Željko

Željko

Donacija je obezbijeđena kroz projekat Pristupačnim zdravstvenim uslugama do smanjenja diskriminacije žena i djevojčica sa invaliditetom, koje je finansiralo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava za 2022.

Predstavnici Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore (SUPCG) i Udruženje paraplegičara Podgorica Milijana Ćirković i Dejan Bašanović, uručili su preglednu ginekološku stolicu Domu zdravlja Bijelo Polje.

Uručenju je prisustvovao i predstavnik firme Farmont MP, Vojislav Jovanović, koji su dobavljači iste.

Potpisivanjem Memoranduma o saradnji formirali smo okvir i za buduću plodonosnu saradnju, a sve u cilju unapređenja međusektorske saradnje nevladinog sektora i državnih institucija. Memorandum je potpisan prilikom uručenja pregledne ginekološke stolice s direktoricom Doma zdravlja Bijelo Polje Mirjanom Varagić, i predsjednicom Saveza Milijanom Ćirković, u cilju poboljšanja i unaprjeđenja kvalitetne zdravstvene zaštite u pružanju zdravstveniih usluga za preglede osobama s invaliditetom, kao i povećanju broja zdravstvenih usluga i unaprjeđenju medicinske opreme koja je prilagođena za preglede osoba s invaliditetom.

Događaj je primjer pozitivne prakse uticaja nevladinog sektora na poboljšanje zdravstvenog sistema. Nadamo se da ćemo ovim primjerom motivisati predstavnike nadležnih institucija tj. donosioce odluka da doprinesu unapređenju zdravstvenog sistema, kroz opremanje zdravstvenih ustanova, s kvalitetnom medicinskom opremom, koja je prilagođena za osobe s invaliditetom, jer svakoj zdravstvenoj ustanovi i zdravstvenom radniku je potrebna kvalitetna medicinska oprema kako bi nesmetano pružali zdravstvenu uslugu svim osobama bez izuzetka.

Ova donacija nije sistemsko rješenje ali je veliki doprinos unaprjeđenju zdravstvenog sistema u Domu zdravlja Bijelo Polje, koja će ne samo pacijentima iz Bijelog Polja, već i korisnicima iz okolnih gradova, olakšati pristup pri pružanju zdravstvene zaštite, te, većem očuvanju reproduktivnog zdravlja, naročito kada su u pitanju žene i djevojčice s invaliditetom.

Izvor: Portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) će učestvovati na Treningu za bibliotekarske usluge i servise podrške za studente s invaliditetom, koji se realizuje u okviru projekta Inkluzivno visoko obrazovanje na Zapadnom Balkanu – IDEA (Inclusive tertiary EDucation in the West BalkanS – IDEA). Naime, UMHCG je jedan od partnera na ovom projektu, čiji je nosilac Univerzitet POLIS iz Tirane (POLIS University), a partneri su univerziteti i nevladine organizacije iz Albanije, Grčke, Češke, Irske, Kosova i iz Crne Gore.

Trening će se održati u periodu od 27. do 29. novembra 2023. na Univerzitetu u Tirani.

Cilj Treninga je da se koordinatori studentskih službi upoznaju s pravima osoba s invaliditetom u svakoj od zemalja obuhvaćenih projektom i da razmijene iskustva, kako bi u budućnosti mogli pružati adekvatnu podršku i motivisati što veći broj mladih s invaliditetom da nastave školovanje. U vezi s navedenim, na Treningu će biti riječi o servisima podrške za osobe s invaliditetom u okviru kancelarije koje imaju drugi partneri na projektu, s fokusom na primjenu asistivne tehnologije i njenu upotrebu u oblasti obrazovanja.

Ispred UMHCG Treningu će prisustvovati Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije i Kristian Camaj, IT administrator.

Ovo je samo jedna od aktivnosti projekta IDEA, koji je finansijski podržan od strane Evropske komisije kroz Erasmus+ program.


Pripremila: Anđela Miličić

2.2. VLADAVINA PRAVA I OSNOVNA PRAVA 

2.2.1 Poglavlje 23: Pravosuđe i osnovna prava 

Osnovne vrijednosti EU uključuju vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava. Efikasan (nezavisan, kvalitetan i efektivan) pravosudni sistem i efikasna borba protiv korupcije su od najveće važnosti, kao i poštovanje osnovnih prava u zakonu i praksi.

Zakonodavni i institucionalni okvir o osnovnim pravima je uglavnom uspostavljen i Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava. Međutim, potrebni su dodatni napori da bi se ovaj okvir u potpunosti implementirao. Potrebne su i neke zakonske promjene, posebno u oblasti nediskriminacije. Kao i prethodnu godinu, izveštajni period obilježila je polarizacija i podjele. Najugroženije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe) i dalje su bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. 

Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurao pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za ugrožene grupe. Prošlogodišnje preporuke ostaju važeće. 

Crna Gora bi u narednoj godini trebala posebno: 

→ Izmijeniti i usvojiti zakone u skladu sa pravnim tekovinama EU, evropskim i međunarodnim standardima o nasilju u porodici, antidiskriminaciji, zločinima iz mržnje i govoru mržnje, harmonizaciju Zakona o istopolnom partnerstvu iz 2020, i zaštitu podataka;

→ Izmijeniti krivično zakonodavstvo u skladu sa pravnim tekovinama EU, evropskim i međunarodnim standardima za zaštitu osnovnih prava i procesnih prava; 

→ Efikasnije zaštititi osnovna prava, posebno za ranjive grupe, i obezbijediti usklađeno tumačenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i evropskih i međunarodnih standarda ljudskih prava u cijelom pravosudnom sistemu, uključujući unaprjeđenje međuinstitucionalne saradnje.

Crna Gora nije poboljšala svoje sistematske mehanizme za izvještavanje mehanizama UN za ljudska prava i praćenje njihovih preporuka kako je preporučeno tokom Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) za 2018. Na četvrtom UPP zasijedanju 8. maja 2023, zemlja je primila 247 preporuka, od kojih je prihvatila 225, primila na znanje/razmatranje 15, a do oktobra će utvrditi svoj stav u vezi sa sedam preporuka. 

Većina preporuka odnosi se na rodno zasnovano nasilje, govor mržnje i zločine iz mržnje, druge oblike diskriminacije, trgovinu ljudima, torturu i zlostavljanje i prijetnje novinarima.

Što se tiče promocije i sprovođenja ljudskih prava, institucionalni kapacitet tek treba dalje da se ojača, uključujući i dodeljivanje odgovarajućih finansijskih sredstava. Uloga Ustavnog suda u obezbjeđivanju pravnog lijeka za kršenje ljudskih prava je potkopana, zbog nekompletnog sastava Suda, kako je objašnjeno u odjeljku o pravosuđu ovog izvještaja. Unutrašnja struktura Ministarstva za ljudska i manjinska prava trebalo bi da unaprijedi i da se bavi svim oblastima u vezi s osnovnim pravima, uključujući i obezbjeđivanje neophodnih ljudskih resursa. Promjene u rukovodstvu i strukturi Ministarstva uvedene u julu 2022. ugrozile su njegov kapacitet da promoviše osnovna prava, sprovodi pravni okvir, izrađuje nove zakone i sprovodi i prati postojeće strategije i politike. Uklonjeno je ključno osoblje odgovorno za prava osoba s invaliditetom i borbu protiv diskriminacije. Crna Gora tek treba da usvoji sveobuhvatan sistem praćenja i prikupljanja podataka kako bi ocijenila nivo implementacije zakona, politika i strategija o ljudskim pravima.

Nije bilo napretka ka usvajanju novog zakona koji bi obezbijedio punu usklađenost nacionalnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU, evropskim standardima za borbu protiv diskriminacije i preporukama Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije iz 2017. Polarizacija društva, mizoginija i govor mržnje su se povećali. Ugrožene grupe, uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom i LGBTIQ zajednicu, nastavile su da doživljavaju višestruke oblike diskriminacije i izazove u ostvarivanju svojih jednakih prava i povremeno su bile izložene govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Postoji hitna potreba da se efikasno rješavaju svi oblici diskriminacije korišćenjem mehanizama pravne zaštite. 

Ljudsko prihvatanje i poštovanje pluralizma u društvu treba da se stimuliše od ranog djetinjstva, kroz angažovanje sa mladima i odraslima, kako bi se promovisale promjene u ponašanju i tolerancija različitosti. 

Kancelarija ombudsmana je 2022. godine primila 256 pritužbi na diskriminaciju, što je trend rasta u poređenju sa 2021 (173). To može značiti da raste povjerenje u rad Ombudsmana, ili da su potencijalne žrtve više ovlašćene da prijave diskriminaciju. Kao i prethodnih godina, najviše pritužbi se odnosilo na rad i zapošljavanje. Ombudsman je u 2022. obradio 16 slučajeva govora mržnje i 14 predmeta iz oblasti javnog diskursa/medija. Ombudsman je u jednom slučaju utvrdio govor mržnje na osnovu društvenog ili etničkog porijekla; na osnovu pola, prilagođavanja pola i rodnog identiteta u tri slučaja; na osnovu nacionalnosti u dva slučaja; a na osnovu političkog ili drugog mišljenja u jednom slučaju.

U oblasti javnog diskursa, Ombudsman je u jednom slučaju utvrdio diskriminaciju po osnovu nacionalnosti; po osnovu socijalnog ili etničkog porijekla u jednom slučaju; a na osnovu političkog ili drugog mišljenja u jednom slučaju. Prioritetna preporuka Evropske Komisije protiv rasizma i netolerancije iz 2017. da se uspostavi sistem za prikupljanje raščlanjenih podataka o zločinima iz mržnje još uvijek nije sprovedena jer to zavisi od izmjena Krivičnog zakonika koje su na čekanju.

Rodna ravnopravnost 

U oblasti rodne ravnopravnosti, postignut je ograničen napredak. Nastavljena je implementacija nacionalne strategije 2021-2025. Međutim, Crna Gora mora da riješi pitanje rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici kroz izmjenu strategije. Zakonodavni okvir o rodnoj ravnopravnosti i dalje ima ograničen uticaj zbog nedovoljne političke volje da se ovo pitanje postavi kao prioritet u opštim mehanizmima odgovornosti vlade.

Rodno zasnovano nasilje, posebno nasilje u porodici, ostaje ozbiljno i trajno pitanje i najekstremnija manifestacija rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori. Uprkos čvrstom zakonskom okviru, postoji nedostatak sistemskog rodnog odgovora i procedura koje su prilagođene ženama žrtvama nasilja. Ograničena specijalizacija pravosudnih, socijalnih, zdravstvenih i policijskih profesionalaca koji se bave rodno zasnovanim nasiljem i nasiljem nad ženama ostaje izazov. Istražna i sudska praksa je ostala veoma blaga, uz primenu samo nekih zaštitnih mjera u prekršajnom postupku i izricanje vrlo malo mjera bezbednosti u krivičnom postupku. Takva praksa nije u skladu sa međunarodnim standardima, prije svega sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, koja zahtijeva od državnih organa da sprovedu odgovarajuću istragu u slučaju nasilja u porodici i da preduzmu mjere za odgovarajuće krivično gonjenje. 

U posmatranom periodu, od svih izrečenih prekršajnih kazni, novčane kazne su činile jednu trećinu (32, odnosno 36%), a uslovne kazne petinu (21, odnosno 6%), dok se kazne zatvora i dalje rijetko izriču (10%). Ženske organizacije ostaju važan faktor u podršci žrtvama rodno zasnovanog nasilja i u organizovanju različitih obuka i kampanja za podizanje svijesti. Međutim, ove organizacije se suočavaju sa stalnim finansijskim ograničenjima. 

U avgustu 2022, Ministarstvo rada i socijalnog staranja formiralo je Direkciju za rodno zasnovano nasilje, što je važna prekretnica u razvoju odgovarajuće institucionalne infrastrukture koja će omogućiti odgovarajuću implementaciju Istanbulske konvencije i posvetiti dužnu pažnju praćenju i unaprjeđenju sistemi zaštite i prevencije. Međutim, Crna Gora treba da dodijeli odgovarajuća finansijska sredstva Direkciji, kako bi osigurala da ona bude u potpunosti operativna, jer trenutno nije u mogućnosti da pruži efikasnu i odgovarajuću podršku. U decembru 2022, Odbor za rodnu ravnopravnost bio je domaćin 15. sjednice Ženskog parlamenta na temu borbe protiv nasilja nad ženama, u okviru kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja. Krizni centri i jasni protokoli za žrtve seksualnog nasilja još nisu napravljeni.

Prava osoba s invaliditetom 

Što se tiče prava osoba s invaliditetom, nije bilo napretka. 

Osobe s invaliditetom u Crnoj Gori ne mogu u potpunosti da ostvare svoja prava i dalje se suočavaju sa višestrukim oblicima diskriminacije. 

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je u julu 2022. ukinulo Direktorat za zaštitu i jednakost osoba sa invaliditetom. Crna Gora treba ponovo da uspostavi takav direktorat ili da dodijeli relevantne nadležnosti drugoj službi za nadgledanje implementacije Strategije za zaštitu od diskriminacije osoba s invaliditetom 2022-2027 i njenog akcionog plana za 2023

Crna Gora treba usvojiti Nacrt zakona o jedinstvenom tijelu za procenu invaliditeta, koji će biti osnova za reformu sistema kako bi se ostvario pravedniji, ravnopravniji i lakši pristup pravima, omogućavajući prelazak sa medicinskog na model zasnovan na ljudskim pravima. Do usvajanja predloga zakona o jedinstvenom tijelu za procjenu invaliditeta čeka se odluka o dodjeli prostorija za budući Zavod za utvrđivanje invalidnosti. Crna Gora tek treba da usvoji zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, koji bi, takođe, regulisao opredjeljivanje i upravljanje pripadajućim fondom. 

Nacionalni savjet za prava osoba s invaliditetom, tijelo zaduženo za praćenje sprovođenja svih zakona i strategija za unaprjeđenje prava i podršku boljoj koordinaciji u oblasti invaliditeta, ne funkcioniše. U maju 2023. Kancelarija ombudsmana je uspostavila Nezavisni mehanizam za praćenje u skladu sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Ne realizuju se preporuke Komiteta UN za prava osoba s invaliditetom iz 2017. posebno u dijelu neophodnih reformi u odnosu na starateljstvo i donošenja odluka u ime osoba s invaliditetom (zamjensko odlučivanje). 

Crna Gora nije usvojila akcioni plan za sprovođenje preporuka Komiteta. Neke definicije invaliditeta u crnogorskom zakonodavstvu koriste pogrdnu terminologiju. 

Izrada nacionalne strategije o deinstitucionalizaciji je spora i organizacije osoba s invaliditetom nisu uključene u proces. 

Dana, 7. decembra 2022, Viši sud u Podgorici potvrdio je raniju presudu Osnovnog suda u Podgorici, kojom je utvrđeno da je jedno lice više puta diskriminisano po osnovu invalidnosti od strane Centra za socijalni rad Kotor, Tivat i Budva i države Crne Gore. Ovo je prva pravosnažna presuda u Crnoj Gori u vezi sa zaštitom osoba s invaliditetom od diskriminacije u pristupu informacijama iu postupcima pred nadležnim organima.

S engleskog prevele: Elmira Dizdarević i Marina Vujačić

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

petak, 17 novembar 2023 21:23

Ovdje i sada: Ima li života u miru?

U Domu omladine u Banjoj Luci danas će biti održana predstava Ovdje i sada, u režiji Ajle Bešić.

Predstava govori o miru i ličnom doživljaju mira mladih ljudi danas. Na sceni, uz mlade glumce, uključena je osoba s invaliditetom, te pripadnica romske populacije, što predstavi daje inkluzivan karakter. U trenutku kada se istorijski ponovo potvrđuje nejednakost među ljudima, ova predstava na intiman, topao i jednostavan način govori o borbi svakog ljudskog bića za bolju budućnost.

U predstavi su uloge ostvarili sljedeći glumci: Alen Konjicija, Mirna Jogunčić, Merima Sorguč, Dragana Seferović Pilav, Edis Bilić, Dušan Arnaut i Matea Mavrak.

Pozorišna predstava Ovdje i sada kreirana je u okviru aktivnosti projekta Zbližimo se čiji je cilj promovisanje društvene kohezije, smanjenje predrasuda i diskriminacije, te podsticanje interkulturalnog dijaloga među mladima u Bosni i Hercegovini (BiH) koji sprovodi Fond Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNFPA) uz finansijsku podršku Ambasada Italije u BiH i Ministarstva vanjskih poslova Italije. Predstava će biti prikazana u okviru Sedmice italijanske kuhinje u BiH.

Izvor: Portal Oslobođenje

Pripremio: Ivan Čović

ponedeljak, 20 novembar 2023 08:30

Slobodan let u padobranskom tunelu

Let u tunelu traje mnogo duže od skoka iz aviona, kaže za Politiku nekadašnji pripadnik 63. padobranske brigade, koji je 2003. doživio pad s visine od 1.200 metara i zbog povrede postao korisnik kolica.

Osjećate se kao na koncertu grupe EJSI/DISI (AC/DC) u zahuktalom vozu koji juri punom brzinom. I umjesto nizbrdo, vi hodate po oblacima nevidljivom putanjom. Gradite je svakom, produženom padobranskom sekundom, magičnim nitima. I u ovome nema ničeg lažnog, niti preuveličanog, jer vam istu bajkovitu priču mogu opisati svi, mališani, iskusni padobranci i starije osobe. Ovako doživljaj najnovijeg podviga opisuje Goran Todorović (Faca). On je prva osoba s invaliditetom iz Srbije koja je letjela u padobranskom tunelu.

Padobranski tunel u kojem je bio nalazi se u Sloveniji, tačnije u mjestu Logatec.

Osmišljen je da pomogne da polaznici padobranskog kursa ili već iskusni padobranci lakše i brže postignu viši nivo. Kako Todorović kaže za Politiku, „padobranski tunel” je magija.

„Bitka koju vodim je važna, no za istu treba čelična volja i strpljenje. Nijedan put, kada kažem „put” mislim na onaj kojim se ređe ide, nije lak. Nosi posledice u sebi, ali ujedno ruši granice u umovima ljudi. Nakon kraćeg brifinga, susret oči u oči sa vazdušnom nemani – tunelom. Da bi približili osećaj i kontrolisali nailazeći adrenalin osoba koje ulaze, instruktori kroz stakleni otvor puštaju vodu. Kapi se tom prilikom raspršuju obrazujući nestvaran prizor kiše koja lebdi ka vrhu”, objašnjava Todorović.

Zatim slijedi video-zapis, opremanje i ulazak u tunel.

„S obzirom na to da sam osoba s invaliditetom, bez kontrole donjih ekstremiteta, na nogama, kolenima, stavili su mi mehaničke nastavke, štitnike sa šipkama, fiksirajući nekontrolisane pokrete nogu. Sa mnom su u tunel ušla dva iskusna instruktora. Pratili su me, pomagali i vizuelno, rukama ponavljajući već poznate detalje kojih je trebalo da se pridržavam da bi let bio uspešan”, priča nam Todorović.

Za razliku od samog skoka iz vazduhoplova, po pitanju „slobodnog pada”, navodi Todorović, u tunelu let traje mnogo duže, i u njemu su jedan ili dvojica instruktora. Prvi, takve vrste, napravljen je u Kanadi davne 1972.

„Osećaj leta kada nogama ne dodiruješ tlo, bestežinsko stanje slobode, ne upoređuješ sa visinom već dužinom trajanja. Svaka sekunda znači, gradi most preko večnosti – 60, 120 sekundi. Pesak vremena koji curi pretvaraš u dan i noć koji se neprestano prepliću. Najpribližniji opis. Jer te to vraća u prošle dane. Zahuktalu energiju pronalazim u svakom treptaju oka”, dočarava Todorović

Na pitanje kako se odlučio da se upusti i u ovu avanturu kaže da mu se radeći na ideji novog rekorda ukazala prilika da proba nešto drugačije.

„Svaka magija može se gledati kroz prizmu različitih snova, kao i sama ljubav. Možeš je opisati na hiljade različitih načina. Jer ona kao i san, to jeste. Zato što ljubav kao i sanjari, nikada ne umire”, poetičan je Todorović u želji da nam što vjerodostojnije opiše svoje iskustvo.

Kako kaže, svako može da proba let u tunelu, a najinteresantnije je da to mogu i djeca starija od četiri godine. „Prelepo je gledati decu dok ulaze, lete, poigravaju se i napuštaju isti nasmejanog lica, prepunog srca. Videli smo i starije osobe koje se prepuštaju ovoj avanturi bez straha. Jer isti je deo sveta čarolije, ne samo nas padobranaca. Dakle, svako ko je spreman da napravi iskorak u prazno, prepusti se osećaju slobode može i treba da proba tunel. Iako izgleda lako, život je na našu žalost dokazao da nisu svi spremni da ga žive. Zatvoreni, okovani problemima ljudi se neretko prepuštaju stihiji. Što je vrlo opasno i gura nas ka ambisu”, provlači Todorović svoju životnu filozofiju dok govori o iskustvu u padobranskom tunelu.

Navodi da ogromnu zahvalnost za ostvareni san u Sloveniji duguje Urošu, glavnom instruktoru u padobranskom tunelu, Janu Perniku i Neji Mrak, pomoćnim instruktorima, Zvonku Momirskom, Vladi Kraljeviću i Ireni Avbelj, petnaestostrukom prvaku svijeta u padobranstvu.

„Oni su bili moj mač i štit na dugom putovanju punom nepoznanica”, naglasio je Todorović.

Goran Todorović, zvani Faca, kako ga svi oslovljavaju, bivši je pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije. Fatalni pad s 1.200 metara nadmorske visine, brzina udara u zemlju od 120 kilometara na čas 18. decembra 2003., polomljena rebra, četiri pršljena, zastoj srca, 120 dana samo pod infuzijama, oči u oči sa smrću, i borba koja nakon toga slijedi, kaže Todorović, govore sami za sebe. Od tada je korisnik kolica i  s oštečenim  sluhom, postigao je dva Ginisova i svjetska rekorda, skokovi u tandemu s preko 8.000 metara nadmorske visine, gdje je, kako je objasnio, i zona smrti. Skakao je u tandemu iz balona u Sloveniji iznad mjesta Bohinska Bela. Na leđima, kako navodi, divova Gorske službe spasavanja Srbije, Gorske rešavalne zveze Slovenije, Vojske Slovenije iznesen je na vrh Triglava. Ronio je kao prvo lice s invaliditetom iz Srbije u Kastrovom moru i imao susret s morskim psom. U njegovim avanturama su i ziplajn u Sloveniji iznad mjesta Bovec, i nedavno, prošle godine, spust niz najduži ziplajn u Evropi, u Hrvatskoj, u mjestu Vrhovine interesantnog naziva Pazi medo.

„Bez obzira na težinu života, borba za surovu stvarnost se nastavlja. Ponosan,previše gruba i teška reč. Nazvao bih to bitkom za treću dimenziju, jer celog života se borim da san pretopim u javu”, zaključuje Todorović.

Izvor: Portal Politika

Pripremio: Ivan Čović

U oblasti prava djeteta, zakonodavni i institucionalni okvir je u velikoj mjeri usklađen sa međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima, uključujući sve oblasti obuhvaćene Konvencijom UN o pravima djeteta i njenim fakultativnim protokolima. Međutim, ostaju izazovi u efikasnoj implementaciji zbog lošeg okvira odgovornosti, neodgovarajućeg i nedovoljnog kapaciteta, nedostatka sistematskog praćenja i dovoljnog finansiranja, i nedostatka osiguranja kvaliteta postojećih zakona, strategija i akcionih planova. 

Sistematsko prikupljanje pouzdanih i uporedivih podataka, razvrstanih po uzrastu i polu, je od suštinskog značaja za određivanje prioriteta politike zasnovane na dokazima i obezbeđivanje efikasne zaštite djece. 

U julu 2022. Vlada je prvi put osnovala Savjet za prava djeteta na nivou premijera. 

Međutim, njegova konstituitivna sjednica održana je tek 13. marta 2023. kada je usvojen Akcioni plan za 2023-2024. Savjet je 26. maja 2023. usvojio konkretne mjere koje Vlada mora da primijeni u 2023. kako bi spriječila slučajeve nasilja među djecom, adolescentima i mladima. 

Crna Gora mora pojačati napore u praćenju implementacije nacionalne Strategije o ostvarivanju prava djeteta (2019-2023), ocijeniti njen uticaj i pripremiti četvrti periodični izvještaj Komitetu UN za prava djeteta koji treba da bude do novembra 2023. 

Ombudsman je primio 225 pritužbi u vezi sa pravima djeteta (2021: 216). Ovi slučajevi su se pretežno odnosili na obrazovanje, socijalnu i dečju zaštitu, zdravstvenu zaštitu, prava djece u porodičnim odnosima, vršnjačko nasilje, kao i prava djece sa smetnjama u razvoju. Pored porasta nasilja u porodici, vršnjačko nasilje u školi ostaje alarmantan trend. 

Pristup djece pravdi, posebno ranjivih grupa, tek treba da se poboljša, a postupci prilagođeni djeci za svu djecu koja su u kontaktu sa zakonom tek treba da budu osigurani. Ovo se odnosi kako na djecu u krivičnim postupcima (djeca prestupnici, djeca žrtve i djeca svjedoci), tako i na djecu u građanskopravnim ili porodičnim i prekršajnim postupcima. 

Nije bilo napretka u praćenju preporuka nadzornih tijela UN i Rezolucije 1468 Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o izmjeni Porodičnog zakona i podizanju minimalne starosne granice za stupanje u brak na 18 godina. Praksa ugovorenih dječjih brakova, posebno među zajednicama Roma i Egipćana, i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Istraživanje MONSTAT-a o prihodima i uslovima života iz 2021, objavljeno u decembru 2022, pokazuje da svako treće dijete u Crnoj Gori živi u riziku od siromaštva.

Ne postoji zadovoljavajući nivo zaštite djece od počinilaca seksualnih delikata i još uvijek nedostaju sistematski prikupljani razvrstani podaci o seksualnom zlostavljanju djece i seksualnoj eksploataciji. Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja i njen akcioni plan istekli su 2021. i tek treba da se ažuriraju. 

Važeći Krivični zakonik predviđa pooštravanje kaznene politike u vezi sa krivičnim djelima seksualnog zlostavljanja djece (u skladu sa preporukama Lanzarote konvencije) sastavljanje registra prestupnika i mjere nadzora prema počiniocima nakon boravka u zatvoru. Međutim, ova nova pravila se ne sprovode zbog nedostatka implementacionog zakonodavstva. 

U 2022. Uprava policije je registrovala 23 krivična djela seksualnog zlostavljanja djece (tri se odnose na silovanje, pet je kvalifikovano kao zlostavljanje djece, 11 na nedozvoljene polne radnje i četiri na dječju pornografiju). Krivični zakonik tek treba da se revidira kako bi u potpunosti bio u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta i njenim Prvim fakultativnim protokolom (o prodaji djece, dečjoj prostituciji i dječjoj pornografiji) a zakonodavstvo treba da se bavi seksualnim iskorišćavanjem djece na mrežama.

Nacionalna SOS dječja linija ponovo je počela sa radom u jesen 2022. nakon što je bila neaktivna zbog nedostatka sredstava. Međutim, njeno radno vrijeme je skraćeno na osam radnih sati dnevno u odnosu na prethodni 24/7 zbog nedostatka resursa, kako finansijskih tako i ljudskih.

Crna Gora treba da preduzme neophodne korake kako bi osigurala da sva djeca budu sistematski upisana u matične knjige rođenih. U decembru 2022. broj djece koja žive u ustanovama bio je 110, nešto manje nego u februaru 2022. (115). Izrada nacionalne strategije o deinstitucionalizaciji je spora i organizacije osoba s invaliditetom nisu uključene u proces

Izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici nisu na snazi. Sistematski pristup postupanju sa žrtvama i pružanju informacija žrtvama još uvijek nedostaje. U pripremi je nacionalna strategija za zaštitu prava žrtava. Crna Gora i dalje treba da zaustavi suspenziju Zakona o obeštećenju žrtava i obezbijedi dovoljno sredstava za podršku žrtvama (Alimentacioni fond).


S engleskog prevela i pripremila:
Marina Vujačić  

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

„Broj slučajeva porodičnog nasilja, femicida i govora mržnje i dalje je zabrinjavajući i posljedica je izostanka adekvatne pravovremene i odlučnije reakcije u preventivnoj dimenziji gonjenja tih delikata“, upozorio je zaštitnik ljudskih prava I sloboda Siniša Bjeković.

Evropska komisija (EK) je u ovogodišnjem Izvještaju za Crnu Goru konstatovala da su najranjivije grupe u društvu i dalje bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.

Komisija je navela da su trend porasta broja femicida, s nedovoljnim odgovorom od vlasti, slučajevi javno izražene mizoginije, rodno zasnovanog nasilja i nasilja nad djecom i dalje ozbiljni razlozi za zabrinutost.

Bjeković je Agenciji MINA, komentarišući ocjene o ljudskim pravima u Crnoj Gori, kazao da i iz institucije Ombudsmana u kontinuitetu upozoravaju na iste drastične trendove, kao što su broj slučajeva porodičnog nasilja i femicide, kao posljedice izostanka adekvatne pravovremene i odlučnije reakcije u preventivnoj dimenziji gonjenja tih delikata.

„To nije posljedica samo izostanka reakcije državnih organa, jer nam društvo u cjelini pokazuje indiferentnost prema ovoj pojavi, a ponegdje uslovljava da žrtva postaje društveni problem, a ne počinilac”, rekao je Bjeković.

On je kazao da na to treba dodati različite oblike govora mržnje i drugih formi uvredljivog ophođenja prema ženama, naročito onima iz javnog života, primarno politike.

„Naravno da su i muškarci česte mete, ali morbidnost i upornost koja se ispoljava u odnosu prema ženama u ovakvom položaju prelazi u patološku pojavu koja prijeti mnogo gorim posljedicama nego što je to samo trpljenje poniženja u javnom diskursu”, naveo je Bjeković.

Govoreći o govoru mržnje, Bjeković je rekao da se može oteti utisku da je to postao manir s nevjerovatno velikom podrškom u javnosti, naročito u internet prostoru i društvenim mrežama.

„Ogroman stepen politizacije i polarizacije društva i nekontrolisanost takozvanog sajber prostora ozbiljno prijete da naruše ionako ugroženu društvenu stabilnost, a što je još gore u tome sve češće mladi javljaju kao izvor govora mržnje jer najviše koriste društvene mreže”, upozorio je Bjeković.

On je kazao da to nije i ne može biti incident, nego ozbiljna sistemska društvena devijacija na kojoj se mora mnogo i odmah poraditi.

„I sada postoje mnogi reaktivni mehanizmi koji se nažalost dosta rijetko koriste upravo zbog nedostatka šire društvene podrške i činjenice da osuđujemo samo „njihove”, a uvijek štitimo „naše” u sveopšte prisutnim crnogorskim podjelama”, naveo je Bjeković.

On je kazao da su djeca, žene (naročito one u seoskim i manje razvijenim područjima), osobe s invaliditetom, LGBTIQ populacija, pripadnici manjina, grupe u najvećem riziku od kršenja ljudskih prava na kojima se temelji ozbiljan rad institucije Zaštitnika.

Prema riječima Bjekovića, često nema razumijevanja o tome zašto Zaštitnik insistira na pravima tih grupa, već se to doživljava kao pristisak na administraciju.

„Pritisak svakako jeste, ali i obaveza kada postane očigledno da se ne poštuju sopstveni propisi i međunarodno pravo”, dodao je Bjeković.

On je kazao da se, kada je u pitanju sistem zaštite od torture, ne može osporiti da je dosta toga urađeno, ali da i dalje ima dosta slučajeva i da može zabrinuti reakcija na te pojave i obaveza procesuiranja počinilaca.

„Čini se da tu još uvijek postoji tzv. negativna solidarnost, jer kako građaninu ukazati na zakonsku obavezu da se krivično djelo mora prijaviti, ako javne vlasti na te pojave u svojim redovima odgovaraju ćutanjem ili relativizacijom onoga što se dešava”, rekao je Bjeković.

On je rekao da se, kada je u pitanju institucija Zaštitnika, na tom planu dosta radi, i da ponekad neopravdano izostaje informacija da je o pojedinim slučajevima Ombudsman odavno upoznao javnost, baš kao što je to slučaj s nekim predmetima o kojima je javnost tek nedavno saznala nešto više iz fotografija koje su dospjele u javnost.

O tome, prema riječima Bjekovića, postoje dokumentovani dokazi u spisima predmeta Zaštitnika s ocjenom postupanja.

Kada je riječ o ranjivim grupama osoba s invaliditetom, žrtve nasilja, migranti, Romi, Bjeković je kazao da su saglasni s ocjenom iz Izvještaja da javne vlasti moraju mnogo odgovornije da se odnose prema zahtjevima Ombudsmana i preporukama koje dobijaju.

„To nužno ne znači da ovim aktima treba dati pravno obavezujući karakter kod načina izvršavanja, jer bi time stvorili novu konkurenciju među organima za zaštitu ljudskih prava. Ali za odgovornu vlast to nije ni potrebno. Valjda je cilj zaštiti građanina, a ne stvoriti dilemu ko to i kada treba činiti”, naveo je Bjeković.

U Izvještaju EK je, kako je kazao, jasno istaknuta potreba jačanja međuinstitucionalne saradnje.

Bjeković je rekao da je institucija Zaštitnika potpuno otvorena za saradnju, što, kako je dodao, nije slučaj sa nekim tijelima koja stvaraju utisak da su nadnacionalna i bez potrebe da sarađuju na polju jačanja zaštite ljudskih prava.

„Ako je Evropski sud za ljudska prava (ECHR) našao za shodno da se pozove na akte naše institucije i to u više navrata, zar je potreban dodatni impuls za saradnju na jačanju sistema zaštite ljudskih prava i sloboda. Što se tiče Ombudsmana, ne postoji potreba za kucanjem na otvorena vrata”, istakao je Bjeković.

EK je u Izvještaju za Crnu Goru ocijenjenila da se Zaštitnik ljudskih prava i sloboda i dalje percipira kao jedna od institucija kojima građani najviše vjeruju, a njeni stavovi se često citiraju u medijima.

EK je konstatovala da kapacitet Ombudsmana da postupa po pritužbama i kvalitet njegovih odluka nastavlja da se poboljšava, ali da odluke i preporuke Ombudsmana ostaju neobavezujuće. Komisija je navela da Crna Gora treba da poboljša njihovo sistematsko praćenje u svim javnim institucije.

Bjeković je kazao da svakom članu kolektiva imponuje to što u kontinuitetu dobijaju dobre, pa čak i odlične ocjene o radu institucije Zaštitnika.

„No, to je i obaveza više da kontinuitet bude obezbijeđen i u narednom periodu”, dodao je Bjeković.

On je kazao da nedostatak kadrovskih i materijalnih resursa jeste hronični problem, naročito ako se imaju u vidu širok mandat i velika očekivanja javnosti.

„U to treba dodati i stalne pozive na preventivni rad i proaktivni odnos prema negativnim pojavama, uključujući i kampanje kojima se upućuje na problem i traži njegovo rješenje. Isto tako, među rijetkim smo institucijama ovog tipa u neposrednom i širem okruženju koja je podstanar svih ovih 20 godina postojanja, odnosno nema svoj poslovni prostor”, rekao je Bjeković.

On je kazao da pretenduju da podignu status insitucije Zaštitnika među tijelima za zaštitu ljudskih prava Ujedinjenih nacija (UN) sa sadašnjeg „B” na „A” status.

„Ukratko rečeno, sadašnji status, osim suštinske nezavisnosti koja je očigledna, još uvijek ne omogućava potpuno nezavisno djelovanje u formalnom smislu, počevši od izbora kadra do finansijske nezavisnosti”, rekao je Bjeković.

Izvor: Portal Cdm

Pripremio: Ivan Čović

Žene s invaliditetom doživljavaju različite oblike nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, od ismijavanja i grubih šala, kritikovanja i podrivanja odluka i mišljenja, preko vrijeđanja i prijetnji, ekonomskog nasilja, uskraćivanja pomagala i izolacije, pa sve do ozbiljnog fizičkog i seksualnog nasilja. 

Ovo su zaključci Istraživačkog izveštaja o iskustvima žena sa invaliditetom s porodičnim i rodno zasnovanim nasiljem, koji je sačinila organizacija za podršku ženama s invaliditetom Iz kruga – Vojvodina. Kako navode autori ovog izvještaja, koji je realizovan uz pomoć agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost (UN Women), žene su nasilje doživljavale od članova primarne porodice, prijatelja, poznanika, kolega na poslu, bračnog i vanbračog partnera, kao i od zaposlenih u institucijama.

Najveći procenat žena s invaliditetom, koje su učestvovale u istraživanju, kaže da je od članova porodice najčešće doživljavao kritikovanje i podrivanje odluka i mišljenja, ismijavanje i pravljenje grubih šala na svoj račun i fizičko nasilje (ćuške, šamare i odgurivanje), a najmanji procenat njih bio je žrtva seksualnog nasilja.

Kada je riječ o partnerskim odnosima, najveći broj ispitanica priznao je da je od (van)bračnog partnera doživljavao kritikovanje i podrivanje odluka i mišljenja, ismijavanje i pravljenje grubih šala na svoj račun, vrijeđanje i prijetnje, lakše fizičko i seksualno nasilje. Navedeni su i drugi oblici neprimjerenog ponašanja i nasilja. Najčešće su u pitanju bile emotivne prevare, prijetnje samoubistvom, izlivi ljubomore i agresivnost pod dejstvom alkohola.

Žene s invaliditetom koje su učestvovale u istraživanju navele su da su veoma rijetko prijavljivale nasilje, a kada bi to činile najčešće bi se obraćale domu zdravlja ili nekoj ženskoj nevladinoj organizaciji. Od ukupnog broja žena s invaliditetom koje su učestvovale u istraživanju, četvrtina je navela da nije dobila nikakvu informaciju o postupku koji je pokrenut zbog prijave, 12 odsto kaže da je policija dala samo usmeno upozorenje nasilniku, pet odsto njih dobilo je mjere zaštite od nasilja u porodici, a samo 2,5 procenta se razvelo, odnosno toliki procenat njih je dobio starateljstvo nad djecom poslije okončanja bračne zajednice.

Izvor: Portal Politika

Pripremio: Ivan Čović

Razvoj i koordinacija politika 

Pravni okvir za razvoj politike je uspostavljen. U februaru 2023. Vlada je usvojila godišnji program rada za 2023. na osnovu Srednjoročnog programa rada Vlade za 2022-2024. Institucionalne strukture za koherentan sistem kreiranja politike su uspostavljene. Ukupan kvalitet strateških dokumenata je poboljšan. Generalni sekretarijat Vlade je posvetio pažnju uključivanju roda i održivog razvoja u sve politike. Ipak, potreban je dalji rad kako bi se ovaj proces učinio efikasnijim i praktičnijim, uključujući obuku svih zainteresovanih strana. Pravilna procjena troškova strateških dokumenata i njihova povezanost sa budžetskim procesom i dalje zahtijevaju posebnu pažnju. Donošenje politike zasnovane na dokazima ostaje samo djelimično osigurano. 

Prema posljednjem dostupnom vladinom izvještaju (2021) ministarstva ne sprovode dosljedno javne konsultacije, pri čemu se konsultacije održavaju o 45% zakona i strategija. Kada su sprovedene javne konsultacije, obavezni prateći dokumenti kao što je procjena uticaja propisa (RIA) su objavljeni za manje od polovine nacrta koji su bili predmet konsultacija (48%). Međutim, u toku je rad na poboljšanju procesa RIA, uključujući i razvoj novog obrasca.


Zakonodavni okvir

Političkom situacijom je dominirala prelazna vlada kojoj je nedostajalo potrebno politički legitimitet i parlament koji nije u stanju da okupi jasnu i dosljednu većinu i pokrene reforme. Štaviše, dalji bojkot velikog dijela parlamenta uticao je na njegov rad. Ukupna odgovornost političkog sistema bila je narušena, neadekvatnim ustavnim odredbama, kojem nedostaje jasnoća i ima normativne rupe, i nedostatkom zakonskog okvira koji reguliše nadležnosti tehničke vlade ili raspuštenog parlamenta. Ovo je dodalo sveukupni osjećaj političke i institucionalne nepredvidljivosti.


Upravljanje javnim finansijama (PFM)

Vlada je u decembru 2022. usvojila novi Program reforme upravljanja javnim finansijama za period 2022-2026. sa akcionim planom za isti period. Vlada je usvojila u maju 2023. izvještaje o implementaciji za 2021. i 2022. Savjet za reformu javne uprave daje političke smjernice za implementaciju programa reformi i obezbjeđuje koordinaciju sa RJU strategijom. Novi program reformi povezan je sa godišnjim budžetiranjem i srednjoročnim budžetski okvir. Ima širi obim od prethodnog jer sada uključuje PFM nivo lokalne uprave. Vladino planiranje investicija i javna ulaganja i kapacitet upravljanja treba značajno poboljšati. Unaprijeđen zakonodavni okvir za javne nabavke i internu kontrolu potrebno je sprovesti u praksi.

Po pitanju rodne ravnopravnosti postignut je ograničen napredak. Nastavljena je realizacija nacionalne strategije 2021-2025 (PAPRR). Međutim, Crna Gora se mora pozabaviti pitanjem rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici izmjenom strategije. Zakonodavni okvir za rodnu ravnopravnost i dalje ima ograničen uticaj zbog nedovoljne političke volje da se ovo postavi kao prioritetno pitanje u ukupnim mehanizmima odgovornosti vlade.

Što se tiče inspekcije rada, odgovarajući zakonski okvir, koji uključuje dovoljne resurse i modernizovano planiranje inspekcijskih aktivnosti i rješavanje pitanja koja nesrazmjerno utiče na žene, još nije uspostavljen. Značajan broj osoblja trenutno je u fazi penzionisanja, što povećava potrebu za obukom. Nije postignut napredak u dijelu zakonodavstva i nezakonodavnih mjera usmjerenih na balans između poslovnog i privatnog života.


Ljudska prava

Crna Gora ostaje umjereno spremna za primjenu pravnih tekovina EU i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i osnovnih prava, ali je ostvarila ograničen napredak u cjelini. Nije postignut napredak u reformi pravosuđa, najizazovnijoj oblasti vladavine prava do sada. Pravosudni sistem je nastavio da se suočava sa dubokom institucionalnom krizom, što je rezultiralo slabim rukovodstvom i upravljanjem, nedostatkom strateške vizije i lošim planiranjem, što utiče na sposobnost zemlje da isporuči pravdu. 

Pored toga, sistem ostaje pogođen pitanjima odgovornosti, među drugim slabostima. Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje obaveze o osnovnim pravima prema međunarodnim instrumentima i zakonodavstvu o ljudskim pravima. Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu treba da se izmijeni u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima. Potpuna i efikasna zaštita novinara i drugih medijskih poslenika nastavljaju da se poboljšavaju, ali opipljivi rezultati na starim slučajevima napada tek treba da budu postignuti.

Temeljne vrijednosti EU uključuju vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava. Efikasan (nezavisan, kvalitetan i efikasan) pravosudni sistem i efikasna borba protiv korupcija je od najveće važnosti, kao i poštovanje osnovnih prava u zakonu i praksi. 

Kao što je navedeno u prethodnim godišnjim izvještajima, korupcija, uključujući onu na visokom nivou, ostaje pitanje koje izaziva zabrinutost i preovladavava u mnogim oblastima, uključujući unutar državnih struktura. Postignut je ograničen napredak u sprečavanju korupcije, ali zakonodavni i strateški okvir tek treba u potpunosti nadograditi. Nekoliko istaknutih slučajeva korupcije je u toku istrage. 

Crna Gora treba da demonstrira strogo i nedvosmisleno odgovor na krivično pravosuđe. Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje obaveze o osnovnim pravima prema međunarodnim instrumentima i zakonodavstvo o ljudskim pravima. Međutim, izazovi ostaju osiguravanje djelotvorne primjene zakona, posebno za najugroženije. 

Nastavak trenda povećanja broja femicida i slučajeva rodno zasnovanog nasilja ostaje pitanje koje izaziva ozbiljnu zabrinutost. 

Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurao pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravni i sudski postupci, posebno za ranjive grupe. Prošlogodišnje preporuke ostaju važeće. U narednoj godini Crna Gora bi trebalo da posebno:

→ Izmijeni i usvoji zakone u skladu s EU acquis-em, evropskim i međunarodnim standardima o nasilju u porodici, antidiskriminaciji, zločinima iz mržnje i govoru mržnje, usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu iz 2020. i zaštiti podataka;

→ Izmijeni krivično zakonodavstvo u skladu s EU acquis-em, evropskim i međunarodnim standardima za zaštitu osnovnih prava i procesnih prava;

→ Efikasnija zaštita osnovnih prava, posebno za ugrožene grupe, i osigurati usklađeno tumačenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i evropski i međunarodni standardi ljudskih prava u cijelom pravosudnom sistemu, uključujući unaprjeđenje međuinstitucionalne saradnje.


Crna Gora nastavlja da održava redovan dijalog i saradnju sa međunarodnim organizacijama za ljudska prava i tijela za praćenje. Sve u svemu, Crna Gora ispunjava svoje obaveze prema međunarodnim instrumentima i zakonima o ljudskim pravima. Međutim, tek treba da se ratifikuje
Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica, potpisano u oktobru 2006; Protokol iz 2014. o prisilnom postupku iz 1930. godine Konvencije o radu; i Okvirna konvencija o turističkoj etici UN-a iz 2019. Svjetske turističke organizacije
. 

Crna Gora kasni sa podnošenjem izvještaja o Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (2019), i Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije (2021). 

Crna Gora nije unaprijedila svoje sistematske mehanizme za izvještavanje UN mehanizmu ljudskih prava i praćenje njihovih preporuka prema preporukama tokom Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) za 2018. Tokom svog četvrtog UPR zasjedanja 8. maja 2023. zemlja je primila 247 preporuka, od kojih je prihvatila 225, napominje 15, a do oktobra će utvrditi svoj stav u vezi sa sedam preporuka. Većina preporuke se tiču ​​rodno zasnovanog nasilja, govora mržnje i zločina iz mržnje, drugih oblika diskriminacija, trgovina ljudima, tortura i zlostavljanje i prijetnje novinarima. 

Crna Gora nastavlja da obezbjeđuje dobru saradnju sa Evropskim sudom za ljudska prava. U junu 2023. bilo je 89 zahtjeva na čekanju pred Evropskim sudom, ali isti nije donio nijednu presudu u odnosu na Crnu Goru tokom izvještajnog perioda (protiv pet u 2022). U izvještajnom periodu na rješenje su dodijeljene 292 nove prijave tijelo. Trenutno nema predmeta pod bliskim nadzorom Komiteta ministara. Što se tiče promocije i sprovođenja ljudskih prava, institucionalni kapaciteti još uvijek nisu dodatno ojačani, uključujući i dodjeljivanje odgovarajućih sredstava

Uloga Ustavnog suda u pružanju pravnog lijeka za kršenje ljudskih prava, zbog nekompletnog sastava Suda kako je objašnjeno u dijelu o pravosuđu ovog izvještaja. Unutrašnja struktura Ministarstva za ljudska i manjinska prava treba da se poboljša i pozabaviti se svim oblastima u vezi sa osnovnim pravima, uključujući osiguravanje potrebnih ljudskih resursa. Uvedene promjene u rukovodstvu i strukturi Ministarstva u julu 2022. potkopao njen kapacitet da promoviše osnovna prava, provede zakonski okvir, izraditi nacrt novih zakona, te implementirati i pratiti postojeće strategije i politike. Ključno osoblje odgovorno za prava osoba s invaliditetom i borbu protiv diskriminacije su bili uklonjeni

Crna Gora tek treba da usvoji sveobuhvatan sistem praćenja i prikupljanja podataka i da procjeni nivo sprovođenja zakona, politika i strategija o ljudskim pravima. Kancelarija Ombudsmana i dalje se smatra jednom od institucija kojima se najviše vjeruje od strane građana Crne Gore, a njeni stavovi se često citiraju u medijima. Regulatorni i institucionalni okvir za njegovo adekvatno funkcionisanje je u velikoj meri uspostavljen. I dalje je akreditovan sa statusom „B“ od strane Podkomiteta za akreditaciju Globalne alijanse Nacionalne institucije za ljudska prava. Crna Gora treba da preduzme mjere da to bolje uskladi okvir sa Pariškim principima kako bi mogao biti nadograđen na status „A“. Kapacitet Ombudsmana da postupa po žalbama i kvalitet njegovih odluka nastavljen je poboljšati. Međutim, odluke i preporuke Ombudsmana ostaju neobavezne i Crna Gora treba da poboljša njihovo sistematsko praćenje u svim javnim institucije. Nacrt budžeta Kancelarije Ombudsmana za 2023. povećan je za 17% u poređenju sa budžetom za 2022. Međutim, ovo povećanje je djelimično posljedica odluka vlade (iz novembra 2022) o povećanju osnovne plate određenim institucijama prije nego što odražava povećanje operativnog budžeta. Kapacitet ljudskih resursa Ombudsmana čini se da je dovoljam i Kancelarija je imala 36 zaposlenih od decembra 2022. U 2022. Ombudsman je riješio 1 109 pritužbi (2021: 1 123), od kojih je 890 zaprimio u 2022. od kojih je 219 prebačeno iz 2021. Zaključilo je 979 predmeta (88,27%) (770 predmeta iz 2022. i 209 slučajeva iz 2021). Od toga, 343 predmeta su zatvorena zbog nedostatka procedure zahtjeve i upućivanje na druge pravne lijekove (126 predmeta nije bilo u nadležnosti Kancelarija, 108 predmeta je zatvoreno zbog neprihvatljivosti, a 109 predmeta je proslijeđeno drugim pravnim lijekovima). Ombudsman je sproveo istrage u 576 predmeta: u 94 slučaja utvrđeno je kršenje; u 327 slučajeva utvrđeno je kršenje, sa 89 prekršaja ispravljeno u toku istrage; iu preostalim slučajevima kršenja, Kancelarija je dala mišljenja u 238 predmeta, sa 658 preporuka. U 86 slučajeva ukazao je na propuste državnih organa da preduzmu preventivne mjere. U dva slučaja je osigurano preporuke za usvajanje novog zakonodavstva ili izmjenu zakona ili propisa. Većina slučajeva je bila u vezi sa povredžom prava iz rada i zapošljavanja, mirno uživanje imovine, zdravstvenu zaštitu, pravo na privatnost, pravo na pravni lijek i zaštitu životne sredine. U svom godišnjem izvještaju za 2022, Kancelarija Ombudsmana je utvrdila nedostatke u reagovanju države institucija do pravosnažnih sudskih presuda. Do kraja 2022, broj neriješenih predmeta pred Ustavnim sudom obuhvatao je 2 564 u vezi sa zaštitom ljudskih prava. Crna Gora mora obezbijediti da se trajanje postupaka pred Ustavnim sudom smanji kako bi se garantovao stav ESLJP iz 2015 o djelotvornosti ustavne žalbe kao pravnog lijeka u zemlji. 

Što se tiče prevencije torture i zlostavljanja, 22. juna 2023. Komitet za prevenciju torture i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja (CPT) je pozvao crnogorske vlasti da istraži slučajeve policijske brutalnosti i promijeni „trenutnu kulturu nekažnjivosti policije“ i upozorio na loše uslove i veliku prenatrpanost u istražnim zatvorima u Podgorici i Bijelom Polju u svom najnovijem izvještaju objavljenom u junu 2022.. U maju 2023. Crna Gora je podnijela izvještaj Komitetu UN-a o naknadnim aktivnostima (CPT) prema Zaključnim zapažanjima iz maja 2022. Crna Gora je u procesu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika i Zakona o krivičnom postupku kako bi se uskladili sa CPT preporukama iz 2017. i 2022. za usklađivanje definicije mučenja sa Konvencijom, kažnjavanje djela mučenje ili zlostavljanje sa kaznama srazmjernim njihovoj teškoj prirodi i ukinuti zastarjelost krivičnog djela mučenja. Vlada je 8. juna 2023. usvojila izmjene i dopune Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Prema ovim izmjenama, žrtve torture i drugih oblika zlostavljanja kao i žrtve zločina protiv polne slobode i djeca koja pokrenu postupke za zaštitu prava djeteta bili bi priznati kao privilegovani korisnici prava na pravnu pomoć. Vlada je tražila od Evropske komisije mišljenje o usklađenosti nacrta o izmjena i dopuna kako bi se osiguralo usklađivanje s EU acquis-em i evropskim standardima, ali nisu ga dočekali. Izmjene i dopune nisu usvojene od strane parlamenta.

Crna Gora mora pojačati svoje napore da sprovodi efikasno, efektivno i nezavisno istrage za rješavanje policijske torture, kršenja i nezakonite upotrebe mjera prinude. Nakon što su u štampu procurili dokazi o policijskoj torturi, ministar unutrašnjih poslova je suspendovao četiri policajca Jedinice za specijalnu operativnu podršku optuženih za iznudu, uz upotrebu ozbiljnog nasilja. Međutim, do sada nije preduzeto nikakvo sudsko praćenje.

Polarizacija društva, mizoginija i govor mržnje su se povećali. Ugrožene grupe, uključujući Romi i Egipćani, osobe s invaliditetom i LGBTQ zajednica su nastavili doživljavaju višestruke oblike diskriminacije i izazove u ostvarivanju svojih jednakih prava a povremeno su bili izloženi govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Postoji hitna potreba da se efikasno rješavanje svih oblika diskriminacije korišćenjem mehanizama pravne zaštite. 

Ljudsko prihvatanje i poštovanje pluralizma u društvu treba da se stimuliše iz ranog uzrasta kroz angažovanje sa mladima i odraslima radi promovisanja promjena u ponašanju i toleranciji različitosti. Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava iz decembra 2022, 67% ispitanika (2020: 57%) smatra da je diskriminacija prisutna u Crnoj Gori i to uglavnom na osnovu političkih uvjerenja. 

Kancelarija ombudsmana je primila 256 pritužbi na diskriminaciju, što je trend rasta u poređenju sa 2021 (173). To može značiti da je poraslo povjerenje u rad Ombudsmana ili da su potencijalne žrtve više osnažene da prijave diskriminaciju. Kao u prethodnim godinama, najviše pritužbi se odnosilo na rad i zapošljavanje. Ombudsman je obradio 16 slučajeva govora mržnje i 14 predmeta iz oblasti javnog diskursa/medija. Ombudsman je u jednom slučaju utvrdio govor mržnje na osnovu društvenog ili etničkog porijekla; na osnovu pola, promjene pola i rodnog identiteta u tri slučaja; na osnovu nacionalnosti u dva slučaja; a na osnovu političkog ili drugog mišljenja u jednom slučaju. U oblasti javnog diskursa, Ombudsman je u jednom slučaju utvrdio diskriminaciju na osnovu nacionalnosti; na osnovu društvenih ili etničko porijeklo u jednom slučaju; a na osnovu političkog ili drugog mišljenja u jednom slučaju. U odnosu na prioritetnu preporuku Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije iz 2017, još uvijek nije uspostavljen sistem za prikupljanje raščlanjenih podataka o zločinima iz mržnje jer to zavisi od izmjena Krivičnog zakonika koje su na čekanju. 

U oblasti prava djeteta, zakonodavni i institucionalni okvir je u velikoj mjeri usklađen sa međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima, uključujući sve oblasti koje pokriva UN Konvencija o pravima djeteta i njeni fakultativni protokoli. Ipak, izazovi ostaju u djelotvornoj primjeni zbog lošeg okvira odgovornosti, neodgovarajućih i nedovoljnih kapaciteta, nedostatka sistematskog praćenja i dovoljnog finansiranja i nedostatka kvaliteta osiguranje postojećih zakona, strategija i akcionih planova. Sistematsko prikupljanje pouzdanih, a uporedivih podataka, razvrstanih prema starosti i polu, su od suštinskog značaja za planiranje zasnovano na dokazima i prioriteti su politike obezbjeđivanja efikasne zaštite djece.

S engleskog prevele: Elmira Dizdarević i Marina Vujačić

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

Petar Stanojlović, predstavnik organizacije EksedraMark (ExedraMark) u Crnoj Gori, vjeruje da će ova inicijativa zaživjeti u našoj zemlji.

Na košarkaškoj utakmici između Budućnost Volija i Arisa, u šestom kolu Evrokupa, prvi put u Crnoj Gori je bila dostupna usluga audio-deskriptivnog komentarisanja za osobe s oštećenjem vida koje prate utakmicu uživo na tribinama.

Zahvaljujući Budućnosti ovo je prvi put da se ovakva usluga nudi za košarku, ali i za timski sport uopšte u našoj zemlji.

„Na ovoj utakmici, osoba iz Saveza Slijepih Crne Gore (SSCG), a ujedno i naš reprezentativac u golbalu, Marko Nikolić, je iskusio i uživao u utakmici uz pomoć ove posebne metodologije, koja je dio organizacije EksedraMark, a koja ima za cilj da se uspostavi kao institucionalna usluga za košarkaške i utakmice drugih sportova u Evropi", saopšteno je iz Budućnosti.

Ova metodologija je isprobana u mnogim zemljama, a počela je upravo zahvaljujući Arisu.

Petar Stanojlović, predstavnik organizacije EksedraMark u Crnoj Gori, vjeruje da će ova inicijativa zaživjeti u našoj zemlji, kao što je to slučaj u mnogim evropskim i svjetskim državama, a takođe smatra da je naša obaveza da sport u Crnoj Gori bude svima pristupačan.

„Na ovaj način sportski klubovi i sportski savezi u Crnoj Gori imaju priliku da prikažu pozitivnu javnu sliku ljubiteljima sporta u državi i u svijetu, da pokažu visok nivo inkluzivnosti i pristupačnosti za pojedince bez obzira na njihove sposobnosti, kao i da pridobiju do sada neiskorišćeno tržište. Nadamo se da ćemo u našoj zemlji biti prisutni na svakoj utakmici i u svakom sportu jer košarka je za sve, sport je za sve, pristupačan i inkluzivan!"

Marko Nikolić, koji je koristio uslugu audio-deskriptivnog komentarisanja kazao je da je prisustvovao istorijskom događaju iz ugla inkluzivnosti i pristupačnosti kada su u pitanju sportske manifestacije za osobe s oštećenjem vida u Crnoj Gori.

„Košarkaška utakmica Evrokupa između Budućnosti i Arisa mi nije ostala u lijepom sjećanju što se tiče rezultata, ali svakako jeste po nečemu posebnom. Naime, prisustvovao sam istorijskom događaju iz ugla inkluzivnosti i pristupačnosti kada su u pitanju sportske manifestacije za osobe s  oštećenjem vida u Crnoj Gori. Iskustvo je sjajno, veoma sam zadovoljan prevashodno Petrovim načinom komuniciranja, odnosno prenošenja same utakmice, a i pristup prema osobi s  oštećenjem vida bio je na visokom nivou. Komentator se cijelo vrijeme trudio da što realnije približi svaki detalj, kako na samom terenu, tako i van njega. Košarka je specifičan sport iz ugla audio deskripcije, jer je mnogo dinamična i dosta toga se desi u jednom napadu. Petar se izuzetno dobro snašao u ovoj ulozi i tačno se vidi da ima određenog iskustva i da je prošao obuku", rekao je Nikolić.

Nikolić se zahvalio Budućnosti

„Ovim putem želim da se zahvalim KK Budućnost Voli, jer su pokazali između ostalog društveno-odgovoran karakter, a sa druge strane prepoznajem želju da učestvuju u stvaranju inkluzivnog sistema, kako bi i osobe oštećenog vida uživale ravnopravno u sportskim događajima kao i ostali. Nadam se budućoj saradnji sa njima, a i ne samo sa njima, već i sa ostalim klubovima i nacionalnim savezima", rekao je Nikolić.

Izvor: Portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Strana 23 od 100

Back to top