Stanje bez promjena – rečenica koja u sebi nosi i nadu i strah roditelja prijevremeno rođenih beba.

Međunarodni dan prijevremeno rođene djece obilježava se svake godine 17. novembra, od 2009. kada je prvi put ustanovljen. Danas ima globalni značaj, okupljajući ljude širom svijeta u znak podrške najmlađim i najranjivijim članovima društva. Ovaj dan posvećen je podizanju svijesti o izazovima s kojima se suočavaju prijevremeno rođene bebe i njihove porodice, dok ljubičasta boja, koja simbolizuje borbu i snagu, osvjetljava mnoge institucije i građevine.

Učestalost preterminskog porođaja u svijetu se kreće od 4-10%, a u Crnoj Gori iznosi 4,6%. Prema globalnim statistikama, porođaj završi prije 37. sedmice trudnoće.  Ipak, stručnjaci ističu važnost podizanja svijesti o ovoj osjetljivoj temi i pružanja podrške kako bebama, tako i njihovim porodicama.

STRUČNOST I SAVREMENA TEHNOLOGIJA KLJUČNI ZA USPJEH

Broj porođaja na godišnjem nivou u Crnoj Gori, u prethodnoj deceniji iznosio je oko 7.500, posljednjih godina je smanjen i iznosi oko 6.900. Broj preterminske novorođenčadi na godišnjem nivou za područje Crne Gore iznosi od 250-330, kazala je za portal Kolektiv.me načelnice Centra zaneonatologiju Instituta za bolesti djece, doc. dr Lidije Banjac.

Centar za neonatologiju Kliničkog centra Crne Gore, jedina ustanova tercijarnog nivoa za zbrinjavanje prijevremeno rođene novorođenčadi u zemlji, opremljen je vrhunskom medicinskom tehnologijom koja omogućava optimalnu njegu za najmlađe pacijente.

Opremljeni smo savremenim respiratorima, aparatima za nazalni CPAP, kardio-respiratornim monitorima i uređajem za terapijsku hipotermiju – ključnim za zaštitu mozga kod novorođenčadi. Pored toga, u Centru se koristi laminarna komora za rastvaranje terapija u sterilnim uslovima, a UV lampe najnovije generacije osiguravaju dezinfekciju prostora i opreme,  naglašava Banjac.

Zdravstveni radnici u Centru za neonatologiju Kliničkog centra Crne Gore, kontinuirano prolaze dodatne obuke i edukacije kako bi što bolje odgovorili na izazove rada sa prijevremeno rođenim bebama, jednom od najosjetljivijih grupa pacijenata.

Svi naši ljekari, nakon završene specijalizacije iz pedijatrije, odlaze na subspecijalizaciju iz neonatologije u renomirane neonatalne Centre u Beogradu. Tamo stiču dodatne vještine i znanja koja su ključna za rad u ovom specifičnom polju, ističe Banjac.

Pored ljekara, i medicinske sestre koje rade u ovom odjeljenju prolaze kroz redovne edukacije kako bi unaprijedile svoje vještine i bile spremne za rad sa najmlađim pacijentima.

Kontinuirano usavršavanje našeg osoblja omogućava nam da pružimo najbolju moguću njegu i podršku ovim bebama i njihovim porodicama,  dodaje Banjac za portal Kolektiv.me.

SVAKI KORAK JE PRESUDAN

Njega prijevremeno rođene djece jedan je od najizazovnijih segmenata medicine, koji zahtijeva stručnost, preciznost i pažnju na svaki detalj. Zdravstveni radnici koji se brinu o ovoj najosjetljivijoj populaciji suočavaju se s kompleksnim zadacima na svakom koraku liječenja.

U radu sa preterminskom novorođenčadi sve je izazovno, počevši od uspostavljanja i održavanja venskog puta, preko intubacije, odabira optimalnog moda mehaničke ventilacije, prevencije komplikacija u toku ventilacije, parenteralne ishrane, odabira optimalne strategije enteralne ishrane, pravovremenog oftalmološkog skrininga, skrininga sluha, prevencije intrahospitalne infekcije i td. Sve je komplikovanije i zahtjevnije ako se radi o novorođenčadi sa veoma malom telesnom masom (<1500g) ili o novorođenčadi sa ekstremno malom telesnom masom (< 1.000g), objašnjava Banjac.

Sagovornica portala Kolektiv.me, ističe da je ključno za unapređenje uslova tretmana za prijevremene rođene bebe dobro obučen i uvježban kadar, kako ljekara, tako i sestrara, savremena oprema i dovoljno prostora.

BORBA ZA NAJMLAĐE HEROJE

Međunarodni dan prijevremeno rođenih beba obilježava se kroz kampanje koje organizuju zdravstvene ustanove i nevladine organizacije. Aktivnosti uključuju edukaciju građana o značaju prenatalnih kontrola, pružanje podrške roditeljima i prikupljanje donacija za opremanje porodilišta ključnim uređajima, poput inkubatora i respiratora.

Posebnu ulogu u širenju svijesti i pružanju podrške imaju nevladine organizacije koje okupljaju roditelje prijevremeno rođene djece. Među njima se ističe NVO Ana Đoković – in memoriam, osnovana u čast Ane Đoković, poznate kao majka hrabrost. Ana je, uprkos borbi sa teškom dijagnozom kancera, odlučila da rodi svoje dijete, a svoj život izgubila dvije godine kasnije.

Njena nesebična ljubav postala je inspiracija za osnivanje ove organizacije.

Zorica Blagojević, osnivačica ove NVO, kroz brojne humanitarne akcije pruža pomoć porodicama koje se suočavaju s izazovima.

Za četiri godine organizovali su brojne akcije: prikupljanje sredstava za liječenje, donacije hrane, obuće i odjeće, plaćanje računa samohranim majkama, pa čak i kupovinu drva za grijanje. Iako su prošle godine donirali pakete s osnovnim potrebštinama za bebe kako bi obilježili Međunarodni dan prijevremenih rođenih beba, za naš portal Blagojević naglašava da su izazovi mnogo veći, a podrška države nedovoljna.

Donirali smo pakete odjeće, flašice, cucle, a prošle godine smo sa djecom iz vrtića posjetili neonatologiju. Nažalost, država nema podršku za ovakve inicijative, a roditelji prijevremeno rođenih beba suočavaju se s ogromnim troškovima. Svaka porodica mora svakodnevno biti prisutna kod svog djeteta, a svaka beba zahtijeva specijalizovanu njegu. U mnogim slučajevima, ova djeca su podvrgnuta intenzivnim terapijama i pratnji, kaže Blagojević.

ZA BOLJE SJUTRA PRIJEVREMENO ROĐENE DJECE - NEOPHODNA UVOĐENJE NOVČANE NAKNADE

Pravo na rehabilitaciju u Institutu za rehabilitaciju Igalo tri puta godišnje, po 21 dan, pruža neku vrstu olakšanja, ali Blagojević ističe da postoji mnogo beba kojima je potrebna dodatna pomoć.

Nisu sve bebe iste, neki zahtijevaju rehabilitaciju mnogo češće. Roditelji prijevremeno rođene djece suočavaju se s ogromnim troškovima. Svaka porodica mora svakodnevno biti prisutna kod svog djeteta, a svaka beba zahtijeva specijalizovanu njegu. U mnogim slučajevima, ova djeca su podvrgnuta intenzivnim terapijama i pratnji, rekla je Blagojević.

S obzirom na izazove, Blagojević i njena organizacija zalažu se za to da se u budžetu Crne Gore izdvoje sredstva za novčanu naknadu prijevremeno rođene djece tokom prvih godinu dana života. 

Naša organizacija zalaže se da se u budžetu Crne Gore uvede  naknadu za  prijevremeno rođene djece. Svaka beba koja preživi i prevaziđe prve teške trenutke, pokazuje nevjerojatnu snagu. Naš cilj je da im obezbijedimo što bolju njegu, kako bi imali sretan i zdrav život, bez ikakvih posljedica.

BORCI OD PRVOG DANA

Uprkos nedostatku institucionalne podrške, Blagojević je optimistična zbog napora koje ulažu nevladine organizacije i smatra da saradnja sa zdravstvenim institucijama još nije uspostavljena na željenom nivou, ali da su na korak do toga.

Za ove bebe je ključno da budu u stalnoj brizi. Njihovo stanje se mijenja iz sekunde u sekundu, i svaki dan je borba. Ako prođu bez posljedica, ove bebe su izuzetno inteligentne, samostalne i ne kasne za svojim vršnjacima, naglašava ona.

Posebno je važan aspekt socijalne integracije prijevremeno rođene djece. Iako se mnogi ne suočavaju s trajnim posljedicama, Blagojević podsjeća na nevjerovatnu snagu koju ove bebe pokazuju od trenutka rođenja.

Javnost nije dovoljno svjesna koliko su te bebe, ako prođu bez ozbiljnih posljedica, inteligentne, samostalne i sposoblene. Oni od samog početka moraju da se bore, ali ta borba ih čini izuzetnim, kaže Blagojević.

OD BORBE ZA ŽIVOT DO POTUNO ZDRAVE DJEVOJČICE

Sa druge strane, roditelji prijevremeno rođene djece suočavaju se sa teškim emotivnim izazovima, prolazeći kroz strah i neizvjesnost. Ipak, postoje i pozitivni primjeri.

Majka  Snežana Špindler sagovornica portala Kolektiv.me, dijeli iskustvo svoje ćerke koja je rođena prijevremeno sa samo 1 kg i 370 grama u 32. nedjelji trudnoće.

Ona ističe da su prvu godinu života redovno odlazili na kontrole, i da je njeno dijete potpuno zdravo.

Danas, njen svakodnevni život ne razlikuje se od života djece rođene u terminu.

Na neonatologiji je naša beba dobila svu potrebnu njegu, jer je tamo provela prvih 46 dana pod stalnim nadzorom ljekara i medicinskog osoblja. Nakon toga, narednih godinu dana redovno smo odlazili na kontrole, a u Institutu dr Simo Milošević radili smo s fizioterapeutima, jer je imala hipotonični tonus mišića. Kroz seriju vježbi koje su primjenjivali, njen napredak je bio izuzetan – naučila je da puzi i hoda, bez ikakvih dugoročnih posljedica, kazala je Snežana Špindler, majka prijevremene rođene djevojčice.

Kako je za naš portal istakla, nisu nastale velike posljedice, a Laura je danas hrabra i potpuno zdrava djevojčica.

Tada prvi put saznala da u Institutu Igalo rade doktori i fizioterapeuti koji su učili od čuvenog doktora Vaclava Vojte, i onda su tokom svih tih godina razvili vježbice za djecu i zaista su nama te vježbice bile sjajne. Mislim da je taj ljudski resurs i to znanje koje imaju zaista sjajno, tako da sam ja svima beskrajno zahvalna što danas imam jednu sjajnu djevojčicu, istakla je Špindler.

Obilježavanje Međunarodnog dana prijevremenih beba, ove godine biće obilježeno širom Crne Gore, a kako je objasnila Blagojević, do sada su ovu informaciju potvrdili iz Nikšića i Cetinja. Ove godine su se  pridružili i gradovi sa sjevera - Kolašin i Pljevlja. 

Blagojević posebno je ponosna na buduću saradnju, sa JU Dječijim savezom, na čijem čelu je Aleksandar Milošević, koji je zajedno s drugim organizacijama posvećen podizanju svijesti o potrebama ovih mališana i njihovih porodica.

Ove bebe zaslužuju našu podršku i razumijevanje, jer svakodnevno pokazuju nevjerojatnu hrabrost i snagu. Niko nije garant da će beba biti bez posljedica, ali činjenica da prežive, a postanu izuzetne osobe, najbolje je što možemo vidjeti, zaključuje Blagojević.

Izvor: Kolektiv

Pripremila: Dajana Vuković

On je sedmo priznanje za sportistu godine zaslužio osvajanjem bronzane medalje na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Trenutno je drugi igrač na svjetskoj seniorskoj rang listi, u kategoriji S10.

Uspješnu godinu upotpunio je trofejima sa turnira u Podgorici i Laškom, po mnogima jednom od najjačih na svijetu. 

Radović je u Parizu osvojio šesto pojedinačno odličje sa najvećih svjetskih takmičenja.

Bronzani je bio i na Igrama u Parizu, dok je igrao finale na Evropskim prvenstva u Helsingborgu 2019. i Šefildu 2023. godine.

Ima i bronzane medalje osvojene u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. godine.

Sa Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem osvojio je ekipnu bronzu iz Helsingborga. 

Za najboljeg trenera proglašen je Vladimir Marić, koji je predvodio Radovića i Luku Bakića na Igrama u Parizu.

Specijalno priznanje za vrhunsko sportsko dostignuće biće uručeno šahisti Predragu Nikaču, osvajaču bronzanu medalje na IBSA Svjetskom pojedinačnom prvenstvu za osobe bez i sa smetnjama vida u Petrovcu.

U karijeri ima i zlatnu i srebrnu medalju sa Svjetskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida u Kaljariju 2019. i četiri godine kasnije na Rodosu, u organizaciji Međunarodne šahovske organizacije za osobe sa oštećenim vidom (IBCA).

Osvajao je i zlatne medalje na prvoj tabli Olimpijadi slijepih i slabovidih 2017. i prvoj tabli prve Paraolimpijade prošle godine u Beogradu.

Prvi je šampion nezavisne Crne Gore, a četiri puta bio je državni prvak u redovnom programu. 

Upravni odbor odlučio je i da priznanje za izuzetan sportski rezultat dodijeli učesnicima Igara u Parizu - Maji Rajković, Milanu Đinoviću i Luki Bakiću.

Najuspješniji mladi sportista, treću godinu uzastopno, je plivačica Iskra Dedivanović, koja je obarala lične rekorde na mitinzima Svjetske serije u Linjanu i Berlinu i osvajala medalje na regionalnim paraplivačkim takmičenjima.

Najuspješnija ekipa je golbal reprezentacija Crne Gore, finalista Evropskog prvenstva - B divizije u Linjanu.

Uspješnu godinu crnogorskih golbalista upotpunila je ekipa Nikšića osvajanjem bronzanog odličja na finalnom turniru Lige šampiona.

Svečana ceremonija proglašenja najboljih biće održana u 22. novembra u 18 sati, u podgoričkom hotelu Ramada.

Ceremonija je planirana u okviru svečane akademije  obilježavanja 15 godina od međuanrodnog priznanja Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog (Srbija) je povodom Međunarodnog dana tolerancije - 16. novembra saopštilo da je promocija i afirmacija tolerancije ključna za izgradnju društva u kojem svi imaju jednake mogućnosti za miran, siguran i dostojanstven život, a da je svako neprihvatanje različitosti izvor diskriminacije i konflikta.

Međunarodni dan tolerancije ustanovljen je 1995. godine na poziv Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kada je usvojena Deklaracija o principima tolerancije.

Taj dokument podseća da tolerancija nije ravnodušnost, već aktivno prihvatanje i uvažavanje raznolikosti kultura, uverenja i običaja. Od tada, 16. novembar se obeležava širom sveta kao prilika za promociju razumevanja, dijaloga i empatije, to jest pozitivnog priznanja svih vrsta različitosti, navelo je Ministarstvo.

U saopštenju se ukazuje da je današnji dan prilika da se svi podsjete da je tolerancija univerzalno ljudsko pravo, te da se ljudska bića rađaju kao različita i imaju pravo i slobodu da se kroz život razvijaju i žive takva kakva jesu, u miru i razumijevanju sa drugima.

U savremenim državama različitosti se u društvima najčešće uspostavljaju po etničkom, rasnom i vjerskom kriterijumu, ali se kao važne nameću i one po pitanju seksualne orjentacije.

Tolerancija je osnova za izgradnju harmoničnih odnosa među različitim zajednicama. Prihvatanje različitosti u kulturama, tradicijama, načinu života i uverenjima, jača ne samo socijalnu koheziju, već i individualne slobode, ističe se u saopštenju.

Ministarstvo podsjeća da je svako neprihvatanje različitosti izvor diskriminacije i konflikta, što predstavlja prepreku društvenom napretku, uz napomenu da se svijest o značaju tolerancije razvija kroz obrazovanje, javno informisanje i podršku lokalnim inicijativama.

Tolerancija nas uči da različitosti nisu prepreka, već bogatstvo i zato je važno da se zajedničkim snagama promovišu poštovanje, dijalog i solidarnost u svim aspektima života, istaklo je Ministarstvo.

Izvor: N1 Info

Pripremila: Dajana Vuković

Prema SZO, procjenjuje se da se 15 miliona beba rodi prijevremeno svake godine, ovo je skoro više od 1 od 10 beba. Ipak neka djeca kroz istoriju, iako rođena sa malim šansama uspjela su ne samo da prežive, već i da zaduže čovječanstvo.

Da li ste znali da Čarls Darvin, otac Teorije evolucije i Preživljavanja najsposobnijih, i sam je rođen prerano 1809? Mnogi ljekari su u to vrijeme smatrali da su prijevremeno rođene bebe genetski inferiorne. Bez intervencije, velika većina novorođenčadi rođenih prije vremena bila je predodređena da umre, a preživjeli su se najčešće suočili sa doživotnim invaliditetom.

Danas na Svjetski dan prijevremeno rođenih beba, treba se podsjetiti da se smatra se da je dijete prijevremeno, kada je rođeno prije 37. nedjelje trudnoće. Komplikacije prijevremenog porođaja su vodeći uzrok smrti među djecom mlađom od 5 godina.

Međutim, kroz istoriju čovječanstva, postoji mnogo malih boraca koji su uspjeli da prevaziđu nevjerovatno male izglede da prežive uopšte, s obzirom na uslove i znanje u to vrijeme. Zatim su nastavili i postigli nevjerovatna dostignuća u oblasti nauke, politike i postali veliki svjetski lideri.

Evo još nekoliko poznatih ljudi sa velikim uspjehom koji su prerano rođeni

Albert Ajnštajn je rođen dva mjeseca orijevremeno u Njemačkoj u martu 1879. Smatran je najvećim fizičarem svih vremena, najpoznatiji je po svom uticajnom doprinosu teoriji relativnosti i kvantnoj mehanici. 

Vinston Čerčil, proslavljeni britanski lider i državnik koji je bio premijer, okupio je britanski narod tokom Drugog svjetskog rata i odveo svoju zemlju od ivice poraza do pobjede, takođe je bio prijevremeno rođen. Čak dva mjeseca prerano 1874. rodio se nakon što je njegova majka pala, i ne bismo živjeli u današnjem svijetu, po inspirativnim riječima ser Vinstona Čerčila, da nije bilo hrabrosti njegove majke 1874. Čerčil je često ukazivao na značaj majčinog mlijeka za razvoj djece.

Isak Njutn je rođen 1642. godine i imao je samo 1,4kg. Od njega se nije očekivalo da preživi. Na sreću, jeste, i doživio je da bude autor teorije gravitacije i zakone kretanja, fundamentalne za fiziku i astronomiju danas.

Stalna zdravstvena nejednakost i nezadovoljene potrebe

Međutim, postoji dramatična razlika u preživljavanju prijevremeno rođenih beba u zavisnosti od toga gde su rođene. Nedavni istraživački rad iz Lanset-a pokazuje da uprkos značajnom poboljšanju, i dalje postoji stalna i hitna potreba za jednakim pristupom blagovremenoj zdravstvenoj zaštiti novorođenčadi. Univerzalno, nizak ekonomski status je faktor rizika za prijevremeno rođenje. Da bi preživjela i imala zdrav početak života, bebi treba vremena da se razvije u jedinici intenzivne nege, pod pažljivim nadzorom obučenih ljekara i medicinskih sestara za neonatologiju.

Izvor: Mondo

Pripremila: Dajana Vuković

Porodične i kulturološke navike u ishrani i fizičkoj (ne) aktivnosti u sinergiji sa svakodnevnim životnim stresom, pogotovu urbanih sredina prepoznati su kao generatori poremećaja metabolizma glukoze i dramatičnog porasta oboljelih od dijabetesa tipa 2, i u našoj zemlji. Crna Gora je posljednjih decenija suočena sa starenjem stanovništva, porastom gojaznosti u cjelokupnoj populaciji i intezivnom urbanizacijom, što ukazuje na prisustvo značajnog rizika za sve veći rast broja osoba sa nekim od poremećaja metabolizma glukoze, kao što su predijabetes, dijabetes i trudnički dijabetes.

Crna Gora je zemlja sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa sa jasnom tendencijom porasta broja oboljelih. Broj osiguranika u Crnoj Gori, koji su se godišnje liječili od dijabetesa kod izabranih doktora je porastao za 19% u posljednjih 10 godina, od 23.331 oboljelog u 2013. godini na 27.677 oboljelih prošle, 2023. godine. Od implementacije elektronskog sistema vođenja zdravstvene dokumentacije 2010. godine, uočeno je da se određen broj osoba sa dijagnostikovanim dijabetesom javlja kod izabranih doktora sa pauzama većim i od godine dana, što ima uticaj na ostvarivanje terapijskih ciljeva i zdravstvene politike u liječenju oboljelih sa dijagnostikovanim dijabetesom.

Procjene Internacionalne dijabetološke federacije (IDF Diabetes Atlas 2021-10th edition;  www.diabetesatlas.org) su da u Crnoj Gori oko 21.600 odraslih osoba (starosti: 20-79 godina) ima nedijagnostikovanu šećernu bolest. Stoga, može se procijeniti da u Crnoj Gori trenutno oko 50.000 osoba starijih od 20 godina živi sa dijabetesom, odnosno da je nacionalna prevalenca dijabetesa oko 10,7%. Takođe, procjene IDF-a (The IDF Diabetes Atlas, 8th Edition) ukazuju da trend rasta prevalence dijabetesa u Crnoj Gori može premašiti 14% do 2045. godine.

Populacioni Registar šećerne bolesti u Crnoj Gori funkcioniše od 2013. godine. Osnovni i jedini izvor podataka je ručno popunjena prijava (elektronski i papirni format) ordinariusa koji postavlja dijagnozu (pasivan nadzor nad dijabetesom). Zahvaljujući punoj posvećenosti doktora medicine domova zdravlja na segmentu nadzora i prevencije poremećaja  metabolizma glukoze u Crnoj Gori, danas možemo govoriti da Crnogorski Registar šećerne bolesti postiže obuhvat oko 90% svih liječenih od šećerne bolesti sa prosječnom popunjenošću podataka u prijavama preko 70%. Imajući u vidu da se obuhvat oboljelih od dijabetesa u registrima evropskih zemalja kreće u rasponu 20-100% svih oboljelih, prikupljeni podaci crnogorskog Registra šećerne bolesti pružaju zadovoljavajuću bazu podataka za preko 30.000 pacijenata.

Genetska predispozicija i stil života sinergistički doprinose pojavi dijabetesa melitusa kod svih uzrasta. Mladi u Crnoj Gori prvenstveno obolijevaju od dijabetesa tipa 1, ređe od dijabetesa tipa 2, a bilježi se i gestacijski dijabetes. U starosnoj distribuciji mladih oboljelih od dijabetesa tokom posljednjih pet godina uočava se kontinuirani godišnji porast broja oboljelih uzrasta 14 - 19 godina, dok je broj oboljelih mlađih od 14 godina (djeca) u istom periodu veći i fluktuira između 186 i 203 oboljela ali bez uočljivog trenda rasta.

Najzastupljeniji tip dijabetesa kod odraslih osoba je tip 2. Međutim, posljednjih godina nije rijetkost obolijevanje od ovog tipa dijabetesa i kod mlađih od 19 godina u Crnoj Gori, kao i sve veći broj gojazne djece do 14 godina i mladih. Analize podataka Registra šećerne bolesti skreću pažnju da 80% oboljelih sa dijagnostikovanim dijabetesom ima tip 2 dijabetesa, takođe 80% ima povećanu tjelesnu masu dok je 40% fizički neaktivno. Ovi podaci ukazuju na veličinu izazova cjelokupnog crnogorskog društva kad razmišljamo o prevenciji poremećaja metabolizma glukoze. 

Modifikacija životnog stila je moćna javnozdravstvena sila kojom je moguće prevenirati pojavu predijabetesa i dijabetesa tipa 2 i postići uspjeh u prevenciji, liječenju i pojavi remisije u pojedinim slučajevima obolijevanja. Revitalizacijom postojećih populacionih savjetovališta domova zdravlja sa timom doktora, sestara, nutricionista, psihologa, fizioterapeuta bilo bi moguće uspješno sprovoditi preventivne mjere usmjerene na cjelokupno stanovništvo.

Izvor: Institut za javno zdravlje Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Od formiranja novih socijalno - ljekarskih komisija, tačnije od septembra 2024. godine, održano je 28 sjednica u centrima za socijalni rad širom Crne Gore i urađeno 8.200 nalaza i mišljenja na osnovu kojih centri za socijalni rad donose rješenja o pravu na materijalno obezbjeđenje, dodatak za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena, pojasnili su iz ovog resora.

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, u Centru za socijalni rad u Nikšiću na čekanju je 1.800 predmeta koji se tiču rješenja o ličnoj invalidnini i tuđoj njezi, o kojima bi trebalo da odlučuje novoformirana socio-ljekarska komisija.

Iz resora Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije nijesu potvrdili ni demantovali ovu informaciju, već su informisali javnost da su komisije u centrima za socijalni rad u Nikšiću, Plužinama i Šavniku zasijedale 22. oktobra i 1. novembra, kada je i razmatrano 600 predmeta.

Potencijalni korisnici ovog prava, naročito onkološki pacijenti, koji su željeli da ostanu anonimni, nijesu krili razočaranje zbog neažurnosti odgovornih institucija koje, prema njihovim riječima, ne žure da donesu rješenja koja su njima veoma bitna egzistencijalna podrška.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, brige o porodici i demografije poručili su da će u opštini Nikšić socijalno - ljekarske komisije do kraja godine intenzivno raditi na smanjenju broja predmeta koji su na čekanju, kao i da je do sada na nivou Crne Gore obrađeno 8.200 nalaza.

Od formiranja novih socijalno - ljekarskih komisija, tačnije od septembra 2024. godine do današnjeg dana održano je 28 sjednica u centrima za socijalni rad širom Crne Gore i urađeno 8.200 nalaza i mišljenja na osnovu kojih centri za socijalni rad donose rješenja o pravu na materijalno obezbjeđenje, dodatak za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena, pojasnili su iz ovog resora.

Istakli su da se rješenja o priznavanju prava na materijalno obezbjeđenje, dodatka za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena donose isključivo trajno na osnovu nalaza socijalno - ljekarskih komisija.

Medicinske indikacije za ostvarivanje prava na dodatak za njegu i pomoć propisane su članom 3 Pravilnika o medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava na materijalno strana 2 od 2 obezbjeđenje, dodatak za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena, a za ličnu invalidninu članom 4 navedenog Pravilnika. U oba navedena člana propisane su i pojedine medicinske indikacije koje se odnose i na onkološke bolesnike, rekli su iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Dodaju da navedena kategorija lica može ostvariti pravo i na osnovu drugih medicinskih indikacija, koje su nastale kao posljedica onkoloških oboljenja.

Pobjeda je ranije pisala da su onkološki pacijenti od novembra čekali rješenje jer komisije nijesu zasijedale, a tim povodom bio je organizovan i protest ispred Ministarstva rada i socijalnog staranja. Nove komisije su najavljene od 16. septembra, kada su prema navodima iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije počeli da donose nova rješenja.

Izvor: Portal Analitika

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Opštinom Kotor i firmom MAMM DOO iz Nikšića, u periodu od 4. do 6. novembra 2024, u Naučnom - tehnološkom parku Crne Gore u Podgorici, organizovalo je drugu od tri obuke na temu Marketing na društvenim mrežama.

Nakon usvajanja znanja i sticanja vještina iz Strategije digitalnog marketinga, što je bila tema prvog modula, naših 25 polaznika/ca imalo je priliku da svoja znanja nadogradi u oblasti digitalnog marketinga. Sa učesnicima/ama su obrađene i praktično prikazane teme poput definicije i značaja marketinga na društvenim mrežama, kao i povećanja vidljivosti i prepoznatljivosti brenda kroz globalnu povezanost. Prikazan je i definisan razvoj strategije na društvenim mrežama, i ukazano koliko je važno planiranje, prilagođavanje i praćenje sadržaja, kakvi tipovi sadržaja postoje prema različitim društvenim mrežama, kako se vrši optimizacija i koji će im alati u svemu tome pomoći.

Sva tri dana obuke upotpunjena su primjerima dobre prakse, kao i ličnim iskustvima polaznika/ca, što doprinosi temeljnijem usvajanju teorije.

Trenerica na obuci je bila Anđela Đokić, dugogodišnja edukatorka u oblasti digitalnog marketinga za male i srednje biznise i direktorica firme MAMM iz Nikšića, i jedna je od predstavnica crnogorskog tima na DI-MARC projektu.

UMHCG, kao projektni partner okupilo je 25 članova/ca koji/e su, kao i na prvom modulu, predano pratili/e predavanja i interaktivno učestvovali/e u diskusiji na zadatu temu.

U ime Opštine Kotor, kao projektnog partnera, polaznike/ce i saradnike/ce pozdravila je Milica Tomović, i poželjela im unaprjeđenje vještina i znanja u oblasti digitalnog marketinga primijene na najbolji mogući način, jer putem ovakve obuke sebe mogu plasirati mnogo bolje i lakše na online tržištu rada.

U nastavku zajedničkog rada, očekuje nas realizacija još jednog modula obuke pod nazivom Marketing sadržaja čime će 25 osoba s fizičkim invaliditetom iz Podgorice, Nikšića, Bara, Bijelog Polja i Petnjice, obogatiti svoje znanje, tehničke vještine, ali i samopouzdanje da konkurišu za nove poslovne projekte.

Aktivnost je dio projekta Osnaživanje osoba sa fizičkim invaliditetom za rad na daljinu kroz unaprjeđenje digitalnih marketing kompetencija (Digital Marketing Capacity Building – Empowering Persons with Physical Disabilities for Remote Work – DI MARC) čiji je koordinator i nosilac -  Institut ekonomskih nauka iz Beograda, a partnere čine ustanove, kompanije i nevladine organizacije iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Opštinom Kotor i firmom MAMM DOO iz Nikšića, u periodu od 4. do 6. novembra 2024, u Naučnom - tehnološkom parku Crne Gore u Podgorici, organizuje drugu od tri obuke na temu Marketing na društvenim mrežama.

Obuka je namijenjena osobama s fizičkim invaliditetom i ima za cilj da unaprijedi njihove digitalne vještine i kompetencije, kako bi postali konkuretniji i vidljiviji na tržištu rada, prije svega na platformama za rad na daljinu, ali i šire.

Digitalni marketing je odabran kao primarni segment za obuku zbog nekoliko ključnih razloga. Prvo, na platformama za rad na daljinu značajno je povećana potražnja za poslovima u ovoj oblasti, čime se otvaraju mnoge mogućnosti za rad od kuće ili sa bilo koje lokacije. Ovaj rast potražnje je rezultat sve veće važnosti digitalnog prisustva za kompanije svih veličina, što je dodatno naglašeno tokom pandemije COVID-19.

Pored toga, digitalni marketing nudi širok spektar poslova koji su pristupačni osobama sa fizičkim invaliditetom. Ove poslove mogu obavljati koristeći tehnologiju koja im je dostupna, što im omogućava da ravnopravno učestvuju na tržištu rada. Zahvaljujući alatima za pristupačnost i fleksibilnim radnim aranžmanima, osobe s invaliditetom mogu da iskoriste svoje vještine u oblastima kao što su upravljanje društvenim mrežama, SEO optimizacija, kreiranje sadržaja, analitika podataka i još mnogo toga.

Stoga navedena obuka će osobama sa fizičkim invaliditetom predstaviti izuzetnu priliku za njihovo osnaživanje, omogućavajući im da steknu tražene vještine i povećaju svoje šanse za zapošljavanje u dinamičnom i rastućem sektoru.

Aktivnost je dio projekta Osnaživanje osoba s fizičkim invaliditetom za rad na daljinu kroz unaprjeđenje digitalnih marketing kompetencija (Digital Marketing Capacity Building – Empowering Persons with Physical Disabilities for Remote Work – DI-MARC) koji sprovodi UMHCG, u saradnji sa glavnim nosiocem projekta, Institutom ekonomskih nauka iz Beograda, i partnerima koje čine kompanije, institucije i nevladine organizacije iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore uz finansijsku podršku Evropske komisije.

Usvajanje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta prioritet je koji će omogućiti uspostavljanje novog, sveobuhvatnog sistema procjene, pružajući osobama sa invaliditetom jedinstven, pravedniji i jednostavniji pristup ostvarivanju prava, kazao je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.

On je to rekao u parlamentu, odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Nove srpske demokratije Vasa Obradovića da li Ministarstvo planira izmjene Pravilnika o medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava iz oblasti socijalne zaštite i kada bi se to moglo očekivati.

Gutić je naveo da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja rješenjem od 29. maja formiralo radnu grupu za izradu izmjena Pravilnika o medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, dodatak za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade sa polovinom punog radnog vremena.

On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, kazao da su u radnu grupu uključeni predstavnici nevladinog sektora i drugih relevantnih institucija, koji će raditi na izmjenama i dopunama važećeg Pravilnika.

Paralelno s tim aktivnostima, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije u saradnji sa UNDP-em realizuje projekat pod nazivom Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta, rekao je Gutić.

U okviru tog projekta, kako je naveo, planirano je donošenje zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, čiji je nacrt izrađen i poslat Sekretarijatu za zakonodavstvo na mišljenje.

Prema riječima Gutića, cilj reforme je uspostavljanje jedinstvenih nacionalnih kriterijuma i metodologije za vještačenje invaliditeta zasnovanih na modelu ljudskih prava umjesto trenutno dominantnog medicinskog modela, kao i jedinstvene specijalizovane ustanove za vještačenje invaliditeta.

Jednom dobijeno rješenje Zavoda o statusu lica sa invaliditetom će važiti za ostvarivanje prava u svim resorima, kazao je Gutić.

On je dodao da se time obezbjeđuje da osobe sa invaliditetom svoja prava ostvaruju na osnovu stručne procjene individualne situacije osobe, kao i potrebne podrške za prevazilaženjem barijera sa kojima se suočavaju u svakodnevnom funkcionisanju, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i ratifikovanom UN Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom.

Gutić je istakao da je Institut za javno zdravlje (IJZ) nastavio da pruža podršku u izradi kompleksne metodologije za jedinstveno vještačenje invaliditeta.

Kako je kazao, kao rezultat konsultacija i rada pet radnih grupa koje je oformio IJZ, kao i uz podršku konsultanata angažovanih u okviru Projekta, pripremljena su dva segmenta metodologije.

Gutić je rekao da se prvi segment odnosi na kriterijume za ocjenu oštećenja organizma i sadrži Listu oštećenja organizma, a drugi na kriterijume za ocjenu funkcionalnog statusa osobe.

Ovaj segment metodologije sastoji se iz Liste oštećenja funkcionalnih sposobnosti, WHODAS 2.0 upitnika za odrasle, kao i Upitnika za procjenu funkcionisanja djece naveo je Gutić.

Kako je dodao, oba segmenta metodologije izrađena su u skladu sa međunarodnim referentnim metodološkim okvirom Svjetske zdravstvene organizacije.

Gutić je kazao da je planirana izrada i trećeg segmenta metodologije, upitnika o potrebnom stepenu podrške, čiji je cilj da obezbijedi prelazak na model ljudskih prava.

Rad na tom segmentu, kako je rekao, odgođen je do usvajanja Zakona kako bi se prilagodio konačnom pristupu uređenju te oblasti.

Usvajanje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta prioritet je koji će omogućiti uspostavljanje novog, sveobuhvatnog sistema procjene, pružajući osobama sa invaliditetom jedinstven, pravedniji i jednostavniji pristup ostvarivanju prava, istakao je Gutić.

On je ocijenio da će ta reforma, uz izmjene Pravilnika prilagođene potrebama osoba sa invaliditetom, doprinijeti efikasnijem praćenju ostvarivanja prava, smanjenju administrativnih prepreka i suzbijanju zloupotreba socijalnih i drugih davanja.

Izvor: Pobjeda

Pripremila: Dajana Vuković

Podgorica - Nedostatak pristupačnosti u objektima za javnu upotrebu često se pravda nedostatkom finansijskih sredstava, ali je neprihvatljivo da se u dužem vremenskom periodu time pokušava opravdati nerješavanje ovog problema, kazao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković.

Odbor za ljudska prava i slobode je realizovao kontrolno saslušanje povodom Implementacije preporuka sadržanih u Izvještaju o post-zakonodavnom nadzoru nad Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Zaključka Odbora za ljudska prava i slobode, donesenog povodom razmatranja Izvještaja o post-zakonodavnom nadzoru nad Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom na Trećoj sjednici Odbora, održanoj 21. januara 2021. godine.

Tokom rasprave i razgovora o brojnim temama u ovoj oblasti, zaštitnik Siniša Bjeković podsjetio je da je Nezavisni mehanizam za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom  (koji čine predstavnici deset organizacija osoba s invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju, kao i predstavnik institucije Zaštitnika) sačinio Izvještaj, kao rezultat obilaska ustanova vaspitanja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, kao i ustanova rezidencijalnog tipa.

Između ostalog, u izvještaju je ocijenjeno da mnoge stvari u ovoj oblasti na terenu ne funkcionišu, a uočen je i nedostatak saradnje među institucijama, kao i nedostatak razmjene informacija među njima, a nekada i nedostatak razmjene podataka u okviru jedne institucije.

Zaštitnik je posebno ukazao na potrebu adekvatnog funkcionisanja Savjeta za prava lica sa invaliditetom. Nedostatak pristupačnosti u objektima za javnu upotrebu često se pravda nedostatkom finansijskih sredstava, ali je neprihvatljivo da se u dužem vremenskom periodu time pokušava opravdati nerješavanje ovog problema, rekao je on. Zaštitnik je zahvalio Odboru na kontinuiranoj podršci i pohvalu angažman po pitanju unapređenja rada dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju.

Zamjenica Zaštitnika Snežana Mijušković je iskazala zahvalnost i uputila pohvale stručnoj službi Odbora i predsjedniku Odbora za ljudska prava i slobode na veoma iscrpnim izvještajima koji se pripremaju nakon sjednica. Sugerisala je da se napravi analiza realizacije svih zaključaka i preporuka Odbora sadržanih u izvještajima koji su se odnosili na prava lica sa invaliditetom.

Zamjenica Zaštitnika Nerma Dobardžić detaljnije je predstavila aktivnosti Nezavisnog monitoring mehanizma, ukazujući da su na osnovu posjeta u 30 ustanova socijalne, zdravstvene zaštite, obrazovnih i institucija rezidencijalnog tipa, formulisane pojedinačne i opšte preporuke nadležnim organima i ustanovama.

S obzirom na zatečeno stanje i napore da se efikasnije borimo za unaprjeđenje uslova u ovoj oblasti, smatra da bi bilo potrebno organizovati i posebnu tematsku sjednicu Odbora na kojoj bi o nalazima izvještaja bilo razgovarano sa predstavnicima resornih ministarstava.

Izvor: Ombudsman

Pripremila: Dajana Vuković