Socijalna distanca prema osobama s invaliditetom (OSI) se smanjila, ali ne u mjeri da se njihova ljudska prava i dalje ne krše, ocijenila je izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG), Marina Vujačić.

„Mi smo i dalje društvo koje je zasnovano na tom negativnom milosrđu, da nam se čini da nešto posebno činimo. Zato, kada počnemo da sprovodimo ono što su ustvari javne dužnosti i budemo zreli kao druge demokratske države, moći ćemo za OSI da uradimo neuporedivo više“, poručila je Vujačić.

Ona je agenciji Mediabiro kazala da je Crna Gora napredovala u poštovanju ljudskih prava OSI, “ali to nije dovoljno da bismo mi bili zadovoljni, niti možemo biti zadovoljni”.

Prema njenim riječima, na tom polju je učinjeno dosta pogrešnih stvari, a neke su i propuštene.

„Crna Gora, koja mala i ima resurse, u ovoj oblasti bi zaista mogla više da napreduje“, poručila je Vujačić.

Kako je istakla, država je preuzimala međunarodne obaveze, a da nije shvatala njihov značaj.

„Vrlo često kažem da je diskriminacija ono što je najskuplje, i to ne samo za pojedince, već i za državu. Ako je neka osoba s invaliditetom isključena to onda košta cijelo društvo“, kazala je Vujačić.

Cijela situacija sa COVID-19, kako je kazala, uticala je negativno na OSI.

„U jednom segmentu osobe bez invaliditeta su donekle mogle da osjete sa čim se suočavaju osobe s invaliditetom, pogotovo kada su na snazi bile mjere ograničenja“, rekla je Vujačić.

Ona smatra i da država nije dala adekvatan odgovor na situaciju koju je prouzrokovao COVID-19.

„Negdje ga nemamo još uvijek, jer određena pitanja ne tretiramo na adekvatan način. Potrebno je vršiti redovne procjene uticaja i posljedica koje korona do sada izazvala“, poručila je Vujačić.

UMHCG je, kako je rekla, tražio da se rade pomenute procjene i da država ne treba da planira i donosi samo mjere za sprečavanje širenja virusa.

Vujačić je napominje da se položaj OSI i njihov socijalni i društveni status dodatno pogoršao tokom COVID-19.

“Tu pogotovo mislim na period kada su sistem i javna uprava bili zatvoreni i kada se javne usluge nijesu mogle ni koristiti”, kazala je Vujačić.

Ona je istakla i da, pored trenutne situacije, OSI se suočavaju sa brojnim preprekama, kao što su nepristupačnost instutucija.

„OSI često ne mogu da dobiju adekvatnu zdravstvenu zaštitu, a često zbog straha nijesu tražili stručnu pomoć. Ovdje ne govorim samo o koroni već i o redovnim kontrolama“, navela je Vujačić.

Prema istraživanju koje je nedavo sprovedeno, ona kaže da je preko 20 odsto OSI imalo toliko nezadovoljavajući standard i prihode, da se i po svjetskoj skali to smatra ispod stope siromaštva.

„Zaista žive u siromaštvu, jer su u pitanju najosnovnije životne namirnice. U tom smislu država na to mora odgovoriti adekvatnom ekonomskom i socijalnom politiko“, poručila je Vujačić.

Ona je dodala da su Ministarstvo ekonomskog razvoja i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja prihvatili neke njihove predloge kada je u pitanju program ekonomskog oporavka i reformi.

„Ali ne u mjeri da to možemo smatrati dovoljnim“, istakla je Vujačić.

Govoreći o tome kako trenutna politička situacija utiče na njihovu komunikaciju sa institucijama, Vujačić kaže i da je u redovnim okolnostima ona otežena.

„Čak i tom izbornom periodu ona negativno utiče, a ne sada kada je politička situacija ovoliko nestabilna. Institucije postaju zatvorenije i vlada neka vrsta stagnacije u nekim oblastima“, ocijenila je Vujačić.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: portal Pobjeda

Projektom se želi doprinijeti unapređenju kapaciteta organizacija osoba s invaliditetom (OOSI) koje se bave pravima osoba s invaliditetom (OSI) i samih OSI za inkluzivno učešće u procesima EU integracija i participativne demokratije u Crnoj Gori. Planirani specifični ciljevi ovog projekta odnose se na jačanje aktivnosti zagovaranja u oblasti rodne ravnopravnosti i prava OSI, s posebnim fokusom na žene s invaliditetom (ŽSI), u skladu s preporukama EU; unapređenje nivoa znanja i jačanje ŽSI i njihovih predstavnika za aktivno učešće u procesima EU integracija i donošenju odluka u narednih 12 mjeseci i jačanje kapaciteta OOSI za efikasno povezivanjue s vlastima, Delegacijom evropske unije (DEU), drugim organizacijama civilnog društva (OCD) u zemlji i regionu, čineći ove aktere svjesnijim rodnih perspektiva i perspektiva koje uključuju invaliditet u procesu pridruživanja EU.

Ovi ciljevi se namjeravaju dostići organizovanjem Škole o rodnoj ravnopravnosti i evropskim integracijama s posebnim osvrtom na pitanja ŽSI, pružanjem besplatne pravne pomoći za ŽSI (BPP); izradom sažetka studije (police brief-a) o učešću ŽSI u procesu EU integracija i donošenju odluka, razmjenom iskustava o rodnoj ravnopravnosti i uključivanju ŽSI u EU integracije, kroz organizovanje sastanaka ŽSI s lokalnim i međunarodnim ženskim organizacijama civilnog društva i sastancima ŽSI i regionalnim organizacijama koji se bave pravima ŽSI posredstvom ZOOM aplikacije, kao i medijskom kampanjom koja uključuje izradu publikacije  o rodnoj ravnopravnosti ŽSI i uključivanju ŽSI u EU integracije, zatim kampanju na društvenim mrežama i organizaciju jednodnevne završne konferencije o rodnoj ravnopravnosti i učešću ŽSI u procesu pristupanja EU.

Projektom će biti obuhvaćene ŽSI zaposlene u državnim organima (Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja i Kancelarija za evropske integracije pri Kabinetu premijera) zatim OOSI, OSI koje se takođe bave ili žele da se bave ljudskim pravima ŽSI, organizacije civilnog društva (OCD) i mediji. Osim toga, projektom će biti obuhvaćene sve OSI, posebno djevojčice i ŽSI, porodice OSI, ostale institucije, posebno Skupština, država, mediji i društvo u cjelini. 

Realizacija projekta traje 12 mjeseci počev od 17. januara 2022, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 14.999,50 €.

Projekat Jednakost – različite i vidljive (Equality – diverse and visible) sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), uz podršku Reaktor – Istraživanje u akciji (Reactor – Research in Action) i partnera u okviru projekta Unapređivanje rodne ravnopravnosti u procesu pridruživanja EU koji je finansiran od strane Evropske unije i kofinansiran od strane Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida). Sadržaj ove objave je isključiva odgovornost UMHCG i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije i/li Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju. 

Pomorac Antonio Matković se ovih dana priprema za svoje prvo takmičenje u bodibildingu za osobe s invaliditetom.

U razgovoru za „Vijesti” kaže da uslovi za trening nisu najbolji, ali dodaje i da mu je upravo sport pomogao da se nakon što je doživo saobraćajnu nesreću zbog koje koristi kolica skoro tri godine, pomogao da se i fizički, ali i psihički oporavi nakon svega.

Antonio ima 28 godina. Rođen je u Kotoru, ali živi u susjednoj opštini, Tivtu. Po zanimanju je pomorac i plovio je šest godina.

I prije nezgode, kao ljubitelj sporta i zdravog života, kaže, bavio se rekreativno različitim sportovima, dok u teretani aktivno trenira 11 godina.

„Nakon teške saobraćajne nesreće su mi, između ostalih povreda, polomljeni kičmeni pršljenovi, tako da sam korisnik kolica nepune tri godine. Poslije nezgode, životne ugroženosti, uslijedio je oporavak koji nije bio ni lak. Siguran sam da ovo danas ne bih govorio da nisam bio fizički aktivan i fizički spreman da podnesem sve što je slijedilo poslije nesreće. Smatram da su me upravo treninzi i fizička spremnost spasili i pomogli da se izborim sa svim. Pored svih poteškoća vratio sam se teretani i treninzima. To je ono što me je podiglo psihički, naravno i fizički”, kazao je on.

Antonio ove godine, 5. juna, ide i na svoje prvo takmičenje.

„Takmičenje se održava u Londonu, biću jedini predstavnik Crne Gore. Takmičenje je profesionalno i biće učesnici iz cijele Evrope, tako da će konkurencija biti i te kako jaka”, rekao je on.

Nakon tog, oko dvije sedmice kasnije, u Londonu se održava još jedno takmičenje, gdje Antonio takođe planira učešće, a u njegovim planovima je i takmičenje u Srbiji.

„Nadam se da ću uspjeti da se kvalifikujem za takmičenje koje će se održati sljedeće godine u Americi”, priča on o ciljevima.

Prema njegovim riječima, za bodibilding treba dosta volje, truda, odricanja, strogih dijeta.

„Ali kad se nešto voli, ništa nije nemoguće”, kaže on.

Antonio je mladim ljudima poručio da bez obzira na to da li imaju invaliditet ili ne, da se aktiviraju, daju sebi priliku. „Da treniraju, to će doprinijeti njihovom zdravlju, fizičkom izgledu, a naravno i psihičkom stanju”, kaže on.

Osim što trenira, Antonio vodi i personalne i onlajn (online) treninge za osobe s invaliditetom, koji, kako je kazao, doprinose poboljšanju i ubrzanju njihovog oporavka.

„Svi zainteresovani mogu da mi se jave, rado ću im pomoći, jer ako mogu ja, mogu i ostali. Tu sam da im pružim podršku, da ih motivišem i ohrabrim. Život s invaliditetom nije lak, potrebno je mnogo više truda i same volje i životne hrabrosti. U narednom periodu u planu je i sajt, mjesto na kojem ću biti dostupan za sva pitanja vezana za trening, ishranu, tu će moći da se prate onlajn (online) treninzi”, poručuje Antonio.

Do tada, dostupan je putem elektronske pošte na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. i instagram profila matkovic.a.

„Tu sam da vas podržim, a samim tim i vi ćete mene podržati”, poručuje on.

Izvor: portal Vijesti

Priredio: Ivan Čović

Klinički centar Crne Gore (KCCG) moli sve građane da poštuju novi režim saobraćaja u krugu bolnice i da više ne parkiraju vozila nasumično.

Informisali su da od 19. januara 2022, rampu KCCG automobilom će moći da prođu građani koji su u pratnji hitnih slučajeva ili osobe s invaliditetom. Građani koji ih voze su dužni, odmah nakon što pacijenta isprate do ambulante, da preparkiraju vozilo van KCCG.

Osobe s invaliditetom imaju naznačena parking mjesta u krugu bolnice, a mogu da se parkiraju i na VIP mjestima kojih su se ranije odrekli, odnosno koja nikad nijesu koristili, direktorica KCCG Ljiljana Radulović, medicinski direktor Zoran Terzić i direktorica Centra za nauku Snežana Vujošević.

„Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje svih građana“ poručuju iz KCCG.

Izvor: sajt mnemagazin

Priredio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u okviru projekta Samostalnošću do slobode!  organizuje jednodnevni trening za korisnike personalne asistencije i njihove asistente.

Trening će se održati u Podgorici, u ponedeljak, 24. januara 2022, s početkom u 10.00 časova, u hotelu Hilton. Trening se organizuje u cilju upoznavanja korisnika/ca i asistenata/kinja o standardima usluge personalne asistencije, te u cilju adekvatnog planiranja, pružanja, nadgledanja, odnosno kontrole i praćenja kvaliteta pružanja usluge, a sve u cilju omogućavanja samostalnog života za korisnike/ce. Trening je planiran za korisnike personalne asistencije koji su izabrani za pružanje usluge personalne asistencije, tokom trajanja projekta, kao i za njihove asistente.

Aktivnost se realizuju u okviru projekta Samostalnošću do slobode! finansijski podržanog od strane Ministarstva finansija i socijalnog staranja u oblasti zaštite lica s invaliditetom u 2021.

Pružanje usluge će trajati od 1. februara do 30. novembra 2022, a obezbijeđeno je za pet korisnika/ca u skladu s ograničenim finansijskim sredstvima. 

U tom smislu, ovom prilikom ohrabrujemo sve osobe s invaliditetom kojima je potrebna usluga personalne asistencije (i koji ispunjavaju uslove definisane Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti i podzakonskim aktima) da podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na navedenu uslugu pred centrima za socijalni rad u opštini u kojoj žive/imaju prijavljen boravak, imajući u vidu da je riječ o zakonski garantovanom pravu. 

Pripremila: Dragana Đokić

Sistem besplatne pravne pomoći pred sudovima, uprkos njegovom zakonskom definisanju još od 2011, nije zaživio iz brojnih razloga, ali svakako nijedan od njih se ne odnosi na “slabo interesovanje” stranaka, makar ne onih koji spadaju u kategoriju osoba s invaliditetom. „Slabo interesovanje” stranaka, koje su osobe s invaliditetom, nije uzrok, već može biti posljedica činjenice da većina sudova u državi još uvijek nije pristupačna osobama s invaliditetom, da institut besplatne pravne pomoći nije u dovoljnoj mjeri promovisan na način koji je pristupačan svim građanima/kama, pa i osobama s invaliditetom (elektronska forma, uvećan format, Brajevo pismo, znakovni jezik, lako razumljivi i jednostavan jezik i druge alternativne forme), te da se ni u samom postupku najčešće ne primjenjuju razumne i proceduralne adaptacije, te da sudije, savjetnici, i pravni zastupnici nijesu na adekvatan način upoznati s načinom ophođenja i komunikacije s osobama s invaliditetom, niti tom prilikom poštuju sve principe ljudskih prava. O ovome dovoljno govori i poražavajuća statistika u dijelu oduzimanja poslovne sposobnosti, kojoj upravo doprinosi način tumačenja i primjene zakona (tretiranjem invaliditeta kao nesposobnosti i poistovjećivanjem invaliditeta s odsustvom stanja zdravlja), umjesto da sudovi budu mehanizam istinskog pristupa pravdi i jednakosti u primjeni zakona za sve, koji će u ovom slučaju značiti osiguranje donošenja odluka uz podršku, umjesto lišenja poslovne sposobnosti i starateljstva. Time, bi sudovi doprinijeli i pozitivno uticali i na to da druge institucije u državi, prvenstveno one u izvršnoj vlasti osiguraju samostalan život osobama s invaliditetom obezbjeđivanjem usluga podrške za život u zajednici i drugih mjera u cilju samostalnog ili što samostalnijeg donošenja odluka.

Podsjećamo, nadalje, da sudovi spadaju u javne institucije, odnosno objekte u javnoj upotrebi, a pristupačnost istih je osnovni preduslov za pristup sudu i pristup pravdi za osobe s invaliditetom. Pored toga, institucije pravde, posebno sudovi dužne su u postupku primijeniti i osigurati adaptacije (tzv. proceduralne adaptacije) koje naši sudovi ne obezbjeđuju na adekvatan način i ne primjenjuju ih kao pravilo, već kao izuzetak.

Međutim, osim suda kao odgovornog, još je veća odgovornost Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, kao kreatora politika, koje mora brojne zakone iz domena pristupa pravdi uskladiti s Konvencijom, iako trenutna neusklađenost zakona, ni na koji način ne oslobađa sudove odgovornosti da neposredno primijene Konvenciju. Naprotiv, oni su to dužni učiniti. Međutim, na primjer, znakovni jezik se na sudu koristi tek u situaciji kada se sa strankom ne može obezbijediti usmena ili pisana komunikacija, a ne po izboru same stranke i u odnosu na njen zahtjev. Dakle, zakonska rješenja polaze od negativne pretpostavke o tome da je problem u strankama, i ne poštuje se princip različitosti, pa samim tim često ni autonomija i dostojanstvo, zbog čega se mnoge osobe s invaliditetom, kako u ovom slučaju, tako i zbog premještanja ročišta u drugu prostoriju (najčešće na prizemlju koje je pristupačno, i to samo u nekim sudovima, dok se u drugima stranke fizički unose u sud, nekada i do drugog sprata) osjećaju poniženo, s ugroženim dostojanstvom i nepoštovanjem njihove ličnosti, što predstavlja grubi, i uostalom s obzirom na to da je praksa učestala, sistemski oblik diskriminacije.

Nadalje, zakoni u nadležnosti Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, uključujući i one koji regulišu parnični i vanparnični postupak, krivični postupak i sl. sadrže apsolutno diskriminatorne odredbe o čemu smo više puta upozoravali ovaj resor, kako u ranijim sastavima Vlada, tako i u proteklih godinu dana.  

UMHCG je samo u protekle dvije godine 2020. i 2021. pružilo više pravnih savjeta/informacija i zastupanja, nego što su svi sudovi zbirno ne samo za navedene dvije godine nego od početka primjene zakona.

Tako smo u toku 2020. za 171 osobu, pružili 597 pravnih informacija i savjeta, dok su vođena 64 predmeta pred institucijama i sudom (13 parnica i 51 upravni spor i/li postupak). U navedenu statistiku nijesu uračunati krivični postupci. U 2021. za 142 osobe, pruženo je 605 pravnih informacija i savjeta, dok se ostala statistika u dijelu predmeta pred sudom tek svodi.

Pozivamo ovom prilikom Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava da planiranim izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, definiše mogućnost pružanja besplatne pravne pomoći posredstvom NVO, na način što će država, kao i u slučaju suda pokrivati troškove besplatne pravne pomoći jer povjerenje stranaka u NVO i broj slučajeva sami po sebi opravdavaju ovaj zahtjev. Pošto se u saopštenju suda navodi potreba “dodatnog angažovanja NVO” očekujemo da će ova naša inicijativa imati i njihovu podršku, a za svaki vid saradnje koji će zaista doprinijeti adekvatnijem pristupu pravde za OSI smo, kao i do sada, apsolutno spremni. 

Na kraju, pitamo se kako bi Osnovni sud donio presudu u postupku koji se odnosi na govor mržnje i omalovažavanje (član 9 Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom) ako u svojoj javnoj komunikaciji koristi termin “posebne potrebe” koji je politički nekorektan, diskriminatoran i omalovažavajući i više od deceniju prevaziđen, a i u Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći izmijenjen upravo na inicijativu UMHCG. Koje i kadašnje zakonsko rješenje čitaju i/li primjenjuju zaposleni u sudu?

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva sve zainteresovane žene s invaliditetom (ŽSI) da se prijave za učešće na Mjesečnim susretima ŽSI koji će se održavati u periodu od januara do kraja avgusta 2022. Okupljanja će se organizovati jednom mjesečno u Podgorici.

Organizovanjem mjesečnih susreta ŽSI želi se uspostaviti neformalna Mreža iskustvene podrške za ŽSI kroz koju će one pružati jedne drugima međusobnu podršku, razmjenjivati iskustva i znanja i davati podsticaj za aktivizam.

Aktivnost je otvorena za žene s invaliditetom uzrasta 18 – 50 godina iz cijele Crne Gore koje će kroz ovu aktivnost raditi na razvoju svojih kapaciteta kako bi mogle aktivnije učestvovati u životu zajednice i boriti se za prava. Poseban akcenat biće stavljen na adekvatnu percepciju invaliditeta, kroz prizmu modela pristupa invaliditetu zasnovanog na ljudskim pravima, samostalni život i samostalno donošenje odluka, samoprihvatanje i osnaživanje.

Zainteresovane kandidatkinje se mogu prijaviti najkasnije do 25. januara 2022. do 12.00 h, dostavljanjem prijave na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.  s naznakom Prijava za susrete ŽSI. 

Prednost u selekciji kandidatkinja će biti data onim ženama s invaliditetom koje nijesu već uključene u neku drugu grupu samopodrške u organizaciji UMHCG. 

Nakon dostavljenih prijava, izabranim učesnicama će biti dostavljene informacije o mjestu i datumu održavanja mjesečnih susreta.

Mjesečni Susreti ŽSI i formiranje neformalne Mreže iskustvene podrške za ŽSI se realizuju kroz projekat FRIDA - Feminizam, ravnopravnost, invaliditet, dostojanstvo - afirmacija koji sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava u okviru konkursa za NVO u oblasti rodne ravnopravnosti za 2021.

Projekat Roditeljstvo = za sve sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u partnerstvu sa Savezom slijepih Crne Gore, uz finansijsku podršku Ministarstva finansija i socijalnog staranja u okviru konkursa za NVO raspisanog u oblasti društvene brige o djeci i mladima za 2021. 

Projektom se želi doprinijeti smanjenju rizika od zlostavljanja i zanemarivanja i prevenciji izmještanja iz primarne porodice i institucionalizacije u ustanovama socijalne i dječje zaštite djece s invaliditetom i djece čiji roditelj ili roditelji imaju invaliditet, kroz postizanje specifičnih ciljeva koji se odnose na unapređenje sistema servisa podrške za porodice čija djeca ili roditelji imaju invaliditet i unapređenje kapaciteta pružalaca usluga podrške i stručnih radnika u socijalnoj i dječjoj zaštiti za prevenciju nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja i prevenciju institucionalizacije djece s invaliditetom i djece čiji roditelji imaju invaliditet.

Planirani ciljevi biće ostvareni realizacijom akreditovanog treninga za zaposlene u oblasti socijalne i dječje zaštite na temu samostalnog života OSI i procesa deinstitucionalizacije, s akcentom na socijalno-edukativne usluge; psihološkim savjetovanjem za roditelje, i psihološkim radionicama za djecu; kampanjom javnog zagovaranja za izmjene zakonodavstva i medijskom kampanjom u okviru koje će se dijeliti i iskustva roditelja i onih koji to žele postati.

Projektom će direktno biti obuhvaćeni djeca i mladi s invaliditetom, roditelji s invaliditetom, roditelji i staratelji djece s invaliditetom, stručni radnici u oblasti socijalne i dječje zaštite, kao i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja (MFSS).

Realizacija projekta traje 12 mjeseci počev od 31. decembra 2021, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 15.993,60€.

Projekat FRIDA - Feminizam, ravnopravnost, invaliditet, dostojanstvo - afirmacija sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), uz finansijsku podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava u okviru konkursa za NVO raspisanog u oblasti rodne ravnopravnosti za 2021. 

Projektom se želi doprinijeti povećanju zastupljenosti pitanja o ŽSI u politikama rodne ravnopravnosti i zastupljenosti pitanja rodne ravnopravnosti u politikama u oblasti invaliditeta kroz povećanje stepena učešća ŽSI u političkom, društvenom, kulturnom i ekonomskom životu u Crnoj Gori u narednih osam mjeseci, kroz postizanje specifičnih ciljeva, kojima se u narednih osam mjeseci teži doprinijeti smanjenju stepena diskriminacije ŽSI u Crnoj Gori po osnovu roda, pola i invaliditeta  i  podići nivo svijesti javnosti o pravima i mogućnostima ŽSI.  

Planirani ciljevi biće ostvareni realizacijom Škole rodne ravnopravnosti za ŽSI i predstavnike/ce civilnog sektora u Crnoj Gori, mjesečne susreti ŽSI i formiranje neformalne Mreže iskustvene podrške za ŽSI, organizacijom radionice s predstavnicima institucija i organa na lokalnom i nacionalnom nivou o pravima ŽSI i medijskom kampanjom o pravima ŽSI u okviru koje će biti objavljen i tematski broj časopisa DisabilityINFO. 

Projektom će direktno biti obuhvaćeni žene s invaliditetom (ŽSI), zaposleni/e u državnim institucijama, organima lokalne samouprave i organima lokalne uprave, organizacije osoba s invaliditetom (OOSI), organizacije koje se bave rodnom ravnopravnošću, a indirektna: osobe s invaliditetom (OSI), porodice OSI, OOSI, organizacije koje se bave rodnom ravnopravnošću, s posebnim fokusom na marginalizovane grupe, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, građani, Vlada, mediji, društvo u cjelini. 

Realizacija projekta traje osam mjeseci počev od 27. decembra 2021, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 12.400,00€.

U Crnoj Gori je, prema posljednjem popisu stanovništva, gotovo 14.500 stanovnika prijavilo da ima djelimično ili potpuno oštećenje vida, a više od 90 odsto ispitanika koji su učestvovali u upitniku Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) na ovu temu saglasno je da sistem nije u dovoljnoj mjeri prilagodio literaturu za njihove potrebe.