Dvadesetčetvorogodišnji Vasilije Šućur iz Nikšića osvojio je titulu mistera na regionalnom takmičenju Izbor za Miss i Mister djece i omladine sa Daunovim sindromom koje je održano u Novom Pazaru.

Vasilije Šućur uspješan je sportista, prvak je u stonom tenisu u Specijalnoj olimpijadi, bavi se streljaštvom, igra fudbal i košarku.

Grad Novi Pazar, Turistička organizacija i Udruženje Ljubav za ljubav iz Crne Gore organizuju Izbor za MISS/ MISTER – Daunov sindrom. Djeca iz regiona,  koja su učestvovala na ovoj manifestaciji, boravila su u Novom Pazaru dva dana, s idejom da se druže, razvijaju nove vještine i realizuju zajedničke aktivnosti.

Izbor za miss mister Daun sindroma okupio je djecu iz čitavog regiona. Ovo je prvi put da se ovakva manifestacija održava u Novom Pazaru i uopšte u Srbiji.

Izvor: portal mladiniksica

Pripremio: Ivan Čović 

„Srednjoškolci i srednjoškolke moraju biti u dovoljnoj mjeri edukovani o upotrebi pravilne terminologije i adekvatnom pristupu osobama s invaliditetom (OSI), kako bi u većoj mjeri prihvatali, pružili podršku i razumijevanje prema vršnjacima s invaliditetom. Važno je podsticati mlade da otvoreno razgovaraju o načinu funkcionisanja osoba s invaliditetom, kako bi se, na taj način, formirao pravilan stav i slika o njima i kako bi, u što manjoj mjeri, oni bili izloženi segregaciji.", zaključak je Radionica sa srednjoškolcima/kama o Modelima pristupa invaliditetu i ljudskim pravima osoba s invaliditetom (OSI). 

Ovakva vrsta edukacije, smatraju u Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), je značajna za njihovo buduće obrazovanje i zastupanje prava osoba s invaliditetom, doprinosi smanjenju distance između vršnjaka, odnosno vršnjakinja s invaliditetom i one bez invaliditeta i podstiče komunikaciju među njima.

UMHCG je organizovalo šest edukativnih Radionica sa srednjoškolcima/kama na temu Modeli pristupa invaliditetu i ljudskim  pravima OSI, u periodu od 8. decembra 2022. do 23. juna 2023. Radionice su održane u: Srednjoj ekonomskoj školi Mirko Vešović, Srednjoj medicinskoj školi u Podgorici, Školi za srednje i više stručno obrazovanje Sergije Stanić, Gimnaziji Slobodan Škerović, Srednjoj stručnoj školi Ivan Uskoković i u prostorijama Udruženja. Prisustvovalo je ukupno 158 srednjoškolaca, odnosno srednjoškolki.

Učesnici i učenice su se edukovali  o upotrebi adekvatne terminologije, načinima komunikacije i pružanja podrške vršnjacima, odnosno vršnjakinjama s invaliditetom, zastupljenosti osoba s invaliditetom u medijima. Bilo je riječi o terminima kojima se oslovljavaju OSI u literaturi, propisima, u svakodnevnom govoru, bez obzira na to da li oni lično te pojmove smatraju korektnim ili nekorektnim. 

Kroz interaktivne metode postavljanja pitanja, davanja komentara i odgovora, objašnjeno im je koji su termini adekvatni, koji su neadekvatni, odnosno kakav uticaj imaju termini na garancije prava. Takođe, razgovarano je o procesu samoprihvatanja i odnosu prema invaliditetu kao društvenom fenomenu i koliko je važno omogućiti osobama s invaliditetom adekvatne i potrebne servise podrške kako bi, u budućnosti, bili samostalni i imali kvalitetniji način života.

Radionice su se realizovale u okviru grant projekta Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 virusa i budućih kriza kojim koordinira Crveni krst Crne Gore i Crveni krst Srbije, a koji je podržan od strane Evropske unije, Austrijske razvojne agencije i Austrijskog Crvenog krsta.

Napominjemo, takođe, da je UMHCG prošle godine izradilo Video o upotrebi terminologije o OSI u cilju informisanja šire javnosti o pravilnoj terminologiji u vezi s invaliditetom. Ujedno, očekujemo da će buduće vlasti konačno početi sprovođenje programa i obuka o fenomenu invaliditeta i pravima osoba s invaliditetom, uključujući posebno žene s invaliditetom i djecu s invaliditetom, što je jedna od ključnih obaveza i preduslova adekvatnih stavova o invaliditetom i osobama s invaliditetom.

„Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), uz finansijsku podršku Glavnog grada, pokreće projekat Podrška, a NE zanemarivanje! koji je namijenjen mladima s invaliditetom od 15 do 30 godina“, kazala je predstavnica ovog Udruženja Anđela Miličić. Ona je u emisiji Lice Podgorice Gradske RTV“, istakla da je neophodno podstaći mlade s invaliditetom da se informišu, kako bi na najbolji način zastupali svoja prava.

„Cilj projekta Podrška, a NE zanemarivanje! je da se što više mladih s invaliditetom aktivira u društvenoj zajednici“, istakla je Miličić. Jedna od aktivnosti je, kako navodi, organizovanje grupa samopodrške.

 „Ovakav vid aktivnosti je jako važan za osobe s invaliditetom, za njihovo osnaživanje, za zagovaranje njihovih prava, te da se prvenstveno podstiču osobe s invaliditeteom da donose odluke. Jer, u tom segmentu se od nas, osoba s invaliditetom, ne očekuje, i kroz odrastanje nijesmo naučeni, da je važno da mi donosimo odluke, da imamo pravo izbora, pravo na kontrolu, pravo na grešku, što je važno kada želimo da osamostalimo osobu s invaliditetom”, objašnjava Miličić.

Projekat je namijenjen mladima od 15 do 30 godina, koji žive, rade ili se školuju u Podgorici. Prijave su, kako ističe Miličić, otvorene do 26. juna.

Potrebno je, naglašava Miličić, podstaći mlade s invaliditetom da se informišu.

„Osnažiti ih da je i njihov glas jako važan i da su oni ti koji mogu i treba da donose određene odluke, da utiču da se ovo društvo mijenja.
Način na koji osobe s invaliditetom dolaze do komunikacije, do određenih informacija, nijesu uopšte motivisani, prosto su pasivni i stvara se odnos da osobe s invaliditetom budu zavisne od svojih članova porodice”, poručuje Miličić.

Ukoliko se osobama s invaliditetom stvore adekvatni uslovi za život, zaključuje Miličić, postojaće i veće interesovanje kod ove kategorije društva da budu aktivni učesnici zajednice u kojoj žive.

Izvor: Portal gradski.me

Priredio: Ivan Čović

Tri evropske organizacije za zaštitu prava osoba s invaliditetom (OSI) poslale su apel povjereniku Evropske unije za saobraćaj da se pokrene revizija popisa kojim bi se povećala prava osoba s invaliditetom i spriječila ograničena pokretljivost tokom putovanja avionom. Kako prenosi sajt Šengen viza info, ove tri organizacije su predložile nekoliko ključnih izmjena postojećih propisa koji sada omogućavaju da osobe s invaliditetom recimo budu odbijene za let zbog invaliditeta ili smanjene pokretljivosti. Takođe je predloženo da se uvede pravo na pravednu naknadu u slučaju da avio-kompanija odbije putnike s invaliditetom. Jedan od zahtjeva je i to da se obezbjeđuje i besplatna karta za dodatnog putnika ukoliko je osobi sa invaliditetom neophodna asistencija.

„Još jedna predložena izmena se odnosi na uvođenje pune odgovornosti avio-kompanija za oštećenu ili izgubljenu opremu za mobilnost, koja je vrlo skupa i trenutno se smatra i tretira samo kao prtljag. Prema važećoj regulativi, mobilnost je vrlo ograničena za ljude u ovoj kategoriji, ističu organizacije. Postoje preklapanja i nedovoljno definisane odgovornosti između prevoznika i aerodroma, što često dovede do toga da su osobe sa invaliditetom potpuno nezaštićeni putnici ”, navodi se u obrazloženju ovih prijedloga. 

Prema podacima Evropskog zavoda za statistiku Evrostat, u Evropskoj uniji ima oko 87 miliona ljudi s nekom vrstom invaliditeta.
OSI su, kako se navodi, posebno pogođene nedostatkom posla – tek polovina njih u ovoj kategoriji ima zaposlenje. Osim toga, 28,4 odsto osoba s invaliditetom je u riziku od siromaštva u poređenju sa 17,8 odsto osoba bez invaliditeta koje imaju isti problem.

Izvor: Politika.rs

Priredila: Anđela Miličić

„Puno puta sam čuo da sam razmažen i bezobrazan, i to u trenu dok je moja majka pokušavala da mi pomogne“, rekao je dječak.

Hiljade puta je čuo kako joj kažu da na sve to treba još i da ga istuče. Ona to ne radi. Znala je, onako malo, pa bi poslije plakala i njemu se izvinjavala.

Moja mama zna najbolje.

„Ona zna da ja nisam bezobrazan nego su moja čula ukrštena i posebno spojena. Imam nekad osećaj da ih imam 105, a ne pet. Mama me štiti, ali ne može me uvek zaštititi. Smetaju mi zvukovi i svašta još“, kazao je on.

Kad vidi njenu „tugost” na licu koja je pojavljuje samo kada su oko nje drugi ljudi, dođe mu da im kaže: „Volite moju majku. On nije taj neki manipulator. On ne znam ni šta je to.

Ponekad mu smeta sunce koje dođe u njegovu učionicu i to tačno za moj sto. Ona onda pokušava da ga skloni. Dječakova mama je veća od sunca. Njegova mama je i hrabra.

Namjerno ga nekad povede na neki događaj pun zvukova i trpi njegovo ponašanje. Uči ga da prihvati to kao drugi. I tu se pojavi neka žena da joj nešto priča. Ona nikad tim ljudima ne zaplače, plače u auto poslije. Ona bi da je on plakao pred njima. Tad bi shvatile šta joj rade. Ti ljudi su bezobrazni.

Ali nisu svi takvi. Skoro ga je mama odvela na rođendan njegovog grada. Bilo je milion ljudi i oni su se gurali oko torte. On je puno plakao. Drugi nisu.

Tada je mami prišla neka žena žute kose i dala kolač. Poslije je dala još jedna i to uzela od svog djeteta da da meni. Ja nisam razmažen. Došao je da vidim rođendansku tortu i to je sve. Mama je bila srećna zbog te dvije žene. Nije bilo kašike, pa je i tu osjetio ljutnju. Mama ga je hranila svojim rukama.

On je dijete sa 105 čula i tako me gledajte. Mene boli nešto za šta vi i ne znate da postoji. Pomozite meni i majci, kao ove dvije žene u parku.

On je navikao da ljudi gledaju u njega.

Mama nije.

Svaki put kad to uradite i kad joj kažete da je razmažen i bezobrazan i lijen i da me treba tući, veliki nož joj u srce zabodete. Ona se nasmije. Laže, laže, Laže.

Poslije sjedi u automobilu i plače ili dođe kući i plače iza zatvorenih vrata.

„Onda ona ima 105 čula.

Sve joj se rane otvore.

Uvažite moju molbu.

Naučite istinu o majci i meni“, rekao je dječak za kraj.

Izvor: portal lolamagazin

Priredio: Ivan Čović

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović pridružila se kampanji protiv vršnjačkog nasilja Svi za jedno - ZAJEDNO.

Kampanju je pokrenula grupa studenata Fakulteta političkih nauka (FPN), sa smjera za Medijske studije i novinarstvo.

Borovinić Bojović juče je primila predstavnice tog tima studentkinje: Ivu i Janu Vujisić, i u razgovoru sa njima poslala poruku da se u borbu protiv vršnjačkog nasilja moraju uključiti svi - nadležni, građani, roditelji, stručnjaci i djeca.

Ona je naglasila da nasilje nema opravdanje i ohrabrila svu djecu i mlade da o nasilju ne ćute, već da razgovaraju sa roditeljima, nastavnicima, zaposlenima u školi i psiholozima.

Grupa podgoričkih studenatkinja pohađala je Omladinsku akademiju konstruktivnih narativa Univerziteta u Sarajevu, nakon koje su dobile nagradu za drugi najbolji prijedlog kampanje javnog zagovaranja. Time su dobile i priliku da kampanju realizuju u Crnoj Gori.

Njihova kampanja bavi se edukacijom, prevencijom i podizanjem svijesti o vršnjačkom nasilju kroz razgovore sa različitim stručnjacima iz domena rada sa djecom i predstavnicima relevantnih institucija, navode iz PG Biroa.

Ovo je jedan od rijetkih primjera pravilnog izvještavanja o osobama s invaliditetom, na način što se invaliditet ne ističe u prvi plan kada se u medijima piše o osobama s invaliditetom. 

„Kad bi mediji ovako izvještavali, ne bismo imali govor mržnje i omalovažavanje (što je poseban oblik diskriminacije) u medijima i od strane medija. A to zbog pojmova koje koriste, u naslovima i u sadržaju, fotografija u kojima se nerijetko vide samo pomagala, bez ljudskog lika i td. Eto, sve se može napisati i bez naglašavanja i bez sakrivanja da su Iva i Jana djevojke s invaliditetom." na Fejbuku je napisala Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG.

Kako je dodala, „tu informaciju Jelena nije ni potencirala, ali ni sakrila jer je objavila fotografiju, na kojoj se vide Iva i Jana, kao korisnice kolica", pozivajući i medije da se, kada izvještavaju, sjete da su osobe s invaliditetom uvijek prvo ljudi. 

„Ne mora se u naslovu navoditi ko smo, vrlo često uz pogrdne termine, niti u prvim rečenicama teksta, ako pritom nije riječ o našoj profesiji, niti se trebaju objavljivati fotografije pomagala, često bez ljudi koji ih koriste ili se samo vide noge tih ljudi.  

Od glave i iz glave sve počinje. Kod nekih se tu i završi. Ne budite kao neki, budite oni koji mijenjaju ovo društvo, na bolje.“, zaključila je Vujačić. 

Izvor: portal PG Biro

Priredila: Anđela Miličić

Prosvjetni radnici, okupljeni u strukovnim udruženjima, i nevladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava, posebno djece, mladih i roditelja, organizovali su, u petak, 16. juna 2023,  ispred Ministarstva prosvjete protest zbog ovogodišnjeg postupka ocjenjivanja i vrednovanja maturskog ispita za gimnazije i stručne škole.

Sa protesta, kojem su prisustvovali i članovi Komisije za ocjenjivanje maturskog ispita CSBH jezika i književnosti Ispitnog centra, koja je utvrdila nepravilnosti, poručeno je da ne pristajemo na to da prepisivanje postane pravilo i da se mora insistirati na tome da se hitno ispitaju postupci nadležnih.

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović pozvala je nadležne da utvrde ko je i na koji način odgovoran za propuste prilikom organizacije, sprovođenja i ocjenjivanja.

„Ocjene su naravno važne, ali nijesu najvažnije. Mnogo je važniji put do tih ocjena, za koji ne smijemo dozvoliti da bude uprljan”, kazala je Mihailović.

Navela je da Crna Gora ima savjesne prosvjetne radnike i savjesne roditelje i savjesnu djecu, te da treba i mora da bude društvo znanja.

„Sigurna sam da je ovo ključna poruka koju ste i svi vi okupljeni željeli da prenesete zajedno s nama s ovog skupa. Očekujemo da ćete biti uključeni i u sve ono što predstoji, jer ovo je samo početak, a to je proces koji treba da dovede do toga da se onima koji dođu na ovo mjesto objasni i poruči, a to mora učiniti struka koja je ključna za obrazovni proces, šta treba da mijenjaju i u vezi ocjenjivanja i u sistemu obrazovanja uopšte, koji ima puno problema već predugo”, poručila je Mihailović s protesta ispred Ministarstva prosvjete. 

Tužilaštvo da ispita postupanja nadležnih

U ime svih koji su podržali skup poručila je da traže da se nadležne institucije, prvenstveno Vrhovno državno tužilaštvo i glavni upravni inspektor, pozabave svim dešavanjima u vezi ovogodišnjeg polaganja maturskog/stručnog ispita i da ispitaju postupanje Ministarstva prosvjete, Državne komisije za maturski ispit, uprava škola, kao i Ispitnog centra koji je naložio angažovanje novih ocjenjivača. S protesta je upućena poruka i za Osnovno državno tužilastvo u Rožajama i Ministarstvo prosvjete, od kojih se traži da saopšte ko je odgovoran za propuste u organizaciji i grubo kršenje nadležnosti pri eksternoj provjeri znanja učenika 9. razreda osnovne škole iz predmeta Matematika, koja je trebalo da bude održana 20. aprila.

„Treba li da zažmurimo na očigledno masovno prepisivanje ove godine, a zatim i odobravanje takvog ponašanja. Sad opet treba nešto da čekamo. Od rečenica, gdje ste bili do sada i sada ništa nije gore nego što je to bilo prethodnih decenija, nema vajde. To je samo opravdanje za nastavak nerada. Možemo li nešto sada ili ćemo da tražimo opravdanje i dalje u tome da je neko drugi kriv”, poručila je Mihailović.

Vuković: Čišćenje mora krenuti od prosvjete

Izvršni direktor budvanske Srednje mješovite škole Danilo Kiš Krsto Vuković podsjetio je da su s istog mjesta prosvjetni radnici i prije četiri godine ukazivali na potrebu za povećanjem zarada, nudili rješenja i tada bili ignorisani. Govorili su, kako je kazao, i o kvalitetu obrazovnog sistema Crne Gore, brojnim manjkavostima i o onome šta treba da sadrži prava reforma.

„Nudili smo određena rješenja, između ostalog i za reorganizaciju Ispitnog centra,  posebno za bolju i uspješniju organizaciju maturskih ispita. Tražili smo da se vrate supervizori u taj proces i još mnogo toga. Sjećam se da smo tada rekli da ukoliko se nešto ne učini po tom pitanju nastaviće se urušavanje obrazovnog sistema Crne Gore. I šta imamo danas? Bili smo nažalost u pravu, bolje je reći šta nemamo danas. Nemamo poštenje, odgovornost i integritet kao osnovne preduslove za pravedni I kvalitetni obrazovni sistem. Nemamo korelaciju i sinergiju pravog prenošenja znanja i krajnjeg formiranja karaktera i moralne svijesti mladih ljudi. Imamo fundamentalne probleme na samom startu realizacije vaspitno, obrazovnih ciljeva u prosvjeti. Upozoravali smo tada da ćemo doći do kritične crvene linije i to se desilo. Stoga, posljednji je čas da se nešto uradi konkretno i urgentno, kako bi se krenulo s revitalizacijom obrazovnog sistema Crne Gore”, istakao je Vuković.

Oni koji donose odluke, dodao je, nijesu jedini, potrebni su i oni koji ih kontrolišu, ali blagovremeno, a ne nakon svega.

„Potrebni su i zreli, odgovorni, samosvjesni i hrabri prosvjetni radnici koji će pratiti sve procese u prosvjeti, oni koji će okrenuti oko sebe prvo u svojoj školi I neće dozvoliti svojim kolegama da obavljaju zadatke na nedostojan način. Mislim konkretno na test administratore, koordinatore i direktore škola u kojima su se desili svi ovi propusti u vezi maturskog ispita”, rekao je Vuković.  

Istakao je da želi da sazna ko su članovi nove Komisije, odnosno kolege koje su se usudile da uzmu testove u svoje ruke i opet ih ocjenjuju.

“Bilo bi pošteno i krajnje profesionalno, ako već do sada to nijesmo mogli da saznamo, da čujemo danas kao odgovor na ovaj naš protest ko su ti ljudi. Je li teško da nam saopšte na koga su uspjeli da izvrše takav pritisak i čime su ubijedili te ljude da imaju nekolegijalan odnos prema onima koji su profesionalno obavili svoj posao. Njima čestitam što nijesu dozvolili da padne mrlja na toj prvoj liniji odbrane našeg posla. Možda da im istovremeno i uputim kritiku zašto ranije nijesu govorili. U javnosti nije bilo govora o tome, samo interno u ovoj zgradi”, rekao je Vuković.

On je dodao da su zaposleni u SMŠ Danilo Kiš, na čijem je čelu, podnijeli ostavke na mjesta test administratora i koordinatora.

Pozvao je nadležne da se osvrnu na razloge zbog čega je formiran Ispitni centar, čemu služi, kao i sve procedure kojih su se mnogi pridržavali profesionalno i ažurno.

“Želimo da se poštuje zakon, profesionalni integritet, ali i moralni integritet učenika koji su pošteno odradili svoj posao. Oni koji to nijesu učinili pošteno imali su podršku svojih roditelja. Na neprimjeren način su vršili pritisak u ovoj zgradi. Kako je moguće da se takve stvari događaju i da nema zaštite za prosvjetne radnike ma gdje se oni nalazili”, istakao je Vuković.

Poručio je da se društvo mora očistiti, a čišćenje mora krenuti od prosvjete.

Olivera Leković je, u ime Prosvjetne zajednice, pozvala i ostale škole da se bojkotuje svaki poziv za test administratore.

Vukićević: Pali smo kao društvo u cjelini

David Vukićević iz Mreže za omladinski aktivizam ocijenio je da smo, bez obzira na rezultate ispita, pali kao društvo u cjelini.

Upitao je da li je iko čuo da se nešto slično desilo u zemljama razvijene Evrope.

„Da li je ovo put razvoja crnogorskog društva i put da oblikujemo mlade koji će u budućnosti naše društvo voditi putem napretka i prosperiteta. U šta se uzdaju mladi koji su prepisivanjem željeli da polože maturski ispit i ostvare odlične rezultate. Očekuju li sjutra zaposlenje preko veze? Da li su to budući kadrovi, doktori, inženjeri, ekonomisti, političari koji će koruptivnim radnjama doprinositi urušavanju naše države? Da li zbog ovakvih pojava vrijedni i mladi nemaju perspektivu da ostanu i rade u Crnoj Gori, pa zato odlaze da svoju sreću grade širom svijeta? Obrazovni sistem je temelj svake zajednice, njegovo ogledalo. Ovo što vidite je slika iskrivljenog vrednosnog sistema i traži hitnu reakciju”, rekao je Vukićević.

Poručio je nadležnima da se ovakvi obrasci ponašanja ne mogu i ne smiju tolerisati, budućnost svake države počiva na mladima, a društvo u cjelini treba da se potrudi da oni kroz obrazovni sistem usvoje vrednosno prihvatljive obrasce ponašanja koji će im u budućnosti služiti za afirmativan sopstveni i razvoj države.

„Ne može se kuća graditi na krivim temeljima. Neophodno je hitno uvesti programe antikorupcijskog obrazovanja kako bismo se izborili s ovim problemom, o čemu Mreža za omladinski aktivizam već neko vrijeme razgovara s nadležnim institucijama i međunarodnim partnerima”, rekao je Vukićević.

Kankaraš: Ključna saradnja profesora i roditelja

Profesor podgoričke Gimnazije Slobodan Škerović Mato Kankaraš istakao je da smo doživjeli da je moralni sistem Crne Gore, koji treba da kruniše prosvjeta, pao.

„Poslije časno obavljenog posla je data dužnost jednoj komisiji koja je kaljajući svoju dužnost, na čelu s ministrom prosvjete poslala poruku svima. Nije problem što će se učenici koji su dobili tako loše rezultate mjeriti s najboljima među nama, sa svima onima koji su časno položili maturski ispit. Problem je u poruci koja se njima šalje da je znanje koje se ukrade znanje koje ti pripada. Tu poruku ne možemo da pošaljemo nikome”, istakao je Kankaraš.

Rekao je da problemi u crnogorskoj prosvjeti odavno tinjaju, ali se o tome priča samo u zbornicama i interno među profesorima.

„Na vijećima se o tome ne govori. Reforma je ovim pokazala koji je njen sudbinski faul. Namjera je bila da se djeca stave u centar obrazovnog sistema, kao da mi to do tada nijesmo znali, ali na koji način je to učinjeno. Tako što je poistovjećena ocjena sa znanjem. Nekim đacima je postalo normalno da cjepkaju znanje, prepisuju i da usvajaju samo ono što nikada ne mogu iskoristiti za nešto suštinsko”, smatra Kankaraš.

Rješenje vidi u solidarnosti profesora i roditelja.

„Roditelji treba da budete svjesni da mi prosvjetni radnici imamo vaspitnu ulogu gotovo kao i vi. Mislite li da je ijednom profesoru drago da nekom učeniku da nisku ocjenu. To treba da se shvati kao opomena. Jedino saradnjom, uvjeren sam da nešto možemo da promijenimo. Ako pustimo prosvjetu da se na ovaj način sroza, pustili smo čitavu državu i društvo da se sroza”, naglasio je Kankaraš.

Izvor: portal Roditelji.me

Pripremio: Ivan Čović

„Otvoreno regionalno prvenstvo u plivanju za osobe s invaliditetom, Podgorica open 2023 okupilo je na bazenu Sportskog centra Morača više od 30 plivača iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije“, saopštio je organizator, Plivački klub Mako.

Takmičenje je održano pod pokroviteljstvom Glavnog grada, Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG) i Ministarstva sporta i mladih, a uz podršku Ambasade Francuske u Crnoj Gori.

U disciplini 50 metara slobodnim stilom prvo mjesto osvojio je Jevrem Jevtić iz Srbije (30,72) u kategoriji S12.

U apsolutnoj konkurenciji slavio je ispred kolega iz reprezentacije Borisa Jevtića i Nemanje Tadića.

U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Iskra Dedivanović iz podgoričkog Kluba osoba sa invaliditetom Mako (46,18).

Kao drugoplasirana završila je Kanita Šabanović (Spid Sarajevo), dok je treća bila Sara Grgić (Cipal Split).

Tadić je bio najbrži na 50 metara leđno i slavio u vremenu 44,36 sekundi, ispred klupskog druga Nemanje Panovića i Kenana Kovačevića iz Spida.

U ženskoj konkurenciji pobijedila je Elmedina Đočaj iz Spida u vremenu 46,19 sekundi, ispred Dedivanović i Šabanović.

Na 50 metara prsno, kod muškaraca, najbolji je bio Tadić (45,47), a pobjedničko postolje kompletirali su njegovi klupski drugovi Jevrem Jevtić i Nikola Ljubisavljević.

U ženskoj konkurenciji Iskra Dedivanović pobijedila je u vremenu 59,52 sekunde, ispred Nikoline Mitar iz Hrvatske.

Na 50 metara delfin pobijedio je Nikola Ljubisavljević (37,99), ispred Borisa Jevtića i Budvanina Andrije Đurovića.

Kod žena slavila je Elmedina Đočaj (47,40).

U trci na 100 metara slobodno najbrži je bio Jevrem Jevtić iz Srbije (1:11,87), ispred klpskih drugova Borisa Jevtića i Stevana Nakića.

U istoj disciplini, u ženskoj konkurenciji, slavila je Kanita Šabanović (2:06,64), ispred Sare Grgić.

Splićanin Toni Matijašević slavio na 100 metara leđno (1:33,86), ispred klupskog druga Alesandra Kuzmanovića i Kenana Kovačevića iz Spida.

U ženskoj konkurenciji, u istoj disciplini, Dedivanović je pobijedila u vremenu minut, 50 sekundi i 96 stotinki.

Kao drugoplasirana završila je Šabanović, dok je treća bila Nikolina Mitar.

U disciplini 100 metara prsno najbrži je bio Jevrem Jevtić iz Srbije (1:44,46), ispred Tadića i Kuzmanovića.

Dedivanović, je kao i prošle godine, bila najbolja u ženskoj konkurenciji (2:04,32), ispred Nikoline Mitar.

Na 200 metara slobodno pobijedio je Stevan Nakić iz Srbije (3:23,33), ispred Rastka Radulovića iz podgoričkog kluba Mako.

U ženskoj konkurenciji najbolja je bila Elmedina Đočaj (3:11,81), koja je slavila i na 400 slobodno (7:05,52).

Na 150 metara mješovito pobijedio je Ismail Barlov iz Spida (4:09,79).

On je prvi sportista iz Bosne i Hercegovine s ostvarenom A kvalifikacionom normom za Paraolimpijske Igre u Parizu.

Plivačko nadmetanje svečano je otvorio pomoćnik sekretara za kulturu i sport Glavnog grada Miloš Antić, a takmičare su pozdravili ambasador Francuske u Crnoj Gori Kristijan Timonije i predsjednik POKCG Igor Tomić.

Izvor: portal CDM

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva sve poslodavce koji obavljaju djelatnost na teritoriji Crne Gore da koriste usluge Servisa za zapošljavanje. 

Servis za zapošljavanje je aktivnost koja uključuje informisanje, povezivanje s poslodavcima, i u saradnji s njima, obezbjeđivanje mogućnosti za obavljanje praktičnog rada i zaposlenja osoba s invaliditetom (OSI). Takođe, to podrazumijeva i davanje pravnih savjeta iz oblasti rada i zapošljavanja, konsultovanje i smjernice za ostvarivanje i zaštitu prava iz ove oblasti.  Servis je razvijen 2015. u okviru UMHCG  Programa za zapošljavanje i razvoj ljudskih resursa.

Cilj Servisa je da se poslodavci upoznaju sa zakonima iz oblasti rada i zapošljavanja OSI, mogućnostima i prednostima zapošljavanja OSI, kao i da omogući povezivanje poslodavaca s korisnicima odgovarajućeg stručnog i obrazovnog profila.  

Zainteresovani poslodavci mogu preuzeti Obrazac za zapošljavanje koji se nalazi na linku ispod, i popunjen poslati na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., s naznakom Profil poslodavca i potrebe za angažovanjem radne snage posredstvom  Servisa za zapošljavanje. 

Ujedno, posebno, pozivamo sve poslodavce kojima Zavod za zapošljavanje, odnosno Fond za profesionalnu rehabilitaciju duguje sredstva od subvencija koje ostvaruju zbog zaposlenih osoba s invaliditetom da nam se obrate radi daljeg zajedničkog djelovanja kako bi svi poslodavci nesmetano i blagovremeno ostvarivali prava koja im pripadaju po zakonu, što već duže vrijeme nije slučaj. 

O zastupljenosti osoba s invaliditetom na listama nije bilo riječi u medijima. Na listama, za vanredne parlamentarne izbore, je bilo osoba s invaliditetom, možda, i u većoj mjeri nego do sada, što je i logično s obzirom na broj partija i koalicija koje su učestvovale na izborima. Međutim, ni na jednoj listi, osoba s invaliditetom, koja se javno deklariše, nije zauzimala poziciju koja osigurava ulazak u Parlament. Osoba s invaliditetom, s jedne liste, je među onima koji ulaze u Parlament, međutim, riječ je o osobi koja se javno ne deklariše kao osoba s invaliditetom.

S druge strane, prvu poziciju na listi zauzimala je deklarisana osoba s invaliditetom, koja je bila na devetom mjestu, ali ta partija nije dobila parlamentarni status. I da navedena partija dobije parlamentarni status, nakon ponovljenih izbora na nekoliko biračkih mjesta, ta osoba s invaliditetom ne može ući u Parlament.

Svakako, ovdje treba dati oprezne zaključne jer je moguće da ima i (drugih) osoba s invaliditetom koje o tome javno ne govore, i čiji status, odnosno činjenica da pripadaju osobama s invaliditetom, nije poznata zbog fizički nevidljivog oštećenja. Međutim, ukazujemo na neophodnost javnog deklarisanja, s obzirom na to da političari, dominantno i u velikom mjeri, utiču na svijest o pitanjima invaliditeta i prihvatanju osoba s invaliditetom. Naprotiv, upravo činjenica da, nerijetko, osobe s invaliditetom, upravo, budu diskriminisane i od strane partija i političara, ukazuje na predrasude koje nekada i same osobe s invaliditetom imaju o invaliditetu, odnosno na strah od neprihvatanja, zbog kojeg će radije „sakriti“ činjenicu da su osobe s invaliditetom.

Međutim, neki predstavnici partija, pokreta i koalicija su pominjali osobe s invaliditetom tokom kampanje, zaključićemo, ipak, zbog toga što su ih targetirali kao potencijalno biračko tijelo.

Navedeno zbog toga što, neki od njih već zauzimaju pozicije i funkcije koje omogućavaju ili obavezuju na garancije i poštovanje prava osoba s invaliditetom, ali na tome nijesu radili, u adekvatnoj mjeri, u prethodnom periodu, ni samoinicijativno, a ni kroz odgovor na upućene inicijative i prijedloge. 

Autorski tekst Marine Vujačić