Treba da se omogući da svaka osoba s invaliditetom (OSI) glasačko pravo može ostvariti na dostojanstven način. Ovo, pored fizičke pristupačnosti objekta, podrazumijeva materijal na biračkom mjestu koji uključuje informativni list na Brajevom pismu kao i šablone za glasanje, kaže Anđela Radovanović iz Udruženja mladih sa hendikepom

Udruženje mladih sa hendikepom i Savez slijepih Crne Gore u inicijativi koju su poslali Državnoj izbornoj komisiji (DRI) traže da se osobama s invaliditetom obezbijedi nesmetan pristup svim glasačkim mjestima kako bi ostvarili svoje biračko pravo. Dopis su poslali i Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) tražeći da se vodi računa pri odabiru objekata za biračka mjesta. Oni traže između ostalog adekvatne prilaze objektima, police za glasanje na visini od 40 centimetara, šablone za glasačke listiće. Zbog nepristupačnih biračkih mjesta već su pokretali sudske sporove koje su dobijali.

Glavni grad ima 232 biračka mjesta. Nedavno je na sjednici Izborne komisije Glavnog grada predsjednik Veselin Vukčević je kazao da je prilagođavanje biračkih mjesta OSI izuzetno zahtjevno. On je istakao da bi ispunili sve zahtjeve ovih organizacija potrebna ogromna sredstva, ali i saglasnost vlasnika objekata što ne mogu da obezbijede.

„Ono što možemo i moramo da završimo jesu police za glasanje u visini od 40 centimetara i šabloni za glasačke listiće“, kazao je na sjednici Vukčević.

Radovanović, kaže da su inicijativama tražili fizičku pristupačnost samih objekata, ali i unutar njega, obezbjeđivanje glasačke kutije na adekvatnoj visini, police u glasačkoj kabine, kretanje kroz objekatu koji se glasa.

„Treba da se omogući da svaka OSI glasačko pravo može ostvariti na dostojanstven način. Ovo bi podrazumijevalo i materijal na biračkom mjestu koje uključuje informativni list na Brajevom pismu u kojem se glasač sa oštećenjem vida može upoznati sa sadržajem, kao i šablone za glasanje... Prilikom izbora 2020. godine utvrđeno je da je postojalo kršenje biračkih prava OSI jer je glasanje sprovođeno na nepristupačnim mjestima, a mnoge osobe nijesu ni mogle ući i ostvariti svoje pravo. Zato je pokrenut niz tužbi. Šest osoba je pokrenulo postupak. Tužbe su podnesene sa ciljem da se omogući OSI da ostvare svoje pravo. Nije cilj samo od izbora do izbora da se pokreću tužbe već da se obezbijedi kontinuitet u pristupačnosti, jer Izborna komisija biračka mjesta bira po preporuci MUP-a. Naš podsticaj je da OSI uvijek, ukoliko se suočavaju sa kršenjem prava i diskriminacijom zatraže zaštitu“, ističe Radovanović.

Ona ističe da nemaju precizan podatak o broju OSI koji imaju pravo glasa, kao i koliko lica glasa putem pisma.

Mnogi se zbog nepristupačnosti odlučuju za glasanje pitem pisma, a neki i uz pomoć asistenta što je kršenje privatnosti. Raniji podaci su pokazivali da je 40 od sto biračkih mjesta pristupačan. Nije dovoljno da se na biračko mjesto uđe, već da se u njemu dostojanstveno ostvari biračko pravo poručila je Radovanović.

Goran Macanović, iz Saveza slijepih Crne Gore, ukazuje na to da se mora voditi računa pri izradi šablona za glasanje.

„Dešavalo se da je osobama s oštećenim vidom bilo omogućeno samostalno glasanje, ali ne i tajno jer je šablon često bio kreiran tako što se pravio od tankog kartona, nerijetko u bijeloj boji. Šabloni su u obliku glasačog listića i unutar se ubaci listić. Na gornjoj korici su prorezi gdje su redni brojevi i oni su često mali, pa kada se zaokruži ostaje trag olovke na šablonu i članovi biračkog odbora mogli su da utvrde za koga je taj čovjek glasao“, navodi Macanović i dodaje: „Tužbe su rijetke. Kod nas je bila jedna i to nakon izbora 2016. godine. Pozitivno je riješena. Osobe s invaliditetom idu linijom manjeg otpora da im ne bi ljudi iz okruženja zamjerili jer se žale na nepristupačnost tog biračkog mjesta... Oni prihvataju da imaju nepristupačan izborni proces i ne koriste mehanizme kako bi to mijenjali. Zato mi pokušavamo da kroz neko proaktivno djelovanje preventivno reagujemo. Ombudsmanu smo 2020. godine podnijeli pritužbu o neobezbjeđivanju šablona za glasački listić. On je dao mišljenje i izjašnjenje da je u pitanju diskriminacija i dao preporuke nadležnim organima“.

Izvor: DN Dan 

Priredila: Anđela Miličić

U Crnoj Gori postoje tri osobe koje su za sada koristile uslugu psa vodiča. Jedan od njih je Aleksa Marsenić iz Berana. Njemu je Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji sa Centrom za rehabilitaciju Silver iz Zagreba obezbijedilo uslugu psa vodiča u julu prošle godine. 

„To će biti treći pas vodič (Šerlok) koji će aktivno pružati pomoć pri kretanju njegovom korisniku, dok ovu uslugu već neko vrijeme koriste druge dvije osobe s invaliditetom. Do sada su ukupno školovana četiri psa vodiča i dva psa pomagača za korisnike iz Crne Gore, isključivo na osnovu projekata UMHCG i donacija građana i pravnih lica (kompanija i institucija) bez podrške države za njegovo sprovođenje“, saopštili su tada iz UMHCG.

Sada, skoro godinu dana kasnije, PRIME redakcija je u razgovoru s Aleksom provjerila kako funkcioniše sa psom i upitali smo ga, za početak, kako izgleda jedan njihov dan: 

„Naš dan izgleda tako što ujutru ustajemo, izvedem Šerloka vani, posle toga se spremam za posao, ako je lijepo vrijeme u povratku sa posla svratim sa društvom da popijemo kafu negdje, nakon toga idemo kući. Posle podne idemo u obaveznu šetnju, predveče opet malo prošetamo sa društvom. Uglavnom, to je to, otprilike”.

Kaže da se za ovu uslugu zainteresovao nakon što je porazgovarao s korisnicima koji su je prethodno koristili, istraživao o psima vodičima, raspitivao se, komunicirao sa ljudima koji ih već imaju, kakva su njihova iskustva.

U UMHCG ističu da je jedan od ključnih preduslova da se korisnik uključi u proceduru dobijanja psa pomagača, samostalnost korisnika u donošenju odluka, a za samu osobu s oštećenim vidom preduslov za dobijanje psa vodiča je pravilna tehnika kretanja uz pomoć bijelog štapa, kao i spremnost za pravilnu brigu o psu.

Da bi ostvario pravo na ovu uslugu, Aleksa je prvo morao da pođe u Zagreb gdje se sprovela procjena kompatibilnosti između korisnika i psa. 

„Prije nego što sam otišao u Zagreb imao sam veliku tremu i iskreno mogu reći da sam sumnjao u sebe. Međutim, kada sam stigao tamo, bio sam oduševljen prije svega gostoprimstvom tih ljudi, organizacijom svega toga, a na kraju i samim Šerlokom kada sam ga upoznao”.

Dodao je da u Podgoricu vrlo rado dolazi.

„Kad god poželim da se odmorim pođem u Podgoricu. Mogu reći slobodno i da je Šerlok obožava, posebno zbog lijepog vremena zimskim danima, za razliku od Berana”.

Servisi podrške za osobe s invaliditetom, a pas vodič jeste jedan od takvih servisa, treba da doprinesu većem stepenu samostalnosti kod osoba s invaliditetom. O ovoj temi koja je od izuzetnog značaja, posebno za mlade  s invaliditetom, Aleksa kaže: 

“Samostalni život je nešto čemu sam težio otkad sam stekao invaliditet i sada konačno uz pomoć Šerloka mogu reći da sam to i postigao”.

Piše: Anđela Miličić

Članak je nastao u okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji) koji je finansijski podržan od Evropske unije i dijelom kofinansiran od Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Stavovi izraženi u ovom članku isključiva su odgovornost PRIME redakcije i ne odražavaju nužno stavove donatora.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore će i ove godine obilježiti 5. maj – Evropski dan samostalnog života. Na ovaj datum se svake godine skreće pažnja s ciljem podizanja svijesti javnosti o pravu i značaju samostalnog življenja za osobe s invaliditetom, kao i ključnim principima samostalnog života: samostalnom donošenju odluka, izboru, odgovornosti, kontroli i pravu na grešku. OSI treba motivisati na život u zajednici i na samostalno donošenje odluka. 

Tradiciju obilježavanja Evropskog dana samostalnog života pokrenula je Evropska mreža za samostalni život (European Network for Independent living - ENIL) 2014, a ove godine se obilježava deveti put zaredom. UMHCG je na različite načine obilježavalo ovaj datum od prve godine kada je i uspostavljen, pa sve do danas. 

Ovaj događaj UMHCG organizuje kao aktivnost projekta Samostalnošću do slobode! koji je finansijski podržan od strane Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

Stoga, pozivamo sve zainteresovane osobe s invaliditetom, ali i osobe bez invaliditeta, da dostavljaju fotografije, video snimke ili crteže na temu „Samostalni život i mladi s invaliditetom“.

Namjera je da se osvijesti društvena zajednica o tome koliko je samostalnost važna tema za sve građane, posebno za mlade,  jednako i da je samostalni život moguć i mora biti dostižan i za osobe s invaliditetom. 

Materijal je potrebno slati na e-mail adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 4. maja 2022. ili putem Instagram i Facebook stranice UMHCG. Fotografije, video materijal i crteži će biti objavljivani u sklopu medijske kampanje povodom obilježavanja ovog datuma.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u okviru projekta P(O)(S)tupc(I)ma do prava OSI  organizuje jednodnevnu Radionicu za zaposlene u sudstvu, tužilaštvu, inspekcijskim organima i organima policije o modelima pristupa invaliditetu i antidiskriminatornom zakonodavstvu. Radionica će biti organizovana 29. aprila u hotelu Voco, u Podgorici. 

Cilj Radionice je unapređenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, a naročito prilikom planiranja, ostvarivanja i zaštite prava osoba s invaliditetom, čime će se, između ostalog, uticati na poboljšanje kvaliteta života OSI. Ovo je prva od ukupno tri radionice koje će se organizovati a sve s ciljem obuhvatanja što većeg broja zaposlenih u pomenutim institucijama.

Planirano je da se na Radionici obuhvate neke od sledećih tema: modeli pristupa invaliditetu i njihov uticaj na garancije i zaštitu prava OSI, izjednačavanje mogućnosti, proceduralne adaptacije, institutut besplatne pravne pomoći i načini komunikacije s OSI. 

Učešće na Radionici mogu uzeti sudije/kinje, zaposleni/e u tužilaštvu, savjetnici/ce, inspektori/ke, zaposleni/e u organima policije.

Ovim putem pozivamo sve zainteresovane da nam pošalju prijave na na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 27. aprila u 12.00 časova, a za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode informacije se mogu dobiti na telefon: 020/265-650 i 069/385-981 od ponedeljka do petka u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Ovo je samo jedna od aktivnosti koju sprovodimo u okviru projekta P(O)(S)tupc(I)ma do prava OSI  koji je finansijski podržan od strane Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava. 

Promocija Leksikona ključnih pojmova u oblasti ljudskih prava OSI biće organizovana večeras u Gradskoj kući, s početkom u 20.00 časova u organizaciji JU Narodna biblioteka Njegoš u Nikšiću. 

Leksikon ključnih pojmova u oblasti ljudskih prava OSI daje tumačenje osnovnih pojmova u oblasti invaliditeta, čije pravilno razumijevanje utiče na primjenu i poštovanje prava osoba sa invaliditetom (OSI). 

Leksikon sadrži primjere adekvatne i neadekvatne terminologije koja se koristi u zakonskoj legislativi i prilikom medijskog izvještavanja, ukazuje na pravne, administrativne barijere, odnosno ograničavajuće i diskriminatorne pravne norme i neadekvatnu terminologiju iz zakona i podzakonskih akata, koje su upravo posljedica društvenih stavova i odnosa institucija prema invaliditetu kao fenomenu. Poseban osvrt u Leksikonu dat je na modele pristupa invaliditetu, pojmove kao što su invaliditet, osobe s invaliditetom, afirmativna akcija, razumne adaptacije, univerzalni dizajn, proceduralne adaptacije, abilizam, inkluzija, diskriminacija, a daje se i pojašnjenje pojmova i primjere osnova, oblasti, područja i oblika diskriminacije i brojne druge...

Autorka Leksikona je Anđela Radovanović, dok će na promociji govoriti Anđela Miličić, saradnica u izradi Leksikona, kao i Mirjana Spasojević, iz NVO Mozaik.

Leksikon je izrađen u okviru projekta Osvije(S)till diskriminaciju OSI, uz podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava u oblasti zaštite lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti u 2020.

Pripremila: Anđela Miličić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat Održiva tranzicija za jednake mogućnosti (STEP – Sustainable Transition for Equal Possibilities) uz finansijsku podršku UNICEF-a (Predstavništvo u Crnoj Gori). 

Projekat ima za cilj da unaprijedi socijalnu inkluziju djece i adolescenata s invaliditetom i olakša prelazak u odraslo doba i samostalni život kroz lični razvoj, psihosocijalnu i pravnu podršku u zajednici.

Projektom će direktno biti obuhvaćeni djeca i adolescenti s invaliditetom do 18 godina, mladi s invaliditetom, roditelji i porodice djece i adolescenata s invaliditetom iz cijele Crne Gore, a indirektno organizacije OSI, škole u Crnoj Gori, eksperti iz raznih oblasti, nastavno osoblje, zaposleni u centrima za socijalni rad i dnevnim centrima  kao i društvo u cjelini.

Projekat obuhvata aktivnosti: škola dječjih prava, psihosocijalna i pravna podrška za djecu i adolescente sa invaliditetom i njihove porodice, Proljeće za samostalni život, stvaranje mogućnosti za prelazak iz škole ka tržištu rada za mlade i adolescente s invaliditetom, i medijsku kampanju.

Realizacija projekta traje sedam mjeseci počev od 14. marta 2022.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža pravno savjetovalište za žene s invaliditetom (ŽSI), njihovu djecu i druge članove porodice koji imaju invaliditet ili iskustvo nasilja. 

Pravno savjetovalište pružaće se svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova.

Pružanjem pravnog informisanja, savjetovanja i zastupanja postići će se višestruki efekti umjereni i na ekonomsko osnaživanje žrtava nasilja i iste će biti upućene u sve specijalizovane usluge podrške za žene žrtve nasilja i njihovu djecu.

Cilj pružanja usluga besplatnog pravnog savjetovališta je da se žene s invaliditetom koje su žrtve nasilja podstaknu na aktivnije zalaganje za svoja prava, uključujući i informisanje o mehanizmima zaštite od nasilja i upotrebu pravnih sredstava i pravnih ljekova. Kroz mehanizam besplatne pravne pomoći žene s invaliditetom, njihova djeca i drugi članovi porodice korišćenjem usluga našeg advokatskog tima mogu biti zastupane u svim pravnim poslovima i postupcima pred svim institucijama sistema. 

Pravni savjeti mogu se tražiti lično, u prostorijama UMHCG-a, putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, e-maila: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me, čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih). 

Napomena: Anonimnost korisnica usluga beslatnog pravnog savjetovališta je zagarantovana. 

Kroz mehanizam pravne pomoći osobe s invaliditetom, korišćenjem usluga našeg advokatskog tima - Advokatske kancelarije “Terzić-Živković” mogu biti zastupane u svim pravnim poslovima i postupcima pred svim institucijama sistema, kao i pred pravnim i fizičkim licima u državi i inostranstvu. Kroz pravnu pomoć pruža se i pomoć prilikom sastavljanja: inicijativa, zahtjeva, molbi, žalbi, tužbi, i drugih vrsta podnesaka, zastupanja interesa stranke u tim postupcima, preduzimanja svih drugih pravnih radnji za koje se ocijeni da su u korist stranke, kao i oslobađanja od plaćanja troškova postupka (u dijelu troškova advokata/ice).

Ova aktivnost sprovodiće se narednih 10 mjeseci u okviru projekta Ćutanje nije opcija! uz finansijsku podršku Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva žene s invaliditetom (ŽSI) da se prijave za učešće na Susretima ŽSI s iskustvom nasilja (grupama samopodrške) koji će se održavati u periodu od aprila 2022. do februara 2023. 

Organizovanjem susreta ŽSI s iskustvom nasilja namjera je da se žene, kao i majke djece s invaliditetom s iskustvom nasilja, kroz grupe samopodrške osnaže da prijave nasilje i potraže potrebnu podršku i pomoć.

Ovom aktivnošću je planirano okupljanje najmanje osam ŽSI (koje su žrtve ili svjedoci različitih oblika nasilja) radi dijeljenja iskustva, razgovora, izazovima i strahovima, te načinima za njihovo prevazilaženje, kao i edukacije i ohrabrivanja drugih ŽSI i majki djece s invaliditetom koje su žrtve ili svjedoci nasilja. Takođe, poseban segment će biti na psihološkom osnaživanju i ohrabrivanju i podršci. 

Sastanci će se održavati u toku trajanja projekta i svaki sastanak će podrazumijevati neku temu u vezi sa iskustvom nasilja, ali i proradi traumatskih iskustava proisteklih iz iskustva nasilja, bilo kao žrtava ili svjedoka nasilja, uz fasilitaciju od strane psihološkinje. Osim ovih tema, na sastancima će biti obrađivane različite psihološke teme relevantne za ovu temu.

Zainteresovane kandidatkinje se mogu prijaviti najkasnije do 15. aprila 2022, dostavljanjem prijave na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za susrete ŽSI.

Nakon dostavljenih prijava, izabranim učesnicima/ama će biti dostavljene informacije o mjestu i datumu održavanja mjesečnih susreta, uz napomenu da će projektni tim angažovan na projektu štititi njhov identitet i neće dijeliti fotografije ili bilo koje informacije koje bi mogle da razotkriju identitet prijavljenih učesnica.

Susreti ŽSI s iskustvom nasilja (grupe samopodrške) se realizuju kroz projekat Ćutanje nije opcija! koji sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku Ministarstva finansija i socijalnog staranja posredstvom Konkursa za NVO u 2021.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) će učestvovati na Treningu o servisima podrške za osobe s invaliditetom u okviru projekta Inkluzivno visoko obrazovanje na Zapadnom Balkanu – IDEA (Inclusive tertiary EDucation in the West BalkanS – IDEA). UMHCG je jedan od partnera na ovom projektu, čiji je nosilac Univerzitet POLIS iz Tirane (POLIS University), a partneri su univerziteti i nevladine organizacije iz Albanije, Grčke, Češke, Irske, Kosova i Crne Gore.

Trening će se održati u periodu od 5. do 7. aprila  na Univerzitetu Donja Gorica, u Podgorici. 

Cilj Treninga je da se koordinatori studentskih i volonterskih službi upoznaju s pravima osoba s invaliditetom, u svakoj od zemalja obuhvaćenih projektom i da razmijene iskustva, kako bi u budućnosti mogli pružati adekvatnu podršku i motivisati što veći broj mladih s invaliditetom da nastave školovanje. U vezi navedenim na treningu će biti riječi o servisima podrške za osobe s invaliditetom, kao i o karijernom savjetovanju i usaršavanju.

Ispred UMHCG na treningu će učestvovati Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije i Marija Šćepanović, koordinatorka Pravnog savjetovališta.

Ovo je samo jedna od aktivnosti u okviru projekta  IDEA koji je finansijski podržan od strane Evropske komisije kroz Erasmus+ program.

Pripremila: Anđela Miličić, koordinatorka projekta

Autizam je jedna od onih stvari o kojima svakodnevno učimo sve više. Osobe s autizmom  imaju identične ljudske vrijednosti kao i bilo ko drugi i prema tome imaju ista ljudska prava. Najbitnije je biti podrška osobama s autizmom, a tu roditelji igraju glavnu ulogu. Djeci s autizmom treba omogućiti sve uslove koje imaju i druga djeca, bez izdvajanja i diskriminacije, kako bi se ona ponašala prirodno u svom okruženju.

Kod slavnih ličnosti koje imaju ovaj invaliditet je dobro to što oni koji ga imaju odluče govoriti o tome i na taj način mogu podići svijest o životu i potrebama osoba s autizmom.

Želim pomenuti Filipa Martin-Nilsona (Philip Martin-Nielson) kome je ples treansformisao život.

Kad mu je bilo tri godine utvrđeno je da ima autizam i smatrali su da nikada neće moći da živi samostalnim životom, ali neverbalni svijet plesa promijenio je sve. Prvi koraci koje je načinio na prstima odveli su ga mnogo dalje nego što je ikada mogao da zamisli. Učeći da pleše, ovaj dječak  naučio je da živi. Danas je najmlađa zvijezda trupe Balet Trokadero Monte Karla (Les Ballets Trockadero de Monte Carlo), poznate širom svijeta po humorističkim predstavama baziranim na klasičnim baletima, u kojima muškarci igraju sve uloge.

„Autizam se ne liječi, a kako će neko živjeti sa tim, nepredvidivo je“ kaže. „Ali, ako se djetetu pruži prilika da radi ono što želi i voli, ako ima podršku koja mu je potrebna biće srećnije. Moj autizam nikada neće nestati. Nikad ne zaboravljam da je on dio mog života, ali se i ne moram fokusirati samo na to. Kao plesač, živim 100% samostalnim i stabilnim  životom.”

Izvor: Theguardian.com

Pripremila: Anđelija Savić