnu pažnju u narednom periodu potrebno da posvetimo dubinskim uzrocima rodne nejednakosti, koje su još izraženije ukoliko je žena suočena i s nekom vrstom invaliditeta.

Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, ministarka kulture i predsjednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost, Maja Gojković, istakla je da su žene s invaliditetom posebno osjetljiva i višestruko diskriminisana grupa u našem društvu.

Povjerenica Brankica Janković kaže da je obrazovna struktura osoba s invaliditetom značajno nepovoljnija nego kod opšte populacije.

„Neophodno je da uložimo dodatne napore u podizanju svesti o prevazilaženju stereotipa o sposobnosti žena i devojčica sa invaliditetom da se ostvare, pruže svoj doprinos i iskažu u svim oblastima društvenog života. Naša zajednička obaveza je da ih podržimo u tim naporima“, saopštila je Maja Gojković, navedeno je u saopštenju Ministarstva kulture.

Ministarka je istakla da je posebnu pažnju u narednom periodu potrebno da posvetimo dubinskim uzrocima rodne nejednakosti koje su još izraženije ukoliko je žena suočena i s nekom vrstom invaliditeta.

Ukazala je na položaj osoba s invaliditetom istovremeno ističući i posvećenost i odlučnost Srbije da svaka žena, djevojka i djevojčica u potpunosti ostvaruju svoja ljudska prava, ravnopravno s drugim građanima i građankama naše zemlje.

„Važno je da napomenemo da od ukupnog broja osoba s invaliditetom, 58,2 odsto su žene, a njihov položaj i prepreke s kojima se svakodnevno suočavaju nisu dovoljno vidljive i zato je neophodno da o tome govorimo, jer su žene s invaliditetom posebno osetljiva i višestruko diskriminisana grupa u našem društvu“ navela je Gojković.

Ona kaže da Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost i Vlada Srbije ostaju dosljedni opredjeljenju da je neophodno ojačati podršku posebno ranjivim grupama žena i djevojčica koje se nalaze na marginama društva i u većem riziku od nasilja i diskriminacije usljed njihovog nepovoljnog ekonomskog statusa.

„Nastavićemo da radimo na ostvarenju vizije i stvaranju okruženja za puno ostvarivanje ljudskih prava i pristup svim resursima za svakog građanina i građanku naše zemlje. Moramo zajedno kao društvo učiniti sve da stvorimo bolje mogućnosti da žene s invaliditetom dostignu ekonomsku samostalnost i dostojanstven život“ rekla je Gojković.

Povjerenica: Višestruka diskriminacija žena i djece s invaliditetom

Kako navodi povjerenica za zaštitu ravnopravnosti, Brankica Janković, diskriminacija je svakodnevni problemi u gotovo svim životnim oblastima i visok rizik od siromaštva otežavaju kompleksan položaj osoba s invaliditetom, što potvrđuje i broj pritužbi zbog diskriminacije po osnovu invaliditeta koji je godinama u samom vrhu.

Povjerenica ukazuje da i pored vidnih pomaka, neka od važnih pitanja nisu u dovoljnoj mjeri rješena, a odnose se prije svega na adekvatan pristup obrazovanju, zapošljavanju, uslugama zdravstvene i socijalne zaštite i različitim vidovima podrške, ali i na deinstitucionalizaciju i ukidanje prakse potpunog lišenja poslovne sposobnosti osoba s invaliditetom.

U posebno teškom položaju nalaze se žene i djeca s invaliditetom koji su često izloženi višestrukoj diskriminaciji, istakla je povjerenica.

Janković je naglasila da je svih proteklih godina najveći problem pristupačnost čime se praktično onemogućava ostvarivanje i svih drugih prava.

„Nije problem samo fizička pristupačnost, već i druge vrste prepreka koje stoje pred građanima koji imaju oštećenja vida i sluha“ dodala je povjerenica.

Brankica Janković je navela da je obrazovna struktura osoba s invaliditetom značajno nepovoljnija nego kod opšte populacije, te da je posebno važno unaprediti dostupnost obrazovnog sistema djeci s invaliditetom, kao i kontinuirano unapređivati inkluzivno obrazovanje, pružajući podršku učenicima i studentima u skladu s njihovim potrebama.

Povjerenica je ukazala i da je neophodno nastaviti s kontinuiranim aktivnostima usmjerenim na poboljšanje položaja osoba s invaliditetom, u skladu sa Strategijom o pravima osoba sa invaliditetom za period 2021-2030.

Izvor: portal Telegraf.rs

Pripremio: Ivan Čović

„Položaj OSI u Crnoj Gori je daleko od dobrog, a donosioci odluka i društvo u cjelini moraju preduzeti konkretne mjere kako bi se problemi ove kategorije stanovništva riješili što prije“, istakla je Danijela Đurović, predsjednica Skupštine Crne Gore, povodom 3. decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom.

„Nema opravdanja za to što se osoba s invaliditetom (OSI) sjetimo samo 3. decembra, dok preostali dio godine ne posvećujemo dovoljno pažnje ovoj kategoriji stanovništva. Takva praksa mora da se mijenja, a država mora stati iza svakog svog građanina“, saopštila je predsjednica Skupštine Danijela Đurović.

Položaj osoba s invaliditetom u Crnoj Gori je daleko od dobrog, a donosioci odluka i društvo u cjelini moraju preduzeti konkretne mjere kako bi se problemi ove kategorije stanovništva riješili što prije, navodi se u saopštenju kabineta predsjednice.

„Nažalost, činjenica je da u našem društvu postoje složene i brojne prepreke i poteškoće s kojima se svakodnevno suočavaju i bore OSI", istakla je Đurović.

Đurović dodaje da iako napredujemo u pojedinim oblastima, u procesu unapređivanja statusa osoba s invaliditetom malo smo napredovali, te da i dalje postoje brojne fizičke, legislativne, i institucionalne barijere.

„Jedan od primjera je i podatak da se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje (ZZCG) na kraju juna ove godine nalazilo 9.973 nezaposlenih osoba s invaliditetom, što je oko 22 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u tom periodu", naglasila je Đurović.

Kako kaže „moramo se boriti za dostizanje inkluzivnog i bezbarijernog društva za sve OSI".

Ističe da „svi zajedno moramo nastaviti s neprekidnim radom koji će srušiti prepreke sa kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, boriti se za punu primjenu njihovih garantovanih prava, razvijati njihove mogućnosti i potencijale i ne dopustiti da se osjete marginalizovanim i van društvenih zbivanja".

„To nije samo naša obaveza na putu ka Evropskoj uniji, već i način da iskažemo osnovno poštovanje ljudskih prava, kao i da pokažemo svoju humanu stranu i spremnost da sistemski pomognemo našim sugrađanima", zaključila je Đurović.

Izvor: portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Za subotu je planiran program u pojedinačnoj konkurenciji, dok će u nedjelju biti odigran ekipni dio turnira.

Međunarodni stonoteniski turnir za osobe sa invaliditetom Podgorica open 2022 biće održan u subotu i nedjelju i okupiće više od 40 stonotenisera.

Očekuje se učešće takmičara iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore, među kojima su i osvajači medalja s evropskih i svjetskih prvenstava.

Takmičenje će biti održano u kategorijama od 2 do 5 (osobe korisnici kolica) i od 6 do 10 (stojeći stav).

Za subotu je planiran program u pojedinačnoj konkurenciji, dok će u nedjelju biti odigran ekipni dio turnira.

Svečano otvaranje turnira u sportskoj sali OŠ Novka Ubović zakazano je za subotu u 10 sati.

Organizatori turnira su Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča i Udruženje paraplegičara Podgorica, a biće odigran pod pokroviteljstvom Glavnog grada, uz podršku Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG) i Ministarstva sporta i mladih.

Turnir će biti odigran povodom 3. decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, a u susret obilježavanja Dana oslobođenja Podgorice.

Izvor: portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Nesvijesni tišine jer smo udavljeni u buci sopstvenih misli, razmišljamo o težini našeg života, da li je sve mračno? Nismo ni svjesni lakoće zbog loših uvjerenja koja su u nama podignuta. Umjesto traženja krivaca i stavljanja na metu, promijenimo loša uvjerenja.

Molimo se, vizualizujmo, prepustimo se osjećaju lebdenja. Lakoći. Razdraganom svijetu. Izlivu emocija, neka suze sjure, osmijeh neka se raširi, glas neka čuju kao eho. Stomačić neka viri. Srce neka nas vodi. Neka naš duh dohvati visinu sjaja. 

U mogućnosti smo da biramo, ponuđene su nam dvije opcije: mrak i svijetlo. Svi hoćemo svijetlo, ali sebi dopustimo i da upadnemo u mrak. Sve je to normalno, sve je to u nesvijesti. Lijepo je pokazati i naš mrak, gore je potisnuti mrak u još veći mrak. 

Srećni, ispunjeni, strastveni, inspirisani, u ljubavnom obliku smo u tim naletnim momentima, kada nas zapljusnu hormoni sreće.

Kako da taj momenat traje zauvijek, možemo li to sami?

Razmišljamo o mislima, mislimo o razmišljanju. Sve je u čvoru. Svijet je zamršen u nitima pozativnog i negativnog. Kako da se iščupamo?

Pogled iz druge perspektive je dovoljan, oproštaj je dovoljan. To je samo zbog nas, prestanimo da težimo za pozitivnošću jer zašto se sada ne bismo opustili, radili šta volimo, izašli u prirodu, jednostavno disali. 

Glupo je voditi diskusiju o ljepoti življenja, svi sebi kreiramo mir. Svi drugačije doživljavamo ljepotu i sklad. Možda je prisustvo u nijansi egoizma dobro. Iako mislimo da je to sebičluk, nije. Ako volimo i poštujemo sebe, onda smo u plusu, to ne očukujemo od drugih, dostojni smo sebe. Manifestujmo i zahvaljujmo, misli normalnosti će nas napadati do beskraja, ali čemu otpor. Čvor mora postojati da bi vidjeli sreću. Zahvalimo sebi, za svaki naš korak, svaku odluku, svaku sitnicu. Budimo ponosni na sebe. Ne radite uvijek ispravno ako vas to neće usrećiti. Za sve pitajmo srce. Lakoću mi biramo. Sve priče imaju pouku, neuspjeh je uspjeh za nešto novo. Nije potrebno da se trudimo, već radimo srcem. Ne vraćajte se u prošlost, to je stari uspjeh koji više ne postoji, ne gledajte budućnost, ona ne postoji, živite sada. Ispunjavajmo se našom slobodom. Sreća uvijek postoji, dočekajmo je s otvorenim srcem i lakoćom. Volimo detalje našeg života, veličajmo trenutke, uživajmo u hedonizmu, prestanimo da zatvaramo oči na mrak, nekad malo okusimo deluziju, svijet izvan našeg tijela, istražujmo neka nova iskustva, obogatimo se vještinama, znanjem i kratkim tradicijama. Sitnice i rituale veličajmo. Zahvalimo se čvoru.

Tihana Prelević