Željko

Željko

Sloboda kretanja kao jedno od osnovnih ljudskih prava svakog pojedinca konstantno se krši kada da su u pitanje osobe s invaliditetom, upozoravaju iz Udruženja paraplegičara Rožaje.

Opština i Pošta u Rožajama nijesu pristupačne za nesmetan ulazak osoba s invaliditetom, pa se pitamo da li ljudska prava u ovom gradu išta znače? Pored navedenog, svjesno se krši Ustav Crne Gore, kao i Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata čiji je jedan od ciljeva stvaranje uslova za pristup, kretanje i boravak lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom.

Činjenica je da institucije ne čine ništa kako bi na valjan način sprovele sve zakonske obaveze. Da li to onda znači da za nadležne propisana ljudska prava predstavljaju samo mrtvo slovo na papiru? Zašto konstantno diskriminišemo osobe s invaliditetom

Apelujemo na nadležne da otklone posljedice nepoštovanja ljudskih prava i diskriminacije! Samo tako bismo mogli svjedočiti pozitivnim promjenama u našem gradu, navode u svojoj objavi na Fejsbuk stranici iz Udruženja.

 

Izvor: Udruženje paraplegičara Rožaje 

AI alati sistematski zanemaruju potrebe osoba s invaliditetom, stavljajući ih u nepovoljan položaj.

Problem diskriminacije pri algoritamskog zapošljavanja postaje sve izraženiji, posebno kada je riječ o osobama s invaliditetom. Iako se procjenjuje da čak 99 odsto Fortune 500 kompanija koristi vještačku inteligenciju u procesima zapošljavanja, zakonodavci ne uspijevaju da u potpunosti zaštite prava zaposlenih.

Odgovarajući na prijetnju diskriminacije pri zapošljavanju, grad Njujork je prošle godine usvojio Zakon o automatizovanom alatu za odlučivanje o zapošljavanju (Automated Employment Decision Tool Act), koji od kompanija koje koriste vještačku inteligenciju za donošenje odluka prilikom zapošljavanja zahtijeva periodične procjene pristrasnosti po polu, rasi i etničkoj pripadnosti.

Pa ipak, prvi zakon ove vrste ne uspijeva da zaštiti sve kategorije ugroženih. Konkretno, zaštita osoba s invaliditetom je izostala.

Ta grupa je često izložena diskriminaciji prilikom zapošljavanja, a izostavljanje invaliditeta iz kategorija za procjenu pristrasnosti u ovom zakonu predstavlja značajan propust, piše The Hill.

Analiza video snimaka i ocjenjivanje ličnosti, na primjer, često ne uspjevaju pravilno da registruju lica osoba s određenim invaliditetima, što dovodi do dodatne diskriminacije.

Propusti u zakonu podstiču dalju upotrebu pristrasnih alata za zapošljavanje, a neki zakonodavci izbjegavaju oštrije mjere protiv korišćenja AI u zapošljavanju.

Pojedini političari zato navode da je jedino rješenje za ukidanje diskriminacije potpuna zabrana vještačke inteligencije prilikom zapošljavanja.

 

Izvor: NovaEkonomija

Pripremila: Dajana Vuković

Većina njih radi privremene, kratkoročne poslove i stoga imaju manje šanse za stalno zaposlenje

Dvadeset poslodavaca i 22 praktikanta, učesnici programa Radna praksa za mlade sa invaliditetom, koji se realizuje u okviru projekta Posao po mjeri, koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Forum mladih sa invaliditetom, okupilo se juče kako bi razmijenili utiske i iskustva stečena u okviru ovog programa tokom prethodna dva mjeseca.

Mladi sa invaliditetom imali su priliku da znanja i vještine primijene na željenom radnom mjestu, kao i da ih unaprijede pod mentorstvom poslodavaca vodećih kompanija u Srbiji, koji su svoje pozicije prilagodili i oglasili za osobe s invaliditetom.

Sve više poslodavaca prepoznaje potencijal i talente osoba sa invaliditetom koje žive u Srbiji. Oni istovremeno preduzimaju korake da svoje radne prostore učine inkluzivnijim i pristupačnijim. Nadamo se da će ovaj program stažiranja postati efikasan model koji će druge kompanije u Srbiji slediti kako bi se osobama sa invaliditetom obezbedila adekvatna radna mjesta, kazala je Bruk Ajšam, direktorka misije Američke agencije za međunarodni razvoj.

Iako je usvojeno niz afirmativnih mjera kojima se podstiče zapošljavanje osoba s invaliditetom, i dalje postoje izazovi i prepreke koje otežavaju njihovo uspješno uključivanje na tržište rada: nepovoljna obrazovna struktura, nedostatak pristupa jednakim mogućnostima za obrazovne obuke i prakse, kao i nedostatak prilika za sticanje vještina neophodnih za određene poslove. Čak i kada osobe s invaliditetom imaju mogućnost obrazovanja i razvoja svojih stručnih kompetencija, često nailaze na nedostatak šansi za praktičnu primjenu tih vještina u stvarnom radnom okruženju.

Kroz ovaj program unaprjeđuju se šanse za zapošljavanje mladih s invaliditetom, kroz praktično iskustvo i sticanjem novih znanja i vještina. Istovremeno, poslodavcima se pruža prilika da u praksi primijene inkluzivne procedure u procesu regrutacije i selekcije i izvrše sva potrebna individualna prilagođavanja radnog mesta i radnih zadataka, istakla je Slađana Lević, programska direktorka Foruma mladih sa invaliditetom.

Podaci Nacionalne službe za zapošljavanje pokazuju da je blizu 11.000 osoba s invaliditetom nezaposleno u Srbiji. Prema izvještaju Foruma mladih sa invaliditetom o položaju ove grupe na tržištu rada (2016), mlade osobe s invaliditetom najčešće rade na poslovima koji su ispod njihovih kvalifikacija.

Većina njih radi privremene, kratkoročne poslove i stoga imaju manje šanse za stalno zaposlenje.

Moje iskustvo na praksi saradnika u sferi ljudskih resursa za modnu kuću Mona je izuzetno pozitivno i veoma značajno za moj dalji karijerni put. Vjerujem da će mi olakšati potragu za stalnim poslom, jer je praksa radno iskustvo više, a svako iskustvo je značajno pri traženju posla, pogotovo u struci psihologa za koju sam se školovala, kazala je Teodora Palinkaš, praktikantkinja na poziciji saradnik u HR timu u kompaniji Mona.

Projekat Posao po mjeri Ekonomsko osnaživanje osoba sa invaliditetom finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Forum mladih sa invaliditetom, zajedno sa Fondacijom Ana i Vlade Divac, Karitasom Srbije, Smart kolektivom i Centrom za samostalni život osoba sa invaliditetom Srbije.

 

Izvor: Politika

Pripremila: Dajana Vuković

Nadamo se da ćemo na ovaj način dugoročno uticati na smanjenje jezičkih barijera između populacije koja koristi znakovni jezik i one koja se služi verbalnom komunikacijom.

Lekcije koje su snimljene za potrebe kursa znakovnog jezika, koji organizuje Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke), javno su dostupne na Jutjub (YouTube) kanalu te nevladine organizacije, pa osim redovnih polaznika obuke, znakovni jezik mogu da uče i drugi zainteresovani građani.

Nadamo se da ćemo na ovaj način dugoročno uticati na smanjenje jezičkih barijera između populacije koja koristi znakovni jezik i one koja se služi verbalnom komunikacijom, saopštili su juče iz te NVO.

Kurs inače redovno pohađa sedam đaka Gimnazije Kotor i 13 JU Resursnog centra za sluh i govor Dr Peruta Ivanović.

Na Jutjub kanalu NVO I MI Boke dosad su objavljena tri video snimka, u kojima se obrađuju daktilologija, jednoručna i dvoručna azbuka, pozdravi u toku dana, konvencionalni izrazi, porodica i zdravlje i konverzacija.

Kurs, koji se sprovodi od 28. februara do kraja maja, prema akreditovanom programu Resursnog centra, drže sudski tumač za znakovni jezik i nastavnica razredne nastave u Resursnom centru, defektološkinja Olivera Gluščević.

Iz I MI Boke su kazali da se učešćem đaka s oštećenjem sluha i/ili govora omogućava njihova interakcija sa vršnjacima bez tih oštećenja.

Ovo doprinosi socijalnoj inkluziji mladih s oštećenjem sluha i/ili govora i razvoju empatije i poštovanja različitosti kod učenika/ca Gimnazije Kotor. Polaznici/e Kursa učestvuju i u kreiranju sadržaja za Medijsku i Kampanju podizanja svijesti, koju I MI Boke sprovodi u cilju promovisanja prava i potencijala mladih s oštećenjem sluha i/ili govora, saopštili su iz te NVO.

Kurs znakovnog jezika se sprovodi u okviru projekta Pronađimo zajednički jezik, koji finansira Evropska omladinska fondacija Savjeta Evrope.

 

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Nevladino udruženje Art 365 i producentska kuća Live production raspisali su Javni poziv za učešće u projektu Inkluzivni filmski kamp koji će se realizovati u Nikšiću.

Inkluzivni filmski kamp podržan je od strane Filmskog centra Crne Gore i predstavlja profesionalni program koji pomaže osobama s invaliditetom učenju filmske produkcije, razvoju filmskog projekta i ovladavanju vještina za pozicije koje im mogu pomoći pri zapošljavanju u filmskoj i medijskoj industriji.

Polaznici Inkluzivnog filmskog kampa biće srednjoškolci, studenti i osobe s invaliditetom iz lokalne zajednice, dok će predavači biti renomirani filmski stvaraoci iz zemlje. 

Glavni cilj projekta je da se utiče na smanjenje socijalne distance prema osoba s invaliditetom u Crnoj Gori, odnosno da se kroz filmsku umjetnost (putem promovisanja potencijala osoba s invaliditetom), a zajedno sa učenicima srednjih škola i  studentima sa fakulteta iz Nikšića stvore uslovi za veću vidljivost i njihovo uključivanje u filmske projekte.

Prateći savremene tehnologije i upotrebu video materijala na društvenim mrežama planirano je da finalni produkt kampa budu kratkometražni igrani i dokumentarni filmovi na temu inkluzije i invaliditeta. Filmovi u kampu će se realizovati pametnim telefonima   .   

Program podstiče komunikaciju, samopouzdanje i saradnju kroz digitalno filmsko stvaranje i umrežavanje sa profesionalcima iz svijeta kinematografije.

Filmovi koji nastanu u okviru Inkluzivnog filmskog kampa biće prikazani krajem septembra na Filmskom festivalu Uhvati film u Kotoru.

Radionice filmskog kampa održaće se od 18. do 21. aprila 2024. u prostorijama IPC Tehnopolis

Prijave sa kraćom biografijom i kontakt podacima dostaviti na mejl Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 16. aprila 2024. Broj mjesta je ograničen.

Projekat partnerski realizuju NVU Art 365 iz Podgorice i producentska kuća Live production


Izvor. NVU Art 365

U saradnji sa 36 nevladinih organizacija, MANS je danas minstru pravde Andreju Miloviću uputio otvoreno pismo povodom spornih rješenja koje je preložilo njegovo ministarstvo, a koja se odnose na izmjene Zakona o sprečavanju korupcije.

U nastavku prenosimo obraćanje u cjelosti, podržano i od strane UMHCG-a. 

Obraćamo Vam se otvorenim pismom povodom Nacrta Zakona o sprečavanju korupcije, koji u članu 44 stav 2 predviđa uvođenje amnestije za sve javne funkcionere koji su prije pet i više godina predali netačne izvještaje o prihodima i imovini.

Ovaj potez izaziva duboku zabrinutost među građanima koji vjeruju u transparentnost, odgovornost i integritet svih onih koji su izabrani ili imenovani da služe javnom interesu.

Korupcija je pošast koja podriva temelje našeg društva, guši ekonomski razvoj i erodira povjerenje javnosti u institucije. U borbi protiv korupcije ključno je da se pošalje jasna poruka da niko nije iznad zakona i da će svi oblici koruptivnog ponašanja biti sankcionisani bez obzira na vremenski period u kojem su počinjeni. Uvođenjem amnestije za javne funkcionere koji su podnosili netačne finansijske izvještaje, šalje se poruka da postoji tolerancija prema korupciji.

Razumijemo potrebu za reformama i modernizacijom zakonodavnog okvira u vezi sa IBAR-om, ali takve reforme moraju ići u pravcu jačanja sistema odgovornosti, a ne njegovog slabljenja.

Naime, integracija u Evropsku uniju zahtijeva od zemalja kandidata ne samo usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, već i demonstriranje snažne posvećenosti vladavini prava, transparentnosti i borbi protiv korupcije. Uvođenje amnestije za javne funkcionere koji su podnosili netačne izvještaje o svojim prihodima i imovini, kao što je predviđeno u Nacrtu zakona o sprečavanju korupcije, direktno je suprotno ovim principima. Takva odluka može se protumačiti kao korak unazad u borbi protiv korupcije i kao odstupanje od principa vladavine prava, što može imati ozbiljne posljedice po proces integracije u EU.

Princip vladavine prava zahtijeva da se zakoni primenjuju jednako na sve, bez izuzetaka. Amnestijom za određene postupke, stvara se percepcija da postoji dvostruki standard i da su neki pojedinci iznad zakona. Ovo potkopava povjerenje u pravni sistem i institucije koje bi trebalo da štite javni interes i promovišu pravdu i jednakost pred zakonom.

Zakoni i reforme treba da služe kao instrumenti za izgradnju pravednijeg i transparentnijeg društva, a ne kao sredstvo za oprost onima koji su zloupotrijebili svoje pozicije.

Za razliku od važećeg, predloženi Nacrt zakona je rađen bez učešća nevladinog sektora i dat je na javnu raspravu u okviru koje se komentari mogu dostaviti samo pisanim putem, dok je izostala javna debata o predloženim rješenjima.

Stoga Vas pozivamo da povedete dijalog sa svim relevantnim akterima u društvu, uključujući civilno društvo, stručnu javnost i međunarodne partnere, kako bismo zajedno pronašli najbolje rješenje koje će ojačati borbu protiv korupcije. Naš cilj mora biti stvaranje transparentnog i odgovornog društva u kojem se poštuju zakoni i u kojem svi građani mogu imati povjerenja u integritet onih koji ih predstavljaju.

U nastavku se nalazi spisak NVO koje su potpisali otvoreno pismo:

  1. Mreža za afirmaciju nevladinog sektoraMANS
  2. Akcija za ljudska pravaHRA
  3. Centar za razvoj nevladinih organizacijaCRNVO
  4. Centar za demokratsku tranzicijuCDT
  5. Centar za istraživačko novinarstvo Crne GoreCIN-CG
  6. Centar za ženska pravaCŽP
  7. Centar za zaštitu i proučavanje pticaCZIP
  8. Udruženje mladih sa hendikepom Crne GoreUMHCG
  9. NVO Anima
  10. BIRN Crna Gora
  11. Institut za društveno politička istraživanja- Analitico
  12. NVO Građanska alijansa
  13. NGO 35mm
  14. LGBT Forum Progres
  15. Sindikat doktora medicine Crne Gore
  16. Organizacija KOD
  17. NVO Eko-team
  18. NVO ,,Centar za preduzetništvo
  19. Akcija za socijalnu pravdu
  20. NVO Udruženje NATO žrtava 1999Murino
  21. Udruženja mladih umjetnika Crne Gore
  22. Udruženje Korina, Nikšić
  23. Montenegro Adventures
  24. Fidelity consulting
  25. Crnogorski komitet pravnika
  26. Agencija za lokalnu demokratiju
  27. NVO Centar za bezbjednosnu politiku i evropske integracije
  28. NVOUZIP”, Herceg Novi
  29. NVOGrupa građana BU2
  30. NVOSERDAR”, Budva
  31. NVO Ksena, Herceg Novi
  32. NVO Savez za djecu i mlade Kuća
  33. NVU Restitucija
  34. NVU ŠkArt, Tivat
  35. NVO Gradionica, Bar
  36. NVU Inkluzija“, Pljevlja

Ujedno, pismo je direktno podržalo preko 20 novinara iz različitih redakcija, građanskih aktivista, kao i više hiljada građana posredstvom društvenih mreža.


Izvor: Mans

Poslanici PES-a Vasilije Čarapić i Darko Dragović predložili su amandman na Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju[1] na osnovu koga bi se propisao izuzetak od uslova za penzionisanje u korist sudija Ustavnog suda. Na ovaj način bi došlo do produženja mandata aktuelnom predsjedniku Ustavnog suda Miloradu Gogiću i sudiji Budimiru Šćepanoviću, kojima mandati po važećem zakonu prestaju u maju, odnosno sutkinjama Dragani Đuranović i Desanki Lopičić, kojima bi funkcije takođe trebalo da prestanu do kraja ove godine.

Milorad Gogić i Desanka Lopičić su sudije Ustavnog suda od 2005, Budimir Šćepanović od 2013, a Dragana Đuranović od februara 2023.

Dolje potpisane nevladine organizacije se oštro protive predloženoj izmjeni zakona, smatrajući je neprimjerenim uticajem izvršne vlasti na Ustavni sud. Smatramo da bi usvajanje predložene zakonske izmjene i produžavanje mandata aktuelnim sudijama nepotrebno dovelo u pitanje integritet Ustavnog suda, koji mora da štiti vladavinu prava, a ne interese izvršne vlasti.

Da je stvarni cilj vlasti bio principijelno razmatranje optimalne granice za odlazak u penziju, ovo pitanje se ne bi razmatralo samo u odnosu na sudije Ustavnog suda, već u odnosu na sve sudije, koje su u istoj pravnoj situaciji zbog ustavnog rješenja, i ne bi se to pitanje otvaralo ishitreno, od strane poslanika i bez javne rasprave, u očiglednom cilju sprečavanja da aktuelnim sudijama Ustavnog suda uskoro prestanu mandati.

Smatramo da pitanje prestanka sudijskih funkcija treba principijelno otvoriti za sve i riješiti ga za ubuduće, na način koji ne dovodi u pitanje integritet Ustavnog suda.

U nastavku detaljniji razlozi protiv predloga poslanika PES-a.

1) Ishitrena izmjena zakona u cilju produžetka mandata aktuelnim sudijama Ustavnog suda samo bi potvrdila sumnje o političkom uticaju na čak četvoro sudija tog suda koji ove godine ispunjavaju uslove za odlazak u penziju po važećem Zakonu o PiOIzmjenom zakona bi se opšti interes za nepristrasnim i objektivnim Ustavnim sudom bez opravdanog razloga podredio subjektivnim interesima četvoro sudija.

2)Postupak izbora sudije/sutkinje Ustavnog suda koji bi zamijenio/la odlazećeg predsjednika Ustavnog suda regularno je započet, šest osoba se kandidovalo za tu poziciju i nema prepreka da se to mjesto blagovremeno popuni. Međutim, tačno je i da je nadležni Ustavni odbor, pod vođstvom Simonide Kordić (NSD), u posljednjih mjesec dana propustio da utvrdi da li prijavljeni kandidati ispunjavaju uslove i da ih pozove na intervju, vjerovatno zbog pomenutog plana da se izmjenom zakona aktuelnom predjsedniku produži mandat.

Takođe, još uvijek nije raspisan konkurs za sudiju koji bi zamjenio sudiju Šćepanovića, koji 31. maja puni 65 godina, i ispunjava uslove za odlazak u penziju odnosno prestanak funkcije. Ovo je još jedan pokazatelj da postoji u najmanju ruku očekivanje Ustavnog suda, ako ne i dogovor, da im izvršna vlast izađe u susret i svima omogući produžetak mandata. Međutim, ako bi se ovaj konkurs odmah raspisao, moguće je blagovremeno obezbijediti popunjavanje i te sudijske pozicije.

3) Predlog je diskriminatoran prema sudijama redovnih sudova kojima funkcija takođe obavezno prestaje sa 65 godina života, odnosno 40 godina radnog staža, i prema drugim sudijama Ustavnog suda kojima su nedavno prestale funkcije iz istog razloga, a koji su dugi niz godina istovremeno obavljali funkcije sa aktuelnim predsjednikom Ustavnog suda Miloradom Gogićem, odnosno sutkinjom Lopičić i sudijom Šćepanovićem.

Gogić je po nedavnim izmjenama Zakona o PiO (koje su uslijedile nakon odluke Ustavnog suda) već ispunio uslove za prestanak funkcije, jer je starosna granica izjednačena za muškarce i žene na 65 godina, a on je 65 godina napunio još prošle godine. Iako je ostao na funkciji po starim uslovima, sada izvršna vlast još predlaže i nove izmjene zakona po kojima bi mu mandat bio dodatno produžen. Kako vjerovati da se ovakve usluge posle neće vraćati?!

 I sutkinja Đuranović je, sudeći po biografiji, takođe ispunila uslove za prestanak funkcije, jer je 40 godina staža navršila tokom protekle godine, pod uslovom da joj je radni staž neprekidno tekao. Ona svakako u decembru ove godine navršava 65 godina života, čime ispunjava i taj uslov. Sutkinja Lopičić, takođe, sudeći po biografiji, tokom ove godine navršava 40 godina staža, ako joj je radni staž tekao bez prekida, čime i ona ispunjava uslov za odlazak u penziju, odnosno za prestanak funkcije po tom osnovu.

4) O ustavnosti ove izmjene zakona odlučivale bi iste sudije Ustavnog suda (čak četvoro od ukupno sedam) kojima zakonska izmjena produžava mandate, koje bi se morale smatrati pristrasnim i biti izuzete od odlučivanja. Međutim, kako njih nema ko da zamjeni, a kako bi, u suprotno, nedostajao i kvorum za donošenje takve odluke, time bi ponovo de facto bio onemogućen rad Ustavnog suda i, samim tim, ugrožena vladavina prava. To je svakako previsoka cijena za produžetak mandata pojedincima.

5) Zabrinjava tendencija donošenja ad hominem zakona po kojima političke partije na vlasti rješavaju pojedinačne slučajeve, pa nekada skraćuju mandate, nekada imenuju podobne kadrove, a sad pokušavaju i da produže mandat sudijama koji bi trebalo da odlučuju o njihovim zakonskim rješenjima.

6) Izvršna vlast kao da zaboravlja da je suština pregovora sa Evropskom Unijom u tome da Crna Gora dokaže da ima institucije sposobne da obezbijede vladavinu pravaa ne interese partija na vlasti. Ustavni sud bi, kao posljednja brana vladavine prava, morao biti van sumnje. Činjenica da je izvršna vlast spremna da njegov integritet kompromituje na ovakav način, po svaku cijenu, odmaže evropskom putu naše države.

Akcija za ljudska prava (HRA)

Asocijacija Spektra

Centar za demokratsku tranziciju (CDT)

Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Centar za građanske slobode (CEGAS)

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)

Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) 

Centar za ženska prava (CŽP)

ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj

Centar za razvoj NVO (CRNVO)

Institut alternativa

Institut za medije Crne Gore

Juventas

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS

Sigurna ženska kuća

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)

nedelja, 07 april 2024 06:59

Rajković zlatna u Puli

Podgorica, (MINA) Crnogorska atletičarka Maja Rajković osvojila je zlatnu medalju u bacanju koplja na tradicionalnom, 27. međunarodnom sankcionisanom mitingu Kro (Cro) open u Puli.

Do pobjede u kategoriji F54 (bacanja iz specijalizovane stolice) došla je hicem od 12 metara i 99 centimetara.

To je bronzanoj sa posljednjeg Evropskog prvenstva bio prvi zvaničan nastup ove sezone, u kojoj je očekuje i debi na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Drugo mjesto osvojila je Čehinja Mirolsava Obrova, a treće domaća takmičarka Željka Brdar.

Od ostalih crnogorskih predstavnika, Vlado Terić je završio kao peti u bacanju diska u kategoriji F40 (osobe niskog rasta), sa rezultatom 16,18 metara.

Bez plasmana ostao je Danilo Gojković u bacanju koplja u kategoriji F34 (bacanja iz specijalizovane stolice), nakon što je imao svih šest neispravnih hitaca.

Terić će u nedjelju bacati kuglu, kao i Miloš Spaić u kategoriji F11 (osobe bez vida).

Spaiću, koji je krajem marta na Gran pri mitingu u italijanskom Jezolu osvojio bronzanu medalju, biće to nova prilika da se domogne haj prerformansa, koji mu može donijeti drugi nastup na Paraolimpijskim igrama.

Miting u Puli okupio je 110 učesnika iz 14 država.

Izvor: Agencija Mina

Pripremila: Dajana Vuković

nedelja, 07 april 2024 06:52

Spaić trećeplasirani u bacanju kugle

Crnogorski paraolimpijac, Miloš Spaić, kao trećeplasirani završio je takmičenje u bacanju kugle na tradicionalnom, 27. Međunarodnom sankcionisanom mitingu Kro (Cro) open u Puli

Do bronzanog odličja u spojenim kategorijama F11, 12, 20 (osobe bez vida) došao je hicem od 11 metara i deset centimetara. 

Spaić, koji je ove sezone bio bronzani i u Jezolu, svoj najbolji današnji rezultat bacio je u posljednjoj seriji. 

Pobijedio je Hrvat Miljenko Vučić (12,23) dok je srebrni bio Mađar Ištvan Šološi (14,82). 

Uspješan nastup imao je i četvrtoplasirani Vlado Terić, koji je u spojenim kategorijama F35, 36, 37, 40, 46, 63 (osobe niskog rasta) kuglu bacio sedam metara i četiri centometra i postavio lični rekord.

Zlatnu medalju juče je osvojila Maja Rajković u bacanju koplja, hicem od 12 metara i 99 centimetara. 

Miting u Puli okupio je 110 učesnika iz 14 država. 

Crnogorski atletičari novi nastup imaće 1. maja na  mitingu u Baru, koji će biti sankcionisan.


Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Očekujemo i tražimo od Vlade Crne Gore da izmijeni i dopuni Odluku o obrazovanju Savjeta za prava lica sa invaliditetom, na način što će uključiti nedostajuće resore i izmijeniti predsjedavajuću poziciju. 

Naime, kao što je javnosti već poznato, Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici donijela Odluku o obrazovanju Savjeta za prava lica sa invaliditetom. Iako nas raduje formiranje Savjeta, koje smo čekali više od pet godina, istovremeno nas zabrinjava činjenica da nijesmo bili uključeni u procesu kreiranja i donošenja navedene Odluke, kroz konsultacije koje je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava trebalo prethodno sprovesti. Na taj način nas je i ova Vlada ignorisala, kao i Vlada u junu 2020. koja je u sastav ovog tijela bila imenovala predstavnika NVO (Mitra Radonjića) koji nije reprezentativni predstavnik osoba s invaliditetom. 

Navedeni izostanak učešća nas, osoba s invaliditetom i reprezentativnih predstavnika/ca organizacija osoba s invaliditetom, za činjenicu je imao da su iz Odluke isključeni važni resori, poput Ministarstva saobračaja i pomorstva, Ministarstva sporta i mladih i Ministarstva finansija, ali i to da Savjetom predsjedava potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku, a ne potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju

Da budemo jasni, ne problematizujemo konkretna imena, odnosno potpredsjednike koji pokrivaju jednu i drugu poziciju, već problematizujemo pristup prema osobama s invaliditetom, koji proizilazi iz navedenog. Naime, ovo pokazuje da se osobe s invaliditetom posmatraju s aspekta pitanja rada, obrazovanja, zdravstva i socijalnog staranja, a ne, kako bi to moralo biti, s aspekta ljudskih prava i pravosuđa, odnosno pristupa pravdi.

Na takav pristup državu Crnu Goru obavezuje ratifikovana Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom, koja je još od 2009, sastavni dio domaćeg zakonodavstva. 

I prethodno smo, svih mjeseci unazad, pozivali ovu Vladu da nas uključuje u ranoj fazi donošenja odluka, dakle prilikom njihovog planiranja, jer osim što je to obaveza, to je i mehanizam koji bi osigurao državnoj administraciji da ne pravi ovakve vrste propusta i grešaka. Zbog toga, očekujemo da Vlada izmijeni i dopunu navedenu Odluku i prije izbora predstavnika/ca organizacija osoba s invaliditetom, a da proces izbora naših predstavnika/ca sprovede u skladu s Konvencijom, odnosno Opštim komentarom broj 7 Komiteta o pravima osoba s invaliditetom

Jedino na takav način će ova Vlada pokazati svoju istinsku posvećenost i namjeru koja je navedena u saopštenju Ministarstva ljudskih i manjinskih prava da će se voditi „računa sa posebnom pažnjom o budućoj saradnji sa nevladinim organizacijama, organima državne uprave, lokalne uprave u procesu zaštite lica sa invaliditetom”.

Logična je naša bojazan o efektima i svrsi ovog tijela ako su iz njega isključeni navedeni resori, vrlo važni s aspekta prava osoba s invaliditetom, uključujući i mlade s invaliditetom. Da li je uopšte smisleno formirati ovakvo tijelo ako je isključen resor finansija i kakva se poruka ovim šalje? Da ćemo se sastajati kako bismo jedni druge viđali, a ne donosili zaključke, davali prijedloge i mišljenja koje kasnije treba organi i institucije da sprovedu? I zašto nam svaka vlast uporno šalje poruku da smo socijalno pitanje ili želi da nam poruči da treba da se zadovoljimo sa par prava i oblasti?

Ne pristajemo da budemo štrik na nečijoj agendi! Zahtijevamo punu uključenost i adekvatan pristup osobama s invaliditetom i pravima osoba s invaliditetom. 

Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG

Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore

Strana 7 od 95

Back to top