Greške. Šta su greške? Ako ih roditelji doživljavaju kao razlog za optuživanje, kažnjavanje djeteta, omalovažavanje stvoriće jako lošu podlogu za njegov dalji razvoj.

Greške ne služe da bismo djetetu pretili niti ga uslovljavali ili, mnogo gore, svesno izazivali osjećaj krivice. Ako je pogrešilo, znači da se upustilo u nešto za njega novo i  nepoznato a taj pokušaj treba podržati i ohrabriti. U suprotnom, isti ti roditelji sutra će se ljutiti istom tom djetetu (koje će biti veliko) što ne želi da upiše fakultet, ne želi da izađe iz lošeg braka, ne želi da napusti loš posao i potraži bolji. A ono neće smeti, jer je u ranom detinjstvu korak u nepoznato poistovećivalo sa greškom i osećajem krivice. Ovako destruktivan koncept duboko se usadi u čovekovu podsvest da, čak i kad ne bude roditelja koji kritikuju i osuđuju, odrastao čovjek to radi sam sebi. Crta svoje granice i biva preplavljen strahom svaki put kada bi se našao pred bilo kojom novinom, teško se odlučuje na promene, a anksioznost postaje sve češći gost.

Dete greši. Pogrešiće i više puta. Ali, što više greši biće bliže istini. Greška je ništa drugo nego li korak bliže ka ispravnom tj. željenom. Ako se kao roditelji pravilno pozicionirate u takvim trenucima, velika je verovatnoća da će vam dete mnogo brže napredovati, graditi svoje samopouzdanje na zdravim temeljima, a vas doživljavati kao dobronamerne, pune ljubavi i topline.

Da li ćete grešku djeteta iskoristiti kao svoj izduvni ventil ili mogućnost njegovog zdravog napredovanja, zavisi od izbora: da li je greška vaša slabost, ili njegova potencijalna snaga? Iskoristite je kao mesto sa koga ćete mu omogućiti da jasnije vidi cilj, a ne mesto gde ćete ga nehotice ukopati i emotivno osakatiti. Neka greška bude u funkciji detetovog/učenikovog napredovanja, a ne stagniranja ili nazadovanja.

Izvor: Zelena Učionica

Pripremila: Dajana Vuković

U okviru Projekta U kontaktu (In touch) UMHCG sa partnerima je objavilo Didaktički priručnik za inkluzivne neformalne obrazovne aktivnosti za mlade sa i bez invaliditeta. Ovaj sveobuhvatni Priručnik napravljen je s ciljem da neformalne obrazovne aktivnosti učini inkluzivnijim i pristupačnijim svima, bez obrzira na vrstu invalidnosti. Osim toga, izada Priručnika ima za cilj osnaživanje fasilitatora/ki i edukatora/ki da stvore prostore u kojima svako može učestvovati na ravnopravan način, davajući im praktične metode rada.

U okviru Priručnika, možete pronaći:

- Istraživanja i dobre prakse: Uvid iz nacionalnih istraživanja i istraživanja širom Evropske Unije o pristupačnim aktivnostima neformalnog obrazovanja, naglašavajući najbolje prakse za podršku inkluzivnosti.

- Mreža aktivnosti: Strukturirana mreža pruža pregled svake aktivnosti, što olakšava navigaciju i odabir odgovarajućeg sadržaja.

- Detaljni pregledi sesija: Aktivnosti testirane tokom našeg međunarodnog Seminara uključuju nacrte sesija, savjete za fasilitatore/ke i uputstva za prilagođavanje sesija unutrašnjem i/ili spoljašnjem okruženju. Svaka aktivnost, takođe, uključuje prilagođavanje pristupačnosti za različite vrste invalidnosti.

- Informacije o projektu i partnerima: Kroz Priručnik ćete saznati više o viziji projekta i doprinosima naših posvećenih partnera.

- Resursi i reference: Uključena je opsežna lista resursa i referenci za dalje čitanje i podršku u sprovođenju ovih aktivnosti.

Priručnik možete pronaći i preuzeti na ovom LINKU.

Pratite sajt intouchproject.eu za više infromacija i aktivnosti!

Projekat se realizuje u okviru ERASMUS+ programa, kroz finansijsku podršku Evropske edukativne i kulturne izvršne agencije (European Education and Culture Executive Agency (EACEA)) delagirane od strane Evropske komisije.

Udruženje Art 365 objavilo je poziv za prijave mladih, studenata umjetničkih fakulteta i srednjoškolaca za učešće u projektu All Inclusive inkluzivna filmska akcija, edukativnom i umjetničkom programu koji povezuje mlade ljude sa i bez invaliditeta kroz filmsku produkciju.

All Inclusive je osmišljen kao platforma koja pruža podršku osobama s invaliditetom i mladima kroz mentorske radionice i edukativne module u oblasti filmske produkcije.

Tokom trajanja projekta, učesnici će imati priliku da razvijaju vještine od ideje do snimanja, režije i montaže kratkih filmova, a uz podršku iskusnih mentora iz filmske industrije.

Edukativni moduli i radionice biće održani u decembru 2024. u tri grada: Žabljaku, Podgorici i Ulcinju.

Snimanje filmova u okviru projekta realizovaće se tokom edukativnog programa, dok je postprodukcija planirana u prvom kvartalu 2025.

Razvijajte kreativne i profesionalne vještine u okviru inkluzivnog i podržavajućeg okruženja i pridružite se projektu koji doprinosi jačanju kapaciteta osoba s invaliditetom u Crnoj Gori.

All Inclusive projekat realizuje Art 365, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.

Izvor: Borba

Pripremila: Dajana Vuković

Kadić je rekao da je počela realizacija ugovora koji su potpisali Fond za zdravstvene osiguranje Crne Gore i Institut za onkologiju Vojvodine.

Minulih dana, prvi pacijenti upućeni su na PET-CT diagnostiku u Sremsku Kamenicu, kazao je emisiji Link na Radiju Crne Gore direktor Fonda dr Vuk Kadić.

To su, pojasnio je on, tri pacijenta koje su čekala da krene ova saradnja.

Evo očekujemo da će u toku sljedeće nedelje to biti sad redovno i da će jedanput nedeljno najmanjei naši pacijenti ići u Sremsku Kamenicu, istakao je Kadić.

Najavio je još jednu povoljnost za pacijente. Djeci sa bronhijalnom astmom od 1. januara sljedeće godine biće proširena prava kada je riječ o rehabilitaciji u Institutu u Igalu.

Svake godine do 15 godine imaju pravo na 21 dan da provedu na rehabilitaciju u Institutu Simo Miloševiću u Igalu. Do sada je to bilo jedan put od 3. do 7. godine i jedan put od 7. do 15. godine.

Od 1. januara važi će brojne novine i za druge pacijente koji se upućuju na rehabilitaciju u Igalu.

Na primjer, oboljeli od reumatoidnog artritisa do sada su mogli svake treće godine da koriste rehabilitaciju. Sada će moći svake druge godine. Pacijenti sa spinalom i mišićnom atrofijom će sada moći svake godine doživotno da koriste rehabilitaciju. Pacijenti posle moždanog udara su ranije mogli samo u prvih šest mjeseci posle moždanog udara da koriste rehabilitaciju sada će moći i još godinu dana posle. Pacijenti sa cerebralnom paralizom će, takođe, moći svake godine do osamnaeste godine, precizirao je Kadić.

Kada je riječ o zahtjevu specijalizanata za povećanje naknada za odvojni život u drugoj državi sa 333 na 600 eura, Kadić ističe da u Fondu to podržavaju.

Mi smo od 2025. godine spremni da svim ljekarima koji odlaze na specijalizaciju uplatimo duplo veću cifru, ali to nije u ovom trenutku naša nadležnost. Mora se promijeniti granski kolektivni ugovor, pojasnio je on.

Da bi se specijalizantima iz drugih gradova koji stažiraju u Kliničkom centru Crne Gore povećale naknade od 108 eura za odvojni život, mora se mijenjati uredba Ministarstva finansija koja se tiče svih zaposlenih u javnom sektoru, objasnio je dr Kadić.

Izvor: Medical

Pripremila: Dajana Vuković

Džud je jedanaestogodišnji  nevjerovatno talentovani dječak s autizmom koji će možda postati novi Mocart.

Njegov talenat privukao je pažnju štimera klavira koji ga je iznenadio nevjerovatnim poklonom - koncertnim klavirom.

Izvor: BBC na srpskom

Pripremila: Dajana Vuković

Osobe s invaliditetom se konstantno suočavaju sa zloupotrebom parking mjesta koja su predviđena za njih, a sa takvim problemom juče se, kod Aerodroma Podgorica, susreo i čitalac portala Adria.

Kako se vidi na fotografiji koja je dostavljena, mjesta koja bi trebalo da olakšaju pristup onima kojima je to zaista potrebno – zauzela su taksi vozila.

Nisam imao gdje da se parkiram, požalio se čitalac, ukazujući na učestalo bahaćenje vozača, kršenje zakona.

Izvor: Adria

Pripremila: Dajana Vuković

Iz Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije saopštili su da još nije jasno precizirana cijena usluge dnevnog boravka za odrasle i starije s invaliditetom.

Prema članu 158 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, sredstva za uslugu dnevnog boravka u ustanovama za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u potpunosti obezbjeđuju država i lokalna samouprava. Ova zakonska odredba znači da je usluga dnevnog boravka za djecu i mlade besplatna, bez obaveze njihovog učešća u troškovima, ističu iz Ministarstva.

Dodaju da za odrasle i starije osobe sa invaliditetom, Ministarstvo je donijelo rješenje o učešću države u troškovima usluge dnevni boravak za odraslo i staro lice sa invaliditetom koji se finansira iz budžeta opštine, u iznosu od 1,81 eura po satu po korisniku. Ova mjera omogućava održivost dnevnih boravaka za odrasla i starija lica sa invaliditetom u lokalnim zajednicama.

Ističu da s obzirom na to da još uvijek nije jasno precizirana cijena usluge dnevnog boravka za odrasle i starije sa invaliditetom, čiji su osnivači lokalne samouprave, korisnici ove usluge u ovom trenutku ne mogu učestvovati u troškovima.

Ovim putem apelujemo na sve korisnike i njihove porodice da se za dodatne informacije obrate nadležnim centrima za socijalni rad kako bi dobili adekvatna pojašnjenja u vezi sa ovom uslugom. Ministarstvo će i u narednom periodu nastaviti da donosi mjere koje unaprjeđuju zaštitu korisnika i omogućavaju njihovo potpuno uključivanje u društvo. Naš cilj je da obezbijedimo svim korisnicima jednak pristup uslugama i adekvatnu podršku, čime doprinosimo njihovom ravnopravnom učešću u društvenom životu i poboljšanju kvaliteta života. U tom smislu, Ministarstvo ostaje posvećeno kontinuiranom praćenju potreba ovih kategorija, kao i kreiranju politika koje olakšavaju njihovu integraciju i osnaživanje u zajednici, zaključuju u saopštenju.

Izvor: Dan

Pripremila: Dajana Vuković

Najugroženije grupe u društvu, uključujući Rome i Egipćane, osobe sa invaliditetom, LGBTIQ osobe, i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje, stoji u godišnjem izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru.

Zabrinjava nasilje nad djecom, ženama, a osobe s invaliditetom i dalje ne mogu da ostvare svoja prava, stoji u dokumentu EK.

EK konstatuje da je Crna Gora lani donijela Nacionalni plan za sprovođenje Istanbulske konvencije za period 2023. do 2027. godine, da su usvojene i izmjene Krivičnog zakonika i seksualno uznemiravanje i nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici definisani kao nova krivična djela, ali i da nisu donijete izmjene, pored ostalog, u odnosu na femicid.

Od 2017. godine, 17 žena u Crnoj Gori izgubilo je život od intimnih partnera i srodnika, dok je najmlađa žrtva femicida imala samo 18 godina, saopšteno je danas na konferenciji Rodno zasnovano nasilje i pravda, koju su organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT).

U poglavlju o nasilju u porodici, EK navodi da još nisu uspostavljeni i centri za krizne slučajeve u vezi sa silovanjem i/ili upućivanje žrtava seksualnog nasilja, da nedostaju i odgovarajuća sredstva za pružanje psihosocijalne podrške djeci koja su pogođena nasiljem.

Zaštitne mjere moraju biti dostupne za hitnu zaštitu svih žrtava porodičnog nasilja, kao i pristup besplatnoj pravnoj pomoći za sve žrtve, navode iz EK. Dodaje se i da moraju da postoje aktivne mjere da se žrtve nasilja informišu o tim pravima.

U pogledu kaznene politike, u izvještaju stoji da su u 2023. među izrečenim prekršajnim kaznama najčešće bile novčane (29%), a da je 20 odsto prijava završeno oslobađanjem od optužbi.

Kazne zatvora izrečene su u samo oko 10 odsto svih slučajeva, zabrane prilaska u 18 odsto, a iseljenja počinilaca iz stana u samo osam odsto završenih postupaka. Dostupne hitne mjere za zaštitu žrtava tokom trajanja postupka rijetko se koristi. Čak 80 odsto prekršajnih postupaka traje do šest mjeseci, navodi se u dokumentu.

EK konstatuje da su zakonodavni i institucionalni okvir uglavnom usklađeni sa pravnim tekovinama EU i međunarodnim instrumentima za ljudska prava, ali da izazovi i dalje postoje u efikasnoj primjeni zakonskog i institucionalnog okvira:

Zbog slabog okvira odgovornosti, neadekvatnih i nedovoljnih kapaciteta, nedostatka sistematskog praćenja i dovoljnog finansiranja, kao i nedostatka kvaliteta za postojeće zakone, strategije i akcione planove, piše u dokumentu.

Nasilje nad djecom ozbiljan problem

EK konstatuje da se Savjet za prava djeteta nije redovno sastajao u prošloj godini, da je novi sastav Savjeta, kojim predsjedava potpredsjednik vlade za demografiju i mlade, od decembra 2023. održao samo tri tematske sesije.

Dodaje se i da je izmjenama Krivičnog zakonika definicija djeteta usklađena sa preporukama Komiteta za prava djeteta UN, da je značajno pooštrena kaznena politika u vezi sa seksualnim zlostavljanjem djece i uvedene posebne mjere nadzora za počinioce nakon izlaska iz zatvora. Ipak, dodaje se da nasilje nad djecom ostaje ozbiljan problem.

U avgustu, Crna Gora je uspostavila registar pedofila sa trenutno 98 registrovanih pojedinaca. Pristup pravdi za djecu, posebno iz osetljivih grupa, i dalje treba unaprijediti, ocijenila je EK.

Ocijenjeno je da se postupci po mjeri djeteta sporadično sprovode samo u krivičnim postupcima za djecu koja su u sukobu sa zakonom, dečje žrtve i svjedoke zločina, a da su u građanskim i porodičnim zakonima i prekršajnim postupcima djeca često nevidljiva.

Izmjene zakona o postupanju sa maloljetnicima u krivičnim postupcima, koje bi trebalo da garantuju bolju zaštitu djece u krivičnim postupcima i koje definišu dijete prema preporukama Komiteta, čekaju na usvajanje, ocijenili su iz EK i dodali da još nije usvojena i nova Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja. Nacrt strategije bio je ljetos na javnoj raspravi.

U izvještaju EK ukazuju i da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u 2023. godini primio 240 pritužbi u vezi sa pravima djeteta.

Osobe s invaliditetom i dalje diskriminisani

U dijelu o pravima osoba s invaliditetom (OSI) navodi se da ne mogu da u potpunosti ostvare svoja prava i da se suočavaju sa različitim oblicima diskriminacije.

Zaključak je da u toj oblasti nije ostvaren napredak, osim što je u resoru za ljudska prava ponovo uspostavljen Direktorat za osobe sa invaliditetom i osnovan Savjet za prava osoba sa invaliditetom.

Crna Gora treba da obezbijedi primjenu odredbi Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom, stoji u dokumentu.

Ukazuje se i da Crna Gora treba da usvoji nacrt zakona o jedinstvenom tijelu za procjenu invaliditeta, zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom.

Iz EK, u izvještaju, navode da Nacionalni savjet za prava osoba sa invaliditetom i dalje nije u mogućnosti da obavlja svoje funkcije, da nisu ispunjene preporuke Komiteta UN za prava OSI iz 2017. godine.

Posebno u vezi sa neophodnom reformom starateljstva i odlučivanja u ime osoba sa invaliditetom. Crna Gora nije usvojila akcioni plan za primjenu preporuka Komiteta. Neke definicije invaliditeta u crnogorskom zakonodavstvu koriste pežorativnu terminologiju, stoji u dokumentu i dodaje se i da Crna Gora još nije usvojila i strategiju za deinstitucionalizaciju.

Vlada je u septembru usvojila Reforsmu agendu, na koju je saglasnost dala EK, a prema kojoj najkasnije do kraja 2025. Crna Gora treba da donese novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, promijeni propise i norme za utvrđivanje invaliditeta i osnuje novu instituciju zavod za procjenu invaliditeta, kako bi se elminisale zloupotrebe u sistemu socijalne i invalidske zaštite, ove kategorije uputile ka tržištu rada, a kako bi osobe koje imaju stvarni invaliditet i potrebu za socijalnom pomoći dobile kvalitetniju podršku i zaštitu od države.

Romska djeca nemaju pristup osnovnim uslugama

Iz EK ocjenjuju da je nivo diskriminacije Roma je i dalje visok.

Skupština Glavnog grada od oktobra 2023. godine prvi put ima jednog odbornika Roma. Pohađanje škole među romskom populacijom je veoma nisko. Konstantno loš kvalitet obrazovanja negativno utiče na ishode učenja i prelazak na više nivoe obrazovanja, navodi se u izvještaju. Praksa dogovorenih dječjih brakova u romskim zajednicama i dalje izaziva zabrinutost.

Romska djeca se i dalje suočavaju sa značajnim preprekama i nejednakostima u pristupu osnovnim uslugama kao što su zdravstvena zaštita, ishrana i stanovanje. Značajan broj Roma je zaposlen u neformalnoj ekonomiji. Država zapošljava i plaća romske obrazovne posrednike i romske posrednike u oblasti zapošljavanja, socijalne i zdravstvene zaštite, stoji u dokumentu.

Kad su u pitanju raseljeni i interno raseljeni, naglašeno je da Crna Gora tek treba da usvoji izmjene i dopune Zakona o strancima, kako bi se ojačao postupak utvrđivanja apatridije, kako u pogledu procesnih garancija i prava u postupku, tako i u pogledu priznavanja statusa apatrida.

Od 7. novembra 2009. do 31. marta 2024. godine bilo je 15.274 zahtjeva za stalni ili privremeni boravak, od čega je riješeno 15.172, a 102 su u procesu. Stalni ili privremeni boravak do tri godine dobilo je ukupno 12.422 osoba, odbijeno je 297 zahtjeva, a obustavljeno 2.453 predmeta zbog nepotpune dokumentacije. Od stupanja na snagu Zakona o strancima iz 2018. do aprila 2024. godine, za 10 osoba je priznato status apatridi, od ukupno 29, koliko ih je podnijelo zahtjev, navodi se u dokumentu EK.

Izvor: RTVNK

Pripremila: Dajana Vuković

Podgorica - Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom i zakonskog uređenja jedinstvenog tijela vještačenja invaliditeta mora se okončati što je prije moguće, uz puno učešće i konsultacije osoba sa invaliditetom i njihovih reprezentativnih organizacija. Ovo je jedna od preporuka Nezavisnog monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, koji je na bazi terenskih posjeta sačinio Izvještaj o položaju osoba sa invaliditetom koji sadrži zapažanja i preporuke nadležnim u cilju unaprjeđenja stanja u ovoj oblasti.

Tokom 2023. i 2024. godine Nezavisni mehanizam je realizovao posjete u 30 ustanova vaspitanja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, kao i ustanovama rezidencijalnog tipa u Ulcinju, Beranama, Bijelom Polju, Nikšiću, Pljevljima.

Neke od opštih preporuka nadležnim organima su da se pri zakazivanju specijalističkih pregleda, saglasno principu posebnih mjera, omogući prednost za djecu sa smetnjama u razvoju, kao i da se uvede stalna patronažna služba za potrebe djece sa smetnjama u razvoju na terenu (pedijatrijski pregledi, davanje terapije, uzimanje uzoraka krvi i urina, dostavljanje stalne terapije i medicinske opreme i sl.) i ista omogući putem aplikacije e-zdravlje i izabranih pedijatara/rica; Takođe preporuka je da se rad centara za djecu sa smetnjama u razvoju pri domovima zdravlja uredi na način da se stručna podrška primarno pruža djeci sa smetnjama u razvoju, a da se drugoj djeci obezbijedi u ustanovama kakvi su domovi zdravlja, predškolske i školske ustanove i dr.

Preporučuje se i da se odrede veći koeficijenti složenosti poslova i uvede beneficirani radni staž za zaposlene koji direktno pružaju usluge djeci sa smetnjama u razvoju i odraslima sa invaliditetom (psiholozi/škinje, njegovatelji/ce, fizioterapeuti/kinje, defektolozi/škinje, logopedi/ce, spec. pedagozi/škinje i dr.), uključujući medicinski kadar analogno zaradama u zdravstvenim ustanovama.

Nezavisni monitoring mehanizam smatra da tzv. socijalne pacijente koji su smješteni u JZU Specijalna bolnica za psihijatriju Dobrota Kotor, a za čijim bolničkim liječenjem je prestala potreba, ne treba zadržavati neopravdano dugo u toj ustanovi, već da im se omogući život u zajednici i prevenira institucionalizacija (uz obezbjeđenje adekvatnih usluga, podrške i potpore, kakva je, između ostalog, usluga stanovanja uz podršku).

Neka od zapažanja Monitoring mehanizma koja se nalaze u izvještaju su i da:

Vaspitno obrazovne ustanove pretežno nemaju kadrovske, infrastrukturne, tehničke i druge neophodne uslove na bazi kojih bi se sprovodilo inkluzivno obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju, a zbog čega je, između ostalog, primijećena neprihvatljiva praksa segregacije djece shodno vrsti smetnje.

- Nerazvijenost usluga podrške za život u zajednici uz praksu diskriminatornog lišavanja poslovne sposobnosti zbog invaliditeta, odnosno oštećenja (intelektualnog, psiho - socijalnog, fizičkog, senzornog) predstavljaju samo neke od barijera koje ometaju puno i ravnopravno učešće osoba sa invaliditetom u društvu.

- Politike i prakse se, u suštini, ne baziraju na modelu invaliditeta zasnovanom na ljudskim pravima, pa je država dužna da paradigmu zamjenskog odlučivanja konačno transformiše u onu koja se bazira na odlučivanju uz podršku, poštujući dostojanstvo i izbor osoba sa invaliditetom.

- Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom i zakonskog uređenja jedinstvenog tijela vještačenja invaliditeta mora se okončati što je prije moguće uz puno učešće i konsultacije osoba sa invaliditetom i njihovih reprezentativnih organizacija.

- Nedostatak razvijene međusektorske saradnje i sistemske podrške djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim roditeljima usporava i/ili onemogućava njihovu inkluziju u svim aspektima života, uključujući obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu.

- Organizacije osoba sa invaliditetom se nalaze u nepovoljnom položaju jer još uvijek nije pravno prepoznata i uređena njihova reprezentativnost, što dalje znači da je država propustila da u smislu i na način definisan Konvencijom pruža podršku kapacitetima i osnaživanju reprezentativnih organizacija osoba sa invaliditetom i da garantuje da se prioritet daje utvrđivanju njihovih stavova u procesima donošenja odluka.

- Neregulisanje reprezentativnosti i posebnog statusa organizacija osoba sa invaliditetom u praksi dovodi i do potpuno neregulisanog pitanja saradnje ovih organizacija sa organima javne vlasti i njihovog učešća u procesima donošenje odluka.

Tim za posjete su činili/e predstavnici/e organizacija osoba sa invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju koji/e su članovi/ice Nezavisnog mehanizma, kao i predstavnici/e institucije Zaštitnika.

Podsjećamo da je Zaštitnik, uz tehničku i finansijsku podršku sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, uspostavio Nezavisni monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom koji čine predstavnici/e deset organizacija osoba sa invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju, kao i predstavnik/ca institucije Zaštitnika.

Izvor: Ombudsman

Pripremila: Dajana Vuković

U oblasti prava osoba s invaliditetom nije bilo pomaka, osim ponovnog uspostavljanja Direktorata za zaštitu i jednakost osoba sa invaliditetom pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i formiranja Savjeta za prava osoba sa invaliditetom u aprilu 2024, ukazala je Evropska komisija u juče objavljenom Izvještaju.

Iako Komisija navodi formiranje Savjeta u aprilu, i konstituitivnu sjednicu u julu 2024. Vlada je, nakon rekonstrukcije, morala donijeti Odluku o izmjenama i dopunama odluke o formiranju Savjeta, što je i učinila u oktobru. Međutim, i ovog kao i prethodnog puta, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava nas je isključilo iz procesa, pa će sada, umjesto potpredsjednika Savjetom predsjedavati ministar ljudskih i manjinskih prava, čime se Savjet suštinski spušta na nivo ministarstava, a ne vladinog savjetodavnog tijela, što bi ono moralo biti. I EK u nastavku navodi da Savjet ni dalje nije u mogućnosti da obavlja svoje funkcije. Bez obzira na to Ministarstvo je, u predloženim izmjenama iako je ispravilo prethodne propuste u formiranju Savjeta na koje smo ukazali, napravilo novi koji može imati jednako loše posljedice i smanjiti uticaj Savjeta. Ovo posebno zabrinjava u svijetlu činjenice da trenutni sastav Vlade čini čak sedam potpredsjednika, pa je zabrinjavajuće da baš nijedan od njih „nije” nadležan za prava osoba s invaliditetom.

Vlada kao da, uprkos brojnim kritikama i ocjenama, namjerno i svjesno urušava ionako neprihvatljivo loš položaj osoba s invaliditetom. Da se ovo potvrđuje i Izvještajem EK, dovoljno govori prva rečenica u potpoglavlju osobe s invaliditetom: Osobe s invaliditetom ne mogu u potpunosti da ostvare svoja prava i nastavljaju da se suočavaju sa višestrukim oblicima diskriminacije. Crna Gora treba da obezbijedi implementaciju odredaba Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom.

Mi, u UMHCG, očekujemo da će aktuelna Vlada najskorije shvatiti svoju poziciju i stvarnu ulogu i konačno pristupiti suštinskim i smislenim konsultacijama sa reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom i omogućavanju učešća u procesima donošenja odluka.

Nadalje se navodi da Crna Gora tek treba da usvoji nacrt zakona o jedinstvenom tijelu za vještačenje invaliditeta, koji će biti osnova za reformu sistema kako bi se ostvario pravedniji, ravnopravniji i lakši pristup pravima, omogućavajući prelazak sa medicinskog na model zasnovan na ljudskim pravima. Evropska komisija ukazuje da Crna Gora tek treba da donese Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, kojim bi se regulisalo status i upravljanje pripadajućim fondom. Podsjećamo da je proces izmjena i dopuna zakona započet još 2015, te da imamo novu Radnu grupu koja je formirana, ali bez transparentnosti procesa za sve zainteresovane strane.

Ne ispunjavaju se preporuke Komiteta UN za prava osoba sa invaliditetom iz 2017, posebno u dijelu neophodne reforme starateljstva i (zamjenskog) odlučivanja u ime osoba s invaliditetom, podjeća Komisija, kao i to da Crna Gora nije usvojila akcioni plan za sprovođenje preporuka Komiteta. Neke definicije invaliditeta u crnogorskom zakonodavstvu koriste pogrdnu terminologiju. Isto tako, Crna Gora tek treba da usvoji strategiju o deinstitucionalizaciji, uz značajno uključivanje relevantnih aktera civilnog društva.

UMHCG raduje ispunjavanje privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 i svaki suštinski napredak koji Crna Gora postiže na putu ka EU. Međutim, isto tako nas zabrinjava odsustvo istinske i suštinske posvećenosti ljudskim pravima, zaštiti od diskriminacije i zaštiti od nasilja, kao i odsustvo reformi u brojnim oblastima ključnim za život građanki i građana Crne Gore.

Zato i sami ukazujemo na ono što navodi EK o krhkosti institucija i ranjivosti na potencijalne institucionalne blokade, te društvenu polarizaciju, ali ističemo i dodatnu brigu na odsustvo meritokratije i izgradnje kapaciteta u institucijama, dok dobri kadrovi najčešće ostaju neprimijećeni ili i odlaze iz ionako nedovoljno jakih i stabilnih institucija.

U tom smislu, i sami očekujemo reformu izbornog zakonodavstva, posebno u dijelu prava osoba s invaliditetom i njihove političke participacije, te usvajanje i izmjene zakona koji regulišu rad vlade i državne uprave u cjelini. Dodatno, potpuno smo saglasni s ocjenom da je uključenost žena u politički život i dalje niska i potkopana je nedovoljnim naporima države i javnosti da se prevaziđu rodni stereotipi i neuspjeh većine političkih partija da promovišu učešće žena.

U dijelu temeljnih prava EK, između ostaloga, navodi da je zakonodavni i institucionalni okvir o osnovnim pravima uglavnom uspostavljen i Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava. Međutim, potrebno je više napora da se ovaj okvir u potpunosti implementira i da se osigura pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za ugrožene grupe. Najranjivije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe) i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Potrebno je više napora da se efikasno adresiraju sve preporuke Evropskog komiteta za prevenciju torture i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja (CPT).

Rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom ostaje ozbiljno pitanje za zabrinutost. Referentni krizni centri za silovanje i/ili seksualno nasilje još uvijek nisu uspostavljeni. Nedostaju mjere za obezbjeđivanje šireg nivoa svijesti o štetnosti nasilja u porodici na djecu, kao i adekvatni resursi za psihosocijalno savjetovanje djece.

Mehanizmi zaštite moraju biti dostupni za neposrednu zaštitu svim žrtvama nasilja u porodici, kao i pristup besplatnoj pravnoj pomoći za sve žrtve, posebno kroz aktivne mjere kako bi se osiguralo da su žrtve svjesne ovog prava.

Izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku iz 2023. još uvek nisu u potpunosti usklađene sa pravnim tekovinama EU i evropskim i međunarodnim standardima o pravima žrtava i procesnim garancijama. Crna Gora još uvijek treba da dodatno uskladi krivično zakonodavstvo sa Direktivom o pravima žrtava, kako bi osigurala da se sve odredbe implementiraju i da se prava koja su u njoj predviđena primjenjuju na sve žrtve svih zločina. Ostalo je da se usvoje izmjene i dopune Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Nedostaju sveobuhvatni podaci o besplatnoj pravnoj pomoći jer ona zavisi od novog pravosudnog informacionog sistema.

Koristimo ovu priliku da ponovo pozovemo Ministarstvo pravde da u izmjenama i dopunama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći uvrsti specijalizovane NVO za pružanje besplatne pravne pomoći i time omogući održivost usluga koje se pružaju žrtvama kršenja ljudskih prava, diskriminacije i nasilja od strane specijalizovanih advokata/ica. Primjer dobre prakse u ovoj oblasti postoji u susjednoj Hrvatskoj, kao članici EU. Kada je aktuelni ministar pravde Bojan Božović pokrivao poziciju državnog sekretara nekadašnjeg Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava imao je potpuno razumijevanje za ovakvu inicijativu, pa sada očekujemo da će je i sprovesti u djelo jer je u direktnoj poziciji da to i učini.

Nadalje, u dijelu poglavlja koje se odnosi na socijalnu politiku i zapošljavanje EK navodi da je politički okvir za socijalnu i dječju zaštitu zastario, a usvajanje reforme socijalne zaštite je odloženo, suočavajući se sa izazovima u segmentu redosljeda i troškova mjera. Nova strategija socijalne i dečije zaštite je pripremljena i čeka se usvajanje. I dalje postoji ozbiljan nedostatak usluga podrške djeci, porodici i žrtvama. Potrošnja za socijalnu pomoć je relativno visoka, ali ostaje neciljana s ograničenim uticajem na rizik od siromaštva. Zastareli model identifikacije invalidnosti vodi ka nepravednom i neefikasnom pružanju naknada i usluga. Nacrt zakona o jedinstvenom sistemu vještačenja invaliditeta prošao je javnu konsultaciju i usaglašavanje zakona, ali čeka na usvajanje.

Što se tiče deinstitucionalizacije, nedovoljan napredak je postignut da bi se nastavila tranzicija s institucionalnih na usluge u zajednici i porodici. Strategija za deinstitucionalizaciju je razvijena, ali se čeka na usvajanje. Centri za socijalni rad i dalje nemaju adekvatan kadar, organizaciju i kapacitete. Zavod za socijalnu i dječiju zaštitu nema dovoljno kadrovskih kapaciteta za obezbjeđenje kvaliteta i stručni nadzor.

Kada je u pitanju obrazovanje, izdvajamo to da je sveobuhvatno potrebno da se obezbijedi dostupno i kvalitetno obrazovanje za ugrožene grupe.

Na kraju, iako ne manje važno, u dijelu civilnog društva ističe se nekoliko značajnih ocjena. Iako EK navodi da organizacije civilnog društva (OCD) u Crnoj Gori djeluju u povoljnom okruženju i da je glavni pravni i institucionalni okvir za slobodno funkcionisanje civilnog društva uspostavljen, mi ističemo zabrinutost kontinuiranog etiketiranja NVO i civilnih aktivista/kinja, a posebno u odnosu na najave donošenja zakona o stranim agentima.

S druge strane i EK konstatuje da je uloga civilnog društva u kreiranju politike formalizovana, ali ponekad i čisto simbolična, tako da praktična primjena ovog principa od strane vlade treba da bude dodatno ojačana. Potrebni su dalji napori da se osigura istinska i smislena saradnja između vlade i OCD.

Ponovno pokretanje dijaloga između vlade i civilnog društva trebalo bi da bude prioritetno pitanje. Crna Gora treba da ojača kapacitete ministarstava za strateško planiranje, praćenje i evaluacija podrške koja se pruža OCD kako bi se osiguralo da se javna sredstva dodeljuju na transparentan i objektivan način.