Vujačić je govoreći o svom iskustvu prilikom glasanja kazala da biračko mjesto nije bilo uređeno na način koji bi obezbjeđivao nesmetano pravo glasa osobama s invaliditetom, konkretno korisnicima kolica i osobama niskog rasta. 

„Već se birački odbor, u trenutku kada sam se pojavila, počeo organizovati šta da uradi da birački proces, za mene, učini pristupačnijim”, kazala je Vujačić.

Navela je da su kabine za glasanje bile nepristupačne, odnosno da polica nije bila postavljena na visini do 85cm, u jednoj od kabina, te da je to bio i slučaj s glasačkom kutijom koja je bila postavljena na stolu za kojim sjede članovi biračkog odbora, čija je gornja ivica bila preko 125cm.

„Kada sam opomenula kako to treba biti učinjeno, uslijedilo je to da se glasačka kutija naginje da bih ja samostalno ubacila listić jer ne dozvoljavam, naravno, da to u moje ime rade članovi biračkog odbora zbog mogućeg kršenja tajnosti glasanja”, pojasnila je Vujačić. 

Dodala je da njen primjer nije usamljen, već da su im posmatrači ukazali na ovaj, ali i na druge probleme s kojima se suočavaju OSI prilikom ostvarivanja biračkog prava i koji se ponavljaju već godinama. 

Odgovarajući na pitanje u vezi s tajnošću glasanja Vujačić je kazala da OSI imaju pravo da glasaju uz pomoć asistenta, ukoliko to žele i ukoliko ga sami izaberu, imaju pravo da glasaju samostalno, uz pomoć šablona i putem pisma. 

Međutim, kako je dodala i tu se javljaju propusti. 

„Danas se u Bijelom Polju desilo da birački odbor ne dozvoljava glasanje uz pomoć asistenta, već su insistirali da birač glasa uz pomoć šablona. Birački odbor ne samo što je insistirao da glasa uz pomoć šablona, već je biraču s oštećenjem vida dodao šablon, valjda, kako bi sam ubacio listić, iako je trebalo da to urade oni. Birački odbori moraju biti obučeni šta su prava svih birača pa i osoba s invaliditetom kako se ovakve situacije ne bi ponavljale u praksi”, dodala je Vujačić.

Kazala je da još nijesmo ni počeli govoriti o osobama s invaliditetom koje se aktivno bave politikom, nego o njima govorimo samo kao o biračima.

„To samo po sebi pokazuje koliko je Crna Gora demokratski razvijena ili nije i koliko su izbori praznik demokratije za osobe s invaliditetom ili nisu”, kazala je ona. 

Cijelo izlaganje dostupno je ovdje.

Izvor: Portal Centar za demokratsku tranziciju

Pripremio: Ivan Čović

Prosvjetni radnici, okupljeni u strukovnim udruženjima, i nevladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava, posebno djece, mladih i roditelja, organizuju protest u petak, 16. juna 2023. u 13.00 časova ispred Ministarstva prosvjete zbog ovogodišnjeg postupka ocjenjivanja i vrednovanja maturskog ispita za gimnazije i stručne škole.

Protestu će, kako je najavljeno, prisustvovati i članovi Komisije za ocjenjivanje maturskog ispita CSBH jezika i književnosti Ispitnog centra, koja je utvrdila nepravilnosti.

“Protestom želimo da poručimo da ne pristajemo na to da prepisivanje postane pravilo. Protestom insistiramo na tome da se hitno ispitaju postupci nadležnih. Protestom tražimo društvo znanja. Glavnom upravnom inspektoru i Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavićemo zahtjev da se ispita postupanje Ministarstva prosvjete, Državne komisije za maturski ispit, uprava škola, kao i Ispitnog centra koji je naložio angažovanje novih ocjenjivača, odnosno cjelokupan postupak ocjenjivanja i vrednovanja maturskog/stručnog ispita. Od Osnovnog državnog tužilastva u Rožajama i Ministarstva prosvjete tražimo da hitno saopšte ko je odgovoran za propuste u organizaciji i grubo kršenje nadležnosti pri eksternoj provjeri znanja učenika 9. razreda osnovne škole iz predmeta Matematika, koja je trebalo da bude održana 20. aprila”, navodi se u saopštenju.

Sjutrašnji protest, do sada, su podržali: Prosvjetna zajednica Crne Gore, Komisija za ocjenjivanje maturskog/stručnog ispita CSHB jezika i književnosti, Udruženje profesora CSBG jezika i književnosti Biblios, Udruženje nastavnika matematike, Udruženje biologa Cellula, Udruženje nastavnika fizike FIZIS, JU Gimnazija Kotor, Nastavničko vijeće JU Gimnazija “Slobodan Škerović”  Podgorica, Nastavničko vijeće JU Gimnazija “Stojan Cerović” Nikšić, Udruženje Roditelji, Centar za građansko obrazovanje, Akcija za ljudska prava, NVO Juventas, Centar za građanske slobode, Mreža za mlade Crne Gore, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), NVO PRIMA, Građanska alijansa, Centar za monitoring i istraživanje, Forum MNE, Mreža za omladinski aktivizam i Centar za prava djeteta Crne Gore.                                       

“Svjesni smo, na šta smo više puta ukazivali prethodnih godina, da su propusti u organizaciji eskterne provjere znanja i maturskog ispita postojali i do sada, ali je činjenica je da su ove godine dostigli vrhunac. To što su se dešavali prethodnih godina ne umanjuje posljedice ovogodišnjeg postupanja i nereagovanje na očigledno prepisivanje, kojim se šalje opasno loša poruka savjesnoj djeci, mladima, njihovim nastavnicima i roditeljima”, navode organizatori.

S obzirom na aktuelnu političku situaciju i predstojeće konstituisanje vlasti, predloge u vezi sa organizacijom eksterne i maturske provjere znanja učenika, kao i sistema ocjenjivanja i unaprjeđenja sistema obrazovanja, dostaviće naknadno novom rukovodstvu Ministarstva prosvjete.

Izvor: Roditelji.me

U okviru projekta U kontaktu (In Touch) koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), kao partner, realizuje u saradnji sa: Asocijacijom ABiCi (Associazione ABiCi), Informativnim centrom za osobe sa invaliditetom Lotos, NVO Bez barijera (alb. Pertej barrierave (BBA), engl. Beyond barriers), Aktivnom zonom (Active zone outdoor (AZO)) i Srednja zemlja (Terra di mezzo (TDM)), zaposleni u UMHCG, Milena Kovačević i Milovan Marković, imali su priliku da borave u Studijskoj posjeti Tirani. 

Riječ je, naime, o aktivnosti predviđenoj ovim projektom, koji ima za cilj da unese inovacije u neformalnom obrazovanju i veći kvalitet učenja u radu za mlade s invaliditetom.  

Odmah po dolasku u Tiranu, prvog dana, u popodnevnim časovima, organizovan je kratki susret učesnica/ka ove Studijske posjete, poslije kojeg se krenulo u prvi obilazak (užeg) centra glavnog grada Albanije.

Drugi dan započeo je posjetom Društveno-socijalnom centru Te Kendrojme Se Bašku (Te Kendrojme Se Bashku), koji se nalazi u kvartu Kombinat.

Tokom obilaska Centra, najvišu pažnju učesnica/ka, definitivno, privukao je umjetnički kutak u kojem mladi ljudi i djeca s invaliditetom, uz podršku tima stručnjakinja/a (psihologa, terapeuta i svojih nastavnika), imaju priliku razvijati i testirati svoju kreativnost, proizvodnjom ukrasnih predmeta za lokalno tržište.
 

„Ovdje naši dječaci i djevojčice ne uče samo dekorativne tehnike, već i vještine i znanja koje će im koristiti za lični i profesionalni život“, objasnila je Persida Žapaj (Persida Zhapaj), terapeutkinja ovog Centra.

Njihove kreacije, nastavlja dalje Žapaj, često su i povod organizacije brojnih izložbi i umjetničkih kolonija koje podržava, a jako često i organizuje, Grad Tirana.

Nakon toga mješovita grupa, sastavljena od učesnica/ka iz Italije, Malte, Kipra, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, obišla je socijalni biznis centar JAPS (YAPS).

Ovo preduzeće godinama zapošljava na stotine mladih s invaliditetom, kao i pripadnice/ke romske i egipćanske manjine, naglasio je na početku njegov izvršni direktor Arben Šamija (Arben Shamija). 

„Naši zaposleni su, uglavnom, angažovani u sektoru špedicije i održavanja objekata, a među korisnicima naših usluga su i Koka kola (Coca Cola), sve ambasade i diplomatska predstavništva stranih zemalja, sa sjedištem u Tirani, kao i sama Opština Tirana“, istakao je, s ponosom, Arben Šamija.

Prihod od poslova i usluga JAPS-a (YAPS), pojasnio je on, pored isplate zarada zaposlenima, većinom se koristi u dobrotvorne svrhe i akcije, namijenjene ugroženim i diskriminisanim grupama u ovoj zemlji.

Razlog zbog kojeg, godinama, opstaju na tržištu nije samo taj što podržavaju inkluziju mladih s invaliditetom, već, naglašava Šamija, prije svega, zbog kvalitetne usluge koju klijentima pružaju ti mladi ljudi.

Na taj način su, zaključuje on, uspjeli da se suprotstave stigmatizirajuće-diskriminatornim narativima, kako prema mladim Romima, tako i prema mladim OSI u prijestonom gradu Albanije. 

Drugi dan Studijske posjete zaključen je sastankom sa predstavnicima Nacionalne uprave za gluve Albanije (ANAD). Na njemu je bilo riječi o inovativnim rješenjima inkluzije OSI, ali i stanju i poštovanju ljudskih prava osoba s oštećenjem sluha u Albaniji. Tu su učesnice/i, između ostalog, imali priliku i da se informišu o radu ove organizacije, kao i o tome koliko prevodilaca znakovnog jezika ima u ovoj zemlji, na koji način funkcionišu i kako su organizovani, te i koliko, uopšte, institucije, angažujući ih, čine pristupačnim svoj rad i informacije za osobe s oštećenjem sluha.

Treći dan otvoren je Konferencijom: Inkluzija i osnaživanje osoba s invaliditetom, koju je organizovao domaćin, NVO Bez barijera (Beyond Barriers). Njoj su, pored učesnica/ka Studijske posjete, prisustvovale/i i predstavnice/i Grada Tirane, Nacionalne agencije za mlade pri Ministarstvu omladine i djece ove države, te brojne zainteresovane organizacije civilnog društva (OCD) iz Tirane.

Konferencija je nastavljena Mini sajmom nevladinih organizacija, na kom su učesnice/i prezentovali rad i materijale svojih organizacija (brošure, priručnike, studije), te imali priliku da se, međusobno, povežu i razmijene iskustva sa lokalnim OCD iz Albanije.

Po završetku Konferencije, u prostorijama NVO Bez barijera (Beyond Barriers), upriličen je i sastanak s Anom Derviši (Anom Dervishi), izvršnom direktoricom ove organizacije i Ismailom Endrekom (Ismailom Ndrekom) izvršnim direktorom Asocijacije para-tetraplegičara Albanije. 

Četvrtog, ujedno i poslednjeg, dana ove Studijske posjete učesnice/i su razgledale/i Specijalnu školu Luiđ Gurakuki (Luigj Gurakuqi), koju pohađa 127 polaznika/ca, djece s invaliditetom, starosti od šest do 18 godina. Ana Derviši, izvršna dirketorica NVO Bez barijera (Beyond barriers)  učesnicama/ima je predstavila i projekat koji je ova organizacija, u dvorištu ove škole, realizovala. U pitanju je plastenik, (tzv. Green house), koji je izgrađen za potrebe škole. Prema njenim riječima, ovaj koncept je postao pravi obrazovni prostor, u kojem učenici ove Specijalne škole stiču vještine ne samo u hortikulturi i baštovanstvu, već i socijalne. Pored toga, navela je Derviši, rad učenika, dodatno, doprinio je i zbližavanju učenika i profesora jer ga djeca, jako često, koriste i za vannastavne aktivnosti.

Ova Studijska posjeta, koja je okupila predstavnice/ke tri države EU (Italije, Malte i Kipra) i dvije Zapadnog Balkana (Bosne i Hercegovine i Crne Gore), okončana je susretom s predstavnicima Nacionalnog omladinskog kongresa Albanije. 

Projekat je finansiran od strane Evropske edukativne i kulturne izvršne agencije (European Education and Culture Executive Agency (EACEA)) – čija implementacija je započela 1. januara 2023.

Pripremio: Milovan Marković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), i ove godine, pokrenulo je Kampanju za upis na fakultet, koja ima za cilj motivisanje mladih s invaliditetom da nastave svoje školovanje nakon srednje škole. 

Pored toga, u toku upisnih rokova (jun-jul) organizovaćemo info štandove na nekim od crnogorskih univerziteta ili fakulteta s ciljem informisanja mladih s invaliditetom o servisima podrške koje mogu ostvariti posredstvom Studentske savjetodavne kancelarije. U okviru pomenute Kancelarije  studenti mogu dobiti podršku:

- Pri odabiru željenog fakulteta i prilikom upisa na fakultet, redovno ili po principu afirmativne akcije (ovo uključuje i pomoć prilikom prikupljanja i predaje dokumentacije);

- U oslobađanju od plaćanja naknade (školarine) na bilo kojem fakultetu u Crnoj Gori (državnom, privatnom, ili na fakultetu koji djeluje kao samostalna institucija);

- Prilikom upićivanja Zahtjeva za povraćaj novca fakultetskoj jedinici, ukoliko je student uplatio dio naknade za tekuću studijsku godinu;

- Prilikom apliciranja i u ostvarivanju studentske stipendije;

- Prilikom upućivanja inicijative fakultetskoj jedinici/konkretnom profesoru da omogući polaganje predispitnih i ispitnih obaveza na način, u vrijeme i u formi koja studentu najbolje odgovara, uključujući i pomjeranje kolokvijuma/ispita ukoliko je student s invaliditetom bio spriječen da izađe u prvobitno zakazanom terminu;

- U sređivanju smještaja u studentskom domu (prioritetno dodjeljivanje smještaja studentima s invaliditetom, prikupljanje i predaja dokumentacije). Ova aktivnost podrazumijeva omogućavanje dodjeljivanja smještaja studentima s invaliditetom u studentskom domu, kao i prikupljanje i predaja dokumentacije nadležnim ustanovama, te upućivanje inicijative sa tzv. Spiskom želja i predlogom za prioritetno obezbjeđivanje smještaja. 

Pozivamo sve zainteresovane da nam se obrate za informacije i savjete,  pozivom na brojeve telefona UMHCG: 020 265 650; 067 801 761; 069 385 981 ili slanjem poruke na Fejsbuk ili Instagram stranici Udruženja.

Pripremila: Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije

U pitanju je potpuno besplatan sistem, koji će osobama s invaliditetom omogućiti nesmetani pristup plaži. Ovaj inovativni sistem ima za cilj da im omogući pristup bez ičije pomoći.

Kako su na konferenciji za novinare, početkom aprila ove godine, predočili zvaničnici, ukupno 287 plaža u cijeloj Grčkoj će biti pokriveno ovim sistemom. Takođe je najavljeno da će biti dostupni i drugi sadržaji, poput parkinga, toaleta i svlačionica, te rampi, ležaljki i barova.

„Do sada je 147 plaža već dobilo ovaj sistem i tako su postale značajno pristupačnije i osobama s invaliditetom“, navodi Grikreporter.

„Jednak pristup moru je neotuđivo ljudsko pravo", rekao je tom prilikom aktuelni ministar turizma Vasilis Kikilias i dodao da je u pitanju projekat vrijedan 15 miliona evra, koji je finansiran kako iz nacionalnih, tako isto i iz resursa Evropske unije (EU).

Značajan dopirnos nacionalnoj ekonomiji

„Zahvaljujući ugradnji ovakvih sistema na brojnim plažama, osobe s invaliditetom i osobe s ograničenim mogućnostima kretanja sada imaju priliku da učestvuju u različitim aktivnostima na plaži, u društvu najbližih, što značajno doprinosi poboljšanju kvaliteta života svih“, napomenuto je iz Ministarstva turizma.

A sve to značajno doprinosi i razvoju lokalne privrede, budući da su sada brojne plaže dostupne svima.

U želji da pomogne osobama s invaliditetom, Ministarstvo turizma Grčke otvorilo je i namjenski veb-sajt, na kome su taksativno navedene sve plaže koje poseduju pomenuti sistem.

Izazovi s kojima se zemlja suočava

Budući da je poznato da je topografija Grčke takva da mnoge lokalitete karakteriše mnoštvo stepenika i neravan teren, pravi je izazov omogućiti i osobama s invaliditetom pristup brojnim lokacijama.

U tom smislu je Grčka, ipak, napravila značajne korake, počev još od organizacije Olimpijskih igara u Atini 2004.

Takođe, nedavno je jedan dio na uzvišenju Akropolj, poznatom arheološkom lokalitetu u prijestonici Grčke, prekriven betonom, kako bi bio omogućen lakši pristup osobama s invaliditetom.

Uprkos protivljenju mnogih stručnjaka, koji su smatrali da to narušava ovaj istorijski značajan spomenik, Ministarstvo je istrajalo u namjeri da i korisnicima kolica omogući pristup tako značajnoj lokaciji.

„Osobe s invaliditetom, stari i ljudi s različitim poteškoçama imaju pravo da izbliza vide spomenike na Akropolju i da im se dive", navedeno je u saopštenju Ministrstva tim povodom, što je naišlo na odobravanje ljudi s invaliditetom.

Izvor: Portal b92.net

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva zainteresovane mlade s invaliditetom, uzrasta od 15 do 30 godina,  koji žive, borave i rade u Podgorici, da se prijave za učešće na Susretima  mladih s invaliditetom (grupama samopodrške), planiranim za period od jula do decembra 2023. 

Grupe samopodrške imaju za cilj da mladi s invaliditetom pružaju jedni drugima međusobnu podršku, razmjenjuju iskustva i znanja i daju podsticaj za aktivizam. Sprovođenje sličnih aktivnosti, u prethodnom periodu, pokazalo se kao vrlo efikasno u podizanju nivoa samopouzdanja i osamostaljivanja mladih s invaliditetom, što u krajnjem vodi njihovoj većoj uključenosti u društveni život. Poseban segment će biti razgovor o mogućim preprekama, izazovima i strahovima, te načinima za njihovo prevazilaženje i sl. 

Susreti bi se održavali u toku trajanja projekta i svaki susret bi podrazumijevao neku temu u vezi sa procesima učešća u donošenju odluka i omladinskom aktivizmu, vršnjačkom nasilju, samoprihvatanju i osnaživanju, odgovornosti, o kojima bi učesnici/ce diskutovali spontanim redoslijedom, uz fasilitaciju od strane psihološkinje.

Zainteresovani/e kandidati/kinje se mogu prijaviti najkasnije do 26. juna 2023, dostavljanjem prijave na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za susrete MSI.

Nakon dostavljenih prijava, izabranim učesnicima/ama će biti dostavljene informacije o mjestu i datumu održavanja mjesečnih susreta.

Susreti će se sprovoditi u okviru projekta Podrška, a NE zanemarivanje! koji je podržan od strane Glavnog grada Podgorice, kroz Konkurs za raspodjelu sredstava za projekte nevladinim organizacijama za 2023.

Livi Hejdok je poznata kao istraživačka novinarka, koja često razgovara s ozloglašenim kriminalcima, a baš među njima je našla podršku kad je zadobila oboljenje multipla skleroze.

Poznata po snimanju dokumentaraca s nekim od najozloglašenijih kriminalaca na svijetu, istraživačka novinarka Livi Hejdok doživjela je  šok kad joj je ustanovljena multipla skleroza.

 Pronašla je podršku na najneočekivanijem mjestu - kod kriminalaca koje intervjuiše.

„Oduvijek mi ljudi govore da se ja ne plašim ničega, ali ova multipla skleroza me je prestravila", priznaje Livi.

„Osjećam se kao zrno."

Ova tridesetosmogodišnjakinja živjela je život na ivici, snimajući i vodeći dokumentarce o temama kao što su: bande djevojaka i maloljetni vojnici u Kongu.

Njen najskoriji hit je Gangster: Priča o Džonu Palmeru, koji istražuje njegovo učešće u pljački zlatnih poluga u Brinks Metu 1983, najvećoj oružanoj pljački u britanskoj istoriji.

Njena ljubav prema američkoj rep muzici, dok je bila tinejdžerka, oblikovala je njenu fascinaciju kriminalnim podzemljem, bandama i nasiljem.

„Željela sam da ih razumijem", kaže ona.

„Ljudi koji čine zločine najčešće nemaju priliku da pričaju o tome iz sopstvene vizure."

Pomoglo joj je da razumije šta ih motiviše da toliko rizikuju, i kako ti izbori ponekad mogu da im izgledaju „logično".

Dok je Livi istraživala rat protiv droga na Filipinima 2016, počeo je da se dešava obrt i u njenom vlastitom životu.

„Nešto nije bilo u redu sa mojim nogama", kaže ona.

„Bila sam ubijeđena da je to zbog nezdrave hrane."

Livi je završila snimanje filma i vratila se u Veliku Britaniju, ali simptomi nisu prošli.

U naredne četiri godine, nekoliko puta je odlazila kod ljekara, ali joj nije utvrđena dijagnozu.

Predloženo joj je 2020. da uradi lumbalnu punkciju - testiranje kičmene tečnosti, da bi se „isključila multipla skleroza".

Ali rezultat je potvrdio upravo suprotno.

Do multiple skleroze dolazi kad zaštitni omotač oko nervnih tkiva - mijelin, bude oštećen i prekine protok poruka između mozga i tijela.

Ona može da utiče na kičmenu moždinu i oslabi vid, kretanje i ravnotežu.

Poslije poziva neurologa, koji je potvrdio da Livi ima multiplu sklerozu, rečeno joj je da će uslijediti još jedan poziv, za otprilike nedelju dana, kada će se isplanirati njeno dalje liječenje.

Ali prošle su čitave nedelje, a telefonskog poziva nije bilo, dok se ona sve vrijeme trudila da se ne raspadne.

„Bilo je to kao da mi je neko uvalio granatu", kaže ona.

Skretala je misli usredsređujući se na dokumentarac o bandama otmičara na kom je radila.

„Bilo je lakše razmišljati o tome", kaže ona.

Ali u vrijeme Božića „granata je konačno eksplodirala" i manja porodična nesuglasica se pretvorila u „nešto iz serije Priče iz predgrađa".

Medicinska sestra, na kraju, jeste zvala i kad je Livi konačno počela da prihvata novo stanje, znala je da će morati pažljivo da razmisli o budućnosti, naročito kad su u pitanju njene opasne istrage.

Izgubila je računicu o broju ledenih noći koje je provela napolju čekajući da dileri dođu na intervju s njom.

„Oni su najnepouzdaniji ljudi na svijetu", šali se ona.

Ona je često kritikovala ljude koji kasne zbog bola koji su joj nanijeli.

Ali njen rad bio je i njen spas, ne samo kao nešto usred čega može da se zaboravi, već i kao neočekivani izbor podrške i empatije.

„U svijetu kriminala nailazim na mnogo slučajeva invaliditeta", kaže ona.

„U jednom trenutku, većina članova bandi koje sam intervjuisala bili su ili korisnici kolica ili su imali tekuće zdravstvene probleme zbog rana od vatrenog oružja."

Bolest srpastih ćelija jedna je od onih stanja na koje često nailazi.

Ono izaziva da se crvena krvna zrnca izvitopere i postanu ljepljiva, blokirajući krvne sudove i ograničavajući dotok kiseonika, što dovodi do neizdrživog bola.

Jedan od njenih kontakata liječio se od toga u bolnici kad je postao žrtva namještaljke.

Rivalska banda mu je slala poruke preko Instagrama, pretvarajući se da je žena i govoreći mu koliko je „zgodan".

„On je bio u bolnici i rekao je: „Dođi da me posjetiš', a rivalska banda ga je posjetila u bolnici i napala. Bilo je to nečuveno", kaže ona.

Njen drugi omiljeni kontakt za razgovor o životu s iskustvom invaliditeta je reformisani član bande iz Amerike.

Na vrhuncu ozloglašenosti vodio je 30 kuća droge u Dalasu.

A onda se njegova vlastita banda okrenula protiv njega.

„Pucali su mu u glavu, taj metak prošao je pravo kroz oba njegova očna nerva i ostavili su ga da umre.“

„Nekako je uspio da se pridigne na noge i sada je izgubio vid", kaže ona.

Neki od kriminalaca s kojima Livi razgovara, takođe, su staratelji prijatelja i članova porodica koji imaju članove s invaliditetom.

„Jako mnogo mladih osoba stara se o roditeljima. Ne želim time da opravdavam njihove zločine, ali steknete uvid šta ih navodi da toliko žele novac", kaže ona.

Livina multipla skleroza utiče na njenu pokretljivost, vid i naglih naleta bola u slabinama nalik „elektrošokovima".

Može da joj se desi i da se pomuči da pronađe pravu riječ.

„Na kraju, izgovaram bizarne rečenice zato što poruke u mom mozgu ne funkcionišu kako treba."

Njeno liječenje podrazumijeva infuziju svakih šest nedelja da bi se smanjila količina štete i ožiljaka na mijelinskom omotaču.

Njeno stanje je, takođe, dovelo do drugih pitanja s kojima nije očekivala da će morati da se suoči, kao što je da li da govori potencijalnim partnerima za svoju multiplu sklerozu.

„Dovoljno je teško uopšte pokušavati da izlazite s drugim ljudima", kaže ona.

Kao slobodna novinarka, ona sada mora da preispita životni plan i karijeru, da bude sigurna da će moći da ima dovoljno novca, zdravlja i bezbjednosti u svom neobičnom poslu.

„Ovo je veoma težak život i uvijek se plašim da uzmem slobodne dane", kaže ona.

„Ne odbijate poslove zato što se brinete da vas neće ponovo zvati."

Ali čak i ako njena karijera pođe nekim drugim tokom, ona planira da nastavi da se povjerava kontaktima iz podzemlja koji razumiju kroz šta prolazi.

„Znam jednog gospodina koji je proveo jako mnogo vremena u zatvoru, gde je pao s dvospratnog kreveta i strašno povrijedio leđa. Nas dvoje baš mnogo pričamo jer možemo da se poistovjetimo.“

„Prilično je smiješno, s razgovara o pljačkama prelazimo na: „A kako zdravlje?'".

Izvor: Portal b92.net (Prevod s engleskog) 

Pripremio: Ivan Čović

I tokom ovog izbornog dana, kao i svakog do sada, zabilježene su brojne nepravilnosti i kršenja izbornih prava osoba s invaliditetom (OSI) i nemogućnost njihovog glasanja na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Na brojnim biračkim mjestima, i ovog puta, su zabilježena ista kršenja prava, (ponovljena) diskriminacija ili uslovljavanje OSI na koji će način glasati. U tom smislu, najgrublja kršenja odnose se na ponovljene slučajeve diskriminacije pri ulasku u biračko mjesto, zbog fizičke nepristupačnosti, a u jednom takvom slučaju, koji se desio u Nikšiću, riječ je o diskriminaciji koja se, prema istoj osobi, ponavlja tri puta ove godine – koliko je i bilo izbornih ciklusa, što predstavlja teži oblik diskriminacije. 

Zbog navedenog slučaja, biće pokrenuta tužba, čemu se radujemo jer je to, očigledno, najbolji mehanizam zaštite prava OSI.

Pored navedenog, u Bijelom Polju, jednoj osobi s oštećenjem vida, birački odbor prvobitno nije dozvolio da glasa uz pomoć asistenta već je insistirao da glasa uz pomoć šablona za glasački listić, pritom, nestavljajući listić u šablon, što je obaveza biračkog odbora, već ga je dodao biraču s oštećenjem vida, valjda da ga birač sam pravilno postavi. Ironično, ukazujemo na grubo kršenje Zakona o izboru odbornika i poslanika jer Zakon garantuje OSI da glasaju samostalno, uz pomoć asistenta, uz pomoć šablona ili putem pisma, po izboru osobe s invaliditetom, pa i osobe s oštećenjem vida. Pritom, birački odbor je dužan da listić ubaci u šablon, koji prati izgled i oblik listića, kako bi osoba, koja ga koristi, mogla nesmetano i ispravno glasati.

Takođe, na najvećem broju biračkih mjesta, nije bila postavljena polica na nižoj visini u glasačkoj kabini, niti kutija na nižem stolu do trenutka dolaska naših posmatrača, ili makar jedno od to dvoje, uz izgovor da im nije dostavljen od strane Opštinske izborne komisije (OIK), što je (bilo), u većini slučajeva, netačno jer su materijal imali, kao i tokom predsjedničkih izbora, ali ga nijesu iskoristili kako je trebalo, dok su neki govorili da će postaviti, na adekvatnoj visini, ako dođe osoba s invaliditetom.

Ponavljamo, a na to smo ukazali i u našem prethodnom Saopštenju za javnost: biračko mjesto mora biti adekvatno pripremljeno za sve birače, bez pretpostavke i uvjerenja da se osobe s invaliditetom neće pojaviti “jer glasaju putem pisma” što navode iz biračkih odbora. Tačno je da osobe s invaliditetom glasaju i putem pisma, ali najčešće, upravo, kako ne bi bile diskriminisane, ponižene i uvrijeđene na biračkom mjestu, zbog nepristupačnosti, nestručnosti i neobučenosti (pojedinih) biračkih odbora.

Tako neki birački odbori improvizuju pristupačnost, u trenutku kada se pojavi osoba s invaliditetiom, i to dominantno i tek ukoliko ona ukaže na nepravilnosti - na način što tada spušte policu u jednoj kabini, i asistiraju prilikom ubacivanja listića u glasačku kutiju, čime može biti narušena tajnost glasanja.

Neki birački odbori su, u sva četiri posmatrana grada, u kojima je UMHCG, zahvaljujući saradnji sa Centrom za demokratsku tranziciju (CDT), imalo akreditovane posmatračice i posmatrače, i to: Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju i Baru, tek nakon dolaska naših posmatrača, spuštali policu, na adekvatnoj visini, iako je polica mobilna i istu je trebalo postaviti tokom uređenja biračkog mjesta. Ovdje je važno napomenuti da postoje glasačke kabine u kojima je nemoguće postaviti policu na nižoj visini jer je visina prečnika na kojem stoji polica iznad 120cm, a sa tri strane, ispod te visine, ne postoji paravan koji osigurava tajnost glasanja. Te glasačke kutije su istovremeno i uske, bez dovoljno prostora za nesmetan pristup korisnika kolica, pa bi iste morale biti zamijenjene novim, odnosno, na svakom biračkom mjestu u Crnoj Gori bi morala postojati najmanje jedna kabina novijeg datuma sa policom na visini najviše do 85cm.

Na nekim fotografijama, koje su uslikane, tokom glasanja nosilaca izbornih lista ili drugih javnih ličnosti, primijetili smo primjere nižih polica ili kutija, ali i suprotne, kao i to da je postojao niži sto na kojem je trebalo postaviti glasačku kutiju, ali ga je birački odbor sklonio sa strane.

Pored ovoga, ponovo su zabilježeni primjeri nepropisno parkiranih automobila koji onemogućavaju ili ograničavaju nesmetano kretanje OSI, kao i uske kapije, zatvoreno jedno krilo vrata, neadekvatni nagibi kosih rampi, neravne površine, ili neadekvatne širine ulaznih vrata, od čak ispod 75cm, dok je standard 110cm korisnog prostora, a minimalne dimenzije za nesmetan ulazak moraju biti najmanje 85cm. Biračko mjesto u koje ne mogu ući neke kategorije OSI ne može se ocijeniti kao pristupačno, ili uglavnom pristupačno, makar u unutrašnjosti svi elememti bili po standardima. Pozivamo i podstičemo sve osobe s invaliditetom da i tokom narednih izbora izlaze na biračka mjesta i da, ukoliko dožive diskriminaciju, pokrenu postupke protiv organa za sprovođenje izbora, vlasnika objekata i države, a mi ćemo im pružiti besplatnu pravnu pomoć.

Na kraju, da zaključimo, sve dok procenat pristupačnosti, samostalnog i dostojanstvenog glasanja ne bude mnogi veći od slučajeva diskriminacije i drugih kršenja prava, mi u UMHCG ne možemo i nećemo biti zadovoljni, a o pozitivnim primjerima ćemo samo komunicirati s organima za sprovođenje izbora, jednoga dana nadamo se profesionalnim, a ne sastavljenim od predstavnika partija, kao što je i dalje slučaj u Crnoj Gori, ali nećemo i javno nikoga hvaliti ko, pritom, ima odgovornost i obavezu da poštuje prava svake građanke i građanina ove države. Javnim pohvalama, ne želimo stvarati utisak da su izbori za OSI, zaista, praznik demokratije jer nijesu. Primjeri o kojima govorimo nijesu izolovani, već sistemski primjeri kršenja samostalnog i tajnog glasanja osoba s invaliditetom, zbog čega očekujemo da se konačno desi izborna reforma i u zakonima i u praksi. 

Na linku je dostupno nekoliko fotografija od mnogobrojnih, uslikanih od strane Mobilnog tima ili poslatih od strane OSI.

„Agora je okupila oko 40 učesnika iz institucija, nevladinih organizacija, medija, akademskih i studentskih udruženja", kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

CGO, uz podršku Ambasade Sjedinjenih američkih država (SAD) u Podgorici, organizovao je agoru Mladi danas za budućnost sjutra u okviru projekta Djelujem – mijenjam! u amfiteatru Dvorca Petrovića na Kruševcu u Podgorici.

To je saopšteno iz CGO-a i dodaje se da je važno osnažiti političku svijest i participaciju mladih.

„To uključuje edukaciju o političkom procesu, demokratskim vrijednostima, ljudskim pravima, poboljšanje građanskog obrazovanja ali i ukupno stvaranje okruženja u kojem se mladi osjećaju cijenjeno i uključeno, jačajući njihovu otpornost na ekstremističke ideologije", navodi se u saopštenju.

Na Agori, kako je saopšteno, na kojoj su dodijeljene diplome učesnicima i učesnicama Interkulturalnog kapma, prethodilo je istraživanje stavova mladih od 15 do 30 godina, kao i kvalitativno istraživanje stavova putem fokus grupa.

„Suzan Šejfer, v.d. šefice Odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje u Američkoj ambasadi, istakla je zadovoljstvo zbog učešća Ambasade SAD u osnaživanju mladih u Crnoj Gori kroz brojne inicijative i programe", saopšteno je.

„Ponosna sam“, kazala je ona, što je Ambasada SAD u Podgorici podržala projekat Djelujem – mijenjam kroz naš Program malih grantova Demokratske komisije, čiji je cilj, kako je kazala, da spriječi radikalizaciju među mladima podsticanjem građanskog aktivizma kroz umrežavanje i osnaživanje.

„Ona je podvukla neophodnost edukacije mladih o vrijednostima različitih perspektiva", navodi se u saopštenju.

Moramo njegovati prihvatanje i toleranciju, dodala je ona, prema onima koji se razlikuju od nas.

„Nažalost, povratne informacije od učesnika/ca Kampa potvrđuju nalaze istraživanja CGO-a o stavovima mladih u Crnoj Gori, manju toleranciju prema određenim marginalizovanim grupama i osjećaj ravnodušnosti prema političkom učešću, pri čemu mnogi vjeruju da njihov glas nije bitan. Mladi su najdragocjeniji resurs zemlje, a ulaganje u obrazovanje mladih, formalno i neformalno, vodi ka prosperitetu. Zato moramo osnažiti mlade da postanu aktivni članovi svojih zajednica. Promovišući toleranciju, razumijevanje i poštovanje različitosti, stvaramo i okruženje u kojem se mladi osjećaju cijenjeno i uključeno, smanjujući njihovu osjetljivost na ekstremističke ideologije”, kazala je Šejfer.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, kako je saopšteno, kazala je da pozicija mladih, posebno u kontekstu inkluzije i radikalizacije mora biti jedna od najznačajnijih tema u društvu.

„Mladi se često opisuju kao oni na kojima budućnost ostaje i koji imaju potencijal da oblikuju društvo na bolje. Međutim, nedovoljno se govori o izloženosti mladih raznim uticajima i snagama koje ih mogu odvesti ka inkluziji ili, nažalost, ka radikalizaciji. Stoga je ključno da razumijemo ovaj osjetljiv balans i da radimo na stvaranju okruženja koje promoviše inkluziju, toleranciju i razumijevanje”, kazala je Uljarević.

Crna Gora je, dodala je ona, multietničko i multikonfesionalno društvo u kojem je radikalizacija posebno opasna.

„Nažalost, naša istraživanja ukazuju da njenu prisutnost u društvu prepoznaje blizu polovine građana i građanki. Zato je ključno da se radi na ciljanima programima koji promovišu socijalnu koheziju, interkulturni dijalog i građansko angažovanje među mladima. Pružanjem mogućnosti za lični razvoj mladi mogu biti osnaženi da postanu agenti pozitivnih promjena u svojim zajednicama", dodala je ona.

Anđela Miličić, članica Upravnog odbora Mreže za mlade Crne Gore, kazala je, dodaje se u saopštenju, da nejednaki pristup kvalitetnom obrazovanju koje odgovara potrebama tržišta i nedostatak prilika za sve mlade ljude može značajno ograničiti njihovu socio-ekonomsku integraciju.

„Institucije moraju osigurati pristup obrazovanju bez obzira na socio-ekonomski status, pol, etničku pripadnost ili geografski položaj. Takođe, mladi mogu preuzeti ulogu promovisanja jednakosti u pristupu obrazovanju kroz aktivizam i zagovaranje", rekla je Miličić.

Ona se, osvrnula, kako se dodaje, i na problem nesigurnih poslova mladih, kao i nedovoljne uključenosti u procese donošenja odluka, gdje je ukazala na odgovornost institucija, ali i izostanak proaktivnosti mladih.

„Mladima nije data pozicija iz koje mogu da donose odluke, niti smo mi učeni da donosimo odluke i preuzimamo odgovornost. Mladi danas nijesu zainteresovani za uključivanje u procese koji se tiču njihovog budućeg života pa ni svijesni da od njihovog pokretačkog duha, zavise promjene u društvu", kazala je Miličić, dodaje se.

Kada mladi nemaju interes ili povjerenje u političke procese i institucije, rekao je Enes Pućurica i dodao da se mogu osjećati isključenima i frustriranima.

„To dalje može voditi traženju alternativnih puteva za izražavanje tih nezadovoljstava i ostvarenje promjena, a nekad uključuje i ekstremističke ili radikalne ideje”, rekao je Pućurica, mladi evropski ambasador Crne Gore (YEA).

Komentarišući marginalizaciju mladih, on ističe kao negativnu bazu nedostatak informacija i kritičkog razmišljanja kod mladih što otvara mogućnost manipulacije od strane ekstremističkih grupa.

„Kako bi se spriječila radikalizacija mladih, važno je osnažiti njihovu političku svijest i participaciju. To uključuje edukaciju o političkom procesu, demokratskim vrijednostima, ljudskim pravima i kritičkom razmišljanju, ali i uvođenje ili poboljšanje građanskog obrazovanja u školske programe i organizaciju političkih obrazovnih programa za mlade”, sugerisao je Pućurica.

Amra Ramdedović, učenica Gimnazije Panto Mališić u Beranama i učesnica Interkulturalnog kampa CGO-a, smatra da vladavina prava u Crnoj Gori postoji samo na papiru.

„Naša realnost je drugačija, često se njeguje mržnja i netolerancija, a premalo je znanja o tome što je interkulturalizam“, navodi ona. Ramdedović ističe podložnost mladih manipulaciji i prenošenjem stavova odraslih. „Porodica stvara ambijent i utiče na to u kakvu osobu neko dijete izrasti. U školama se suočavamo s diskriminacijom i nasiljem. Nastavni kadar u Crnoj Gori ne reaguje adekvatno na znakove lošeg ponašanja, već od malena slušamo rečenicu: „Ko se bije, taj se voli“ . Time se odobrava nasilje, zanemaruju potrebe drugih. Da bi se to promijenilo moramo raditi na odstranjivanju neprihvatanja različitosti. Vjerujem da smo mi generacija koja će ovome stati na kraj i pokazati da neke ključne stvari iz našeg Ustava mogu postati realnost”, poručila je Ramdedović.

Vasilije Đurković, učenik Srednje mješovite škole Andrijevica i učesnik Interkulturalnog kampa, osvrnuo se na barijere na koje mladi nailaze.

„U većini gradova ne postoje omladinski klubovi, nema kancelarija za mlade, što dovodi do toga da mladi ne poznaju mehanizme koji mogu da ih uključe u proces donošenja odluka, mada i ta uključenost je dosta formalna u mnogim slučajevima. Kontradiktorno je da se za zakone koji su vezani za mlade mladi ne pitaju. To treba mijenjati, jer najbolje mladi znaju šta je njima potrebno”, kazao je Đurković. On je ohrabrio mlade da se aktiviraju i pokažu da mogu biti pokretači promjena. „Oni kojima odgovara da budemo tihi neće nam reći da pustimo glas. To moramo sami uraditi, a za čekanje nemamo vremena”, rekao je on.

Agora je okupila, kako su kazali iz CGO-a, oko 40 učesnika iz institucija, nevladinih organizacija, medija, akademskih i studentskih udruženja.

Na Agori: Mladi danas za budućnost sjutra su dodijeljene diplome učesnicima Interkulturalnog kampa koji su uspješno završili: Erna Karalić, Armin Čokrlija, Najda Hodžić, Ena Bučan, Tarik Idrizović, Fikret Krcić, Nikola Bošković, Junuz Canović, Armend Redžematović, Amra Ramdedović, Nemanja Dragovićb, Bojana Marinković, Janko Babović, Vasilije Đurković, Katarina Ivanović, Tarik Prekić, Jovan Backović, Andrija Jovanović, Andrijana Šćepanović, Tamara Adžić, Anja Mićanović, Tara Kovačević, Jovan Joksimović, Elena Vitić, Anđela Ivanović, Tamara Tujković i Kalina Gredo.

Izvor: Portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Očekujemo da se diskriminacija tokom izbornog dana ne ponavlja, makar u mjeri u kojoj je do sada bila zastupljena, iako je i kampanju za predstojeće parlamentarne izbore obilježila nepristupačnost za osobe s invaliditetom.

U tom smislu, organi za sprovođenje izbora, posebno opštinske izborne komisije i birački odbori, na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima, koji će se održati u nedjelju, 11. juna 2023, imaju obavezu da osobama s invaliditetom (OSI) omoguće nesmetano ostvarivanje biračkog prava, dostojanstveno i ravnopravno s ostalim građanima. 

UMHCG je i ovog puta, zahvaljujući saradnji sa Centrom za demokratsku tranziciju (CDT), akreditovalo grupu posmatračica i posmatrača koja će obilaziti biračka mjesta u četiri crnogorska grada, i to: u Podgorici, Nikišiću, Bijelom Polju i Baru, ali će fokus za razliku od prethodnih izbornih ciklusa biti više na provjeri iskustava osoba s invaliditetom,  prilikom ostvarivanja prava glasa, nego na provjeri pristupačnosti samog izbornog procesa.  

Kampanja za predstojeće parlamentarne izbore trajala je relativno kratko, ali je kao i svaku do sada obilježila nepristupačnost za osobe s invaliditetom. Naime, iako je obaveza Javnog servisa RTCG da, tokom duela, odnosno sučeljavanja, obezbijedi prevod na znakovnom jeziku, to nije bio slučaj tokom svih sučeljavanja, odnosno tokom trajanja cijelih emisija, već je prevod na znakovnom jeziku prekidan, pretpostavljamo, zbog činjenice što je angažovan samo jedan tumač, kojem je, kao i svakom prevodiocu, neophodna pauza i odmor. Kada je prevod takav ili neadekvatan, iz bilo kojeg drugog razloga, onda je bolje da ga nikako nema jer je samo riječ o trošenju resursa, bez suštinske i potpune informisanosti osoba s oštećenjem sluha, koje su ionako najzapostavljenija grupacija u crnogorskom društvu. Dodatno, partije, uglavnom, a neke nikako, nijesu titlovale video sadržaj, niti je zabilježen ijedan slučaj deskripcije sadržaja koji prati video ili slika. Takođe, nije zabilježen primjer kratkih jednostavnih i lako razumljivih poruka. 

Sve navedeno su različiti segmenti pristupačnosti, za različite kategorije osoba s invaliditetom, a obaveza su Crne Gore, kao države koja je ratifikovala Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom još 2009, pa samim tim i političkih partija i koalicija koje učestvuju na izborima jer dobijaju sredstva iz budžeta svih građanki i građana Crne Gore. S druge strane, i ovog puta kao i uvijek do sada, zabilježeni su primjeri govora mržnje prema osobama s invaliditetom i primjeri korišćenja nekorektne terminologije u odnosu na njih, bilo tokom studijskih gostovanja ili u video sadržajima emitovanim u medijima ili na društvenim mrežama i drugim kanalima komunikacije. 

Ovim putem, apelujemo na sve partije, čije članstvo ili simpatizeri čine biračke odbore, da iste makar upoznaju sa zakonskim obavezama i datim preporukama, kako bi OSI, koje ostvaruje biračko pravo, ostvarile svoje biračko pravo na ravnopravan način kao i ostali građani, uz zaštitu dostojanstva, tajnosti i samostalnosti glasanja. Navedeno posebno zbog činjenice da je tokom prethodno održanih predsjedničkih izbora iz Državne izborne komisije, nekoliko puta, saopšteno da su oni obezbijedili sav materijal, kojim je trebala biti obezbijeđena pristupačnost, i uputili opštinskim izbornim komisijama. Takođe, posmatrači akreditovani od strane Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), koji su obišli značajan broj biračkih mjesta, u četiri crnogorske opštine, na brojnim biračkim mjestima, su zatekli neadekvatne uslove, ali i činjenicu da su birački odbori imali obezbijeđen materijal koji osigurava samostalnost i tajnost glasanja, ali koji nijesu bili iskoristili do trenutka dolasla naših posmatračica, odnosno posmatrača. 

U tom smislu, dodatni elementi, kao što je: polica koju treba postaviti na nižoj visini u glasačkoj kabini i dodatni, odnosno niži sto, na kojem treba postaviti glasačku kutiju, šabloni za glasački listić i Brošure na Brajevom pismu, ne mogu biti ostavljeni sa strane ili tek upotrijebljeni kada se osoba s invaliditetom pojavi na biračkom mjestu ili kada to osoba s invaliditetom upita ili zatraži, već u trenutku uređenja biračkog mjesta, kada se priprema sav birački materijal. Takođe, apelujemo na članove biračkih odbora da, u slučaju da na ulasku u biračko mjesto, postoje dvokrilna vrata, otvore oba krila vrata, i da ne parkiraju svoje automobile na linijama kretanja građanki i građana jer su sve navedeno bile zabilježene prepreke i nepravilnosti u prethodnim izbornim ciklusima. 

UMHCG je pružilo i pruža besplatno pravno zastupanje osobama s invaliditetom u pokretanju postupaka za zaštitu od diskriminacije (parnica) po osnovu invalidnosti zbog ograničavanja ili onemogućavanja nesmetanog ostvarivanja prava glasa. Svi, do sada, okončani postupci završeni su u korist osoba s invaliditetom, što znači da je sud utvrdio diskriminaciiju i naložio preduzimanje radnji kako se ista ne bi ponovila, odnosno otklanjanje posljedica diskriminacije. S obzirom na to da se, na većini biračkih mjesta, diskriminacija već ponovila, što predstavlja ponavljanje radnje diskriminacije, odnosno teži oblik diskriminacije, iste osobe s invaliditetom će pokrenuti nove postupke. Ovakva praksa je neprihvatljiva za Crnu Goru i za njen stepen ne/poštovanja ljudskih prava. 

Dodatno, u susret ovim izborima, svim partijama i koalicijama, smo ponudili i intervju za potrebe onih koji čitaju Portal DISABILITYinfo, bez namjere da bilo koga favorizujemo ili promovišemo, već isključivo zbog namjere da adekvatnije informišemo osobe s invaliditetom širom Crne Gore, međutim od 15 partija ili koalicija, odgovorile su samo tri, i to: Koalicija Zajedno (DPS – SD – LP – DUA) Koalicija Hrabro se broji (Demokrate i URA) i Preokret, a njihov intervju dostupan je na ovom linku.

Podsjećamo i da su UMHCG i Misija OEBS u Crnoj Gori sproveli kampanju za promociju prava glasa osoba kojima je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, nakon što su one vraćene u birački spisak, čemu je prethodila odluka Ustavnog suda o neustavnosti odredbe kojom im je bilo onemogućeno pravo glasa. Promotivni video spotovi dostupni su na sljedećim linkovima: Video spot 1 i Video spot 2.

Na kraju naglašavamo da očekujemo poštovanje zakonskog okvira, kao i podzakonskih akata, a u suprotnom i dalje ćemo nastaviti s pokretanjem postupaka za zaštitu od diskriminacije (parnica) po osnovu invalidnosti, zbog ograničavanja ili onemogućavanja pristupa, ulaska, kretanja i boravka u objektima u kojima se održavaju izbori.