Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje drugu dvodnevnu radionicu s nastavnim osobljem u Baru, 11. i 12. oktobra 2021, s početkom u 11.00 časova, u hotelu Franca.

Naime, UMHCG je kod Zavoda za školstvo predalo za akreditaciju Program obuke za nastavno osoblje pod nazivom: Obuka za nastavno osoblje o osnovnim temama invaliditeta i inkluzivnog obrazovanja: Nauči - primijeni – promijeni, nakon čega su planirane tri dvodnevne radionice za nastavno osoblje u centralnoj, sjevernoj i južnoj regiji.

Ovaj Program ima za cilj da podstakne sticanje određenih, specifičnih znanja kod nastavnog osoblja, a koje će primijeniti u radu s osobama s invaliditetom, prije svega, kroz upotrebu adekvatne terminologije i modela pristupa invaliditetu, ali i kroz shvatanje uloge i značaja upotrebe adekvatnih servisa podrške za učenike s invaliditetom (usluga dostupnog prevoza, asistencija u nastavi). Takođe, fokus će biti na prilagođavanju nastavnog procesa i metoda rada za sve učenike s invaliditetom, kako bi na pravi način učenici sticali znanja i vještine i ista usvajali u što većoj mjeri. Na ovaj način učenici će biti motivisani da nastave dalje školovanje odnosno upišu fakultet. 

Programom su obuhvaćene sljedeće teme:

• Invaliditet i modeli pristupa invaliditetu; koja u okviru sesije obuhvata i podteme: Jezik, terminologija i modeli pristupa invaliditetu, i Terminologija i modeli pristupa invaliditetu u obrazovnom sistemu; zatim
• Servisi podrške za učenike s invaliditetom; s podtemama Uloga škole i nastavnika u obezbjeđivanju servisa podrške za učenike s invaliditetom; i 
• Inkluzija i inkluzivno obrazovanje kao pojam i pravo OSI; s podtemama Analiza statusa inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori; i IROP i ITP kao osnova izjednačavanja mogućnosti u obrazovanju.

Cilj ove aktivnosti je da doprinese većoj informisanosti nastavnog osoblja kada je riječ o pravima djece s invaliditetom i adekvatnim pristupima u radu s OSI, servisima podrške, koji su potrebni učenicima s invaliditetom tokom trajanja njihovog obrazovanja, asistivnom tehnologijom, načinima izjednačavanja mogućnosti i dr. 

Aktivnosti se realizuju u okviru projekta Nauči – primijeni – promijeni koji sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, po Javnom konkursu Inkluzija na djelu, raspisanom od strane Komisije za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama u oblasti institucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja-podoblast podrška inkluzivnom obrazovanju u 2020.

Pripremila: Anđela Miličić, koordinatorka projekta

Misija OEBS-a, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Savez slijepih Crne Gore organizovali su radionicu za opštinske izborne komisije na temu unapređenja pristupačnosti biračkih mjesta, uključujući i birački materijal i procedure glasanja. Radionica je održana sa predstavnicima opštinskih izbornih komisija Cetinje i Petnjica.

Predsjednici opštinskih izbornih komisija govorili su o svojim iskustvima, ali i preprekama u radu na unapređenju pristupačnosti biračkih mjesta i materijala za glasanje.

,,Preduzeli smo sve potrebne radnje i razgovarali sa kolegama iz opštinskih izbornih komisija Herceg Novi i Nikšić koji su ranije ove godine održali izbore kako bi osigurali bolju pristupačnost biračkih mjesta na Cetinju 5. decembra’’, kazao je Marko Brnović, predsjednik Opštinske izborne komisije Cetinje.

Predsjednik Opštinske izborne komisije Petnjica, Adis Duraković, kazao je da je obišao sva biračka mjesta i da će osigurati posvećenost ove izborne komisije u postizanju veće pristupačnosti na predstojećim izborima.

Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore kazala je da izborne komisije ne treba da pretpostavljaju da li će i na kom mjestu osobe s invaliditetom glasati. Vujačić je naglasila da invaliditet nije samo ono što vidimo golim okom, već je u pitanju jako raznovrstan društveni fenomen. ‘’Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori i Ministarstvom unutrašnjih poslova radi na kampanji koje će informisati birače da se osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost od ove godine nalaze na biračkom spisku i da mogu glasati na izborima'', dodala je Vujačić.

Katarina Bigović, predstavnica Saveza slijepih, kazala je da šabloni koji su korišćeni na prethodnim izborima nijesu omogućili tajno glasanje. Bigović je upozorila da birački odbori ne treba da procjenjuju koji birači imaju potrebu da koriste šablone, već da šablone obezbijede svim biračima na njihov zahtjev. Bigović je ponudila podršku Saveza slijepih u izradi glasačkog listića na Brajevom pismu, kako bi se osobe s oštećenim vidom ispravno informisale o kandidatima na izborima.

Darko Brajović, nacionalni savjetnik za demokratizaciju, kazao je da je diskriminacija po osnovu invaliditeta kršenje urođenog dostojanstva, te da treba raditi na tome da biračka mjesta budu pristupačna svima. ,,Pristupačnost je više od rampi na ulazu biračkih mjesta i postoji niz drugih faktora koje treba zadovoljiti da bi biračko mjesto bilo pristupačno, a samo iskustvo glasanja ugodno svim biračima na izborni dan''.

Izvor: OSCE Misija u Crnoj Gori

Evropska komisija: Žene i dalje doživljavaju nejednakost u učešću u političkom i javnom životu te pristupu zapošljavanju i ekonomskim mogućnostima, a rodno uslovljeno nasilje i nasilje nad djecom izazivaju ozbiljnu zabrinutost.

Centar za ženska prava pozdravlja kritički osvrt i detaljne preporuke Evropske komisije u iznijete u Izvještaju o Crnoj Gori za 2021, koje se odnose na pitanje ljudskih prava žena i unaprijeđenje njihovog položaja, a koje upućuju na nedovoljan stepen napretka u odnosu na značajan broj pitanja koja se tiču žena, djece i marginalizovanih društvenih grupa, mapiranih i u prethodnom Izvještaju EK o Crnoj Gori za 2020. 

Pomenute ocjene ukazuju na kontinuirano nedovoljnu posvećenost države ovim pitanjima i obavezu dužne pažnje u ispunjavanju preporuka Evropske komisije, koje predstavljaju ključne kriterijume za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji.

Već u uvodnom dijelu Izvještaja, u okviru prioritenih ocjena, navedeno je da bi crnogorski parlament trebao da ojača stručne i profesionalne kapacitete svog administrativnog osoblja i unaprijedi političku zastupljenost žena, kao i da politička zastupljenost žena ostaje niska i na nivou lokalnih samouprava gdje se, na čelu samo dvije, od 24 opštine nalaze žene.

U poglavlju Izvještaja koje se detaljno bavi analizom stanja funkcionisanja demokratskih institucija i reformom javne uprave, dodatno se konstatuje da se broj poslanica neznatno povećao sa 18 na 22, što u ovom trenutku čini 27% od ukupnog broja poslanika. Pored toga, “uključenost žena u politički život i dalje je ograničena: nema žena među čelnicima političkih stranaka, a vrlo malo u rukovodstvu stranaka. Izborne liste zadovoljavaju samo minimalne uslove u pogledu ravnopravnosti polova. Sa druge strane, kao pozitivni primjeri, navode se Izmjene i dopune Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore kojima je uvedena obaveza da se najmanje jedan potpredsjednik bira iz reda manje zastupljenog pola (što je bio predlog Centra za ženska prava iz decembra 2020). Dodaje se da su poslanice svih političkih partija u Skupštini osnovale prvi Ženski klub Skupštine Crne Gore 2020, dok je u decembru izabrana i prva potpredsjednica Skupštine. 

U oblasti fundamentalnih/temeljnih prava (Poglavlje 23: Pravosuđe i temeljna prava i Poglavlje 24: Pravda, sloboda i bezbjednost) konstatovano je da, bez obzira na solidno uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir i postignuti određeni napredak u ispunjavanju obaveza utvrđenih međunarodnim instrumentima i zakonima o ljudskim pravima, ostaju izazovi koji se odnose na njihovu efikasnu primjenu, zbog čega EK ocjenjuje da su prošlogodišnje preporuke samo djelimično adresirane. “Žene i dalje doživljavaju nejednakost u učešću u političkom i javnom životu te pristupu zapošljavanju i ekonomskim mogućnostima. Rodno uslovljeno nasilje i nasilje nad djecom i dalje su pitanja koja izazivaju ozbiljnu zabrinutost.“ U Izvještaju se, između ostalog, jasno stavlja naglasak na potrebu: daljeg sprovođenja preporuka nadzornih tijela UN-a i Savjeta Evrope; unaprijeđenja pravnog i institucionalnog okvira kako bi se osigurao bolji pristup pravosuđu, procesnim pravima i besplatnoj pravnoj pomoći žrtvama kršenja ljudskih prava i zločina, posebno djeci, ženama, manjinama uključujući Rome i Egipćane, te osobama sa invaliditetom.

Dalje, u izvještaju se konstatuje da je evaluacija Akcionog plana za rodnu ravnopravnost 2017-2021, otkrila nedostatke u implementaciji, nedovoljnu svijest i posvećenost institucija, lošu integraciju načela rodne ravnopravnosti, odstupanja u primjeni pravnog okvira i slabu usklađenost sa drugim nacionalnim strategijama. Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru za 2020. (55) je 12 bodova ispod prosjeka EU-28 (67,4), a najviše se odnosi na nedovoljno političko i društveno učešće žena, ekonomsku nejednakost i nejednaku podjelu odgovornosti: 

„Poteškoće ostaju naročito u odnosu na pristup žena poslu, stručnom osposobljavanju, zapošljavanju i uslovima rada; one su i dalje nedovoljno zastupljene u političkom i ekonomskom odlučivanju. Zabilježen je porast kampanja klevetanja, govora mržnje i instrumentalizacije rodno zasnovanog nasilja nad ženama u politici i javnom životu. Žene su nesrazmjerno pogođene pandemijom COVID-19. Rodno zasnovano nasilje, posebno nasilje u porodici, ostaje ozbiljno i trajno krivično, društveno i javno zdravstveno pitanje. U 2020. 265 slučajeva nasilja u porodici (2019: 281) registrovano je kao krivično djelo, a dalje 2,133 (2019: 1819) od strane prekršajnih sudova, dok su specijalizovane nevladine organizacije zabilježile povećanje od oko 30% slučajeva u 2020. u odnosu na prethodnu godinu. Procjenjuje se da većina slučajeva rodno zasnovanog nasilja ostaje neprijavljena”. 

Izvještaj skreće pažnju i na činjenicu da u Crnoj Gori nedostaju strategije koje se bave višestrukom diskriminacijom žena i djevojčica s invaliditetom, deinstitucionalizacijom i održivim finansiranjem porodičnih usluga i usluga u zajednici za djecu s invaliditetom i njihove porodice.

U izvještaju se naglašava da i dalje postoje izazovi kada su u pitanju implementacija i monitoring postojećeg pravnog i strateškog okvira i sektorskih politika, podrška žrtvama, pristup pravdi za žrtve te se primjećuje nedostatak sistemskog pristupa u pogledu fizičke zaštite žrtava, pravne kvalifikacije djela nasilja u porodici i prateće blage kazne. No, i pored osjetno bolje saradnje vlasti i specijalizovanih organizacija civilnog društva koje upravljaju skloništima i pružaju podršku žrtvama, posljednje se suočavaju sa poteškoćama u vezi s ograničenim kapacitetima za smještaj kao i ograničenim finansiranjem. 

Evaluacija Strategije zaštite od nasilja završena je u februaru 2021, pokazujući nedostatke u formulisanju indikatora uticaja. Nova strategija se očekuje 2021. Amandmani na Zakon o nasilju u porodici koji su bili u pripremi nisu uključeni u Vladin program za 2021. Definicije rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici u svim zakonodavnim aktima moraju se dodatno uskladiti sa Istanbulskom konvencijom i preporukama GREVIO-a (Grupom eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici). 

Seksualno uznemiravanje još uvijek se ne kvalifikuje kao krivično djelo. Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama nastavio je sa redovnim sastancima. Njegova procjena uticaja je trenutno u toku u skladu sa preporukama GREVIO -a.

Ističe se da je pandemija COVID-19 negativno uticala na prava djeteta, posebno na životne uslove i pristup obrazovanju, posebnoj njezi i medicinsko-socijalnim uslugama djece, a naročito na onu djecu iz socijalno ugroženih porodica i djecu s invaliditetom. Rizik od nasilja u porodici i seksualnog nasilja se, takođe, povećao.

Navodi se i da je potrebno sprovesti konkretne mjere za unaprijeđenje zakonodavstva o zaštiti djece, u skladu sa Strategijom za ostvarivanje prava djeteta (2019-2023).

„Crna Gora još uvijek mora pratiti preporuke nadzornih tijela UN-a za povećanje minimalne starosti za stupanje u brak, jer je praksa dogovaranja dječijih brakova među romskom i egipćanskom zajednicom i dalje zabrinjavajuća.

Potrebno je uložiti obavezna sredstva u cilju uspostavljanja službi za podršku žrtvama u zdravstvenom i socijalnom sektoru i usluga podrške porodici i pružanja pomoći, kako je planirano Nacionalnom strategijom za prevenciju i zaštitu djece od nasilja. U novembru 2020, Ombudsman je zatražio obustavu izgradnje doma za djecu bez roditeljskog staranja jer su ti planovi u suprotnosti sa nacionalnim obavezama prema deinstitucionalizaciji, dodaje se u Izvještaju.

Kroz ocjene Poglavlja 26 ističe se potreba intenzivnijih reformskih napora za poboljšanje inkluzivog obrazovanja i pristupa kvalitetnom obrazovanju na svim nivoima, a posebna pažnja usmjerena je na status romske i egipćanske djece, gdje se primjećuje pad stope upisa u osnovne škole. 

I pored činjenice da je izrađen plan rada za dalje usklađivanje krivičnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, pitanja koja se tiču prava na informisanje i učešće u svim fazama postupka, neopravdanih produženih pritvora pred suđenje i nedovoljne zaštite žrtava, posebno žena i djece, kao i trajanja ukupne dužine postupka ostaju otvorena. 

U dijelu Izvještaja koji se tiče funckionisanja tržišta rada istaknuto je da struktura sistema socijalnih davanja obeshrabruje žene od ponovnog ulaska na tržište rada, budući da se tzv. rezervaciona plata povećava sa povećanjem broja djece.

Kada je u pitanju analiza stanja u odnosu na Poglavlje 19: Socijalna politika i zapošljavanje, u dijelu zvaničih preporuka, ističe se da Crna Gora posebno treba nastaviti sa implementacijom Zakona o radu i u skladu sa tim razviti kvalitetne mjere zapošljavanja usmjerene ka mladim ljudima i ženama, osobama sa invaliditetom, manjinama i ugroženim osobama pogođenim pandemijom. 

U odnosu na politike zapošljavanja, ocjenjuje se da najosjetljivije grupe na tržištu rada ostaju žene, mladi, Romi i niskokvalifikovani radnici. 

Dodatno, kada je riječ o ravnopravnosti žena i muškaraca u zapošljavanju i socijalnoj politici, navodi se da je “izbijanje COVID-19 pokazalo potrebu za osnaživanjem fleksibilnih politika radnog aranžmana kako bi se povećalo učešće žena i mladih na tržištu rada, povećala ukupna produktivnost i smanjili troškovi nastali na plaćenom odsustvu zbog nemogućnosti odlaska u kancelariju/radno mjesto. Pitanja poput rodnog jaza u zapošljavanju i plata, seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, pristupačne brige o djeci, neplaćenog rada i sistema poreskih olakšica ostaju neriješena. U 2020. stopa zaposlenosti za stanovništvo u dobi od 20 do 64 godine iznosila je 48,8% za žene i 61,7% za muškarce, a rodni jaz od 12,9 postotnih bodova. Potrebni su napori za uvođenje zakonodavnih i nezakonodavnih mjera usmjerenih na ravnotežu između posla i privatnog života” zaključuje se u Izvještaju Komisije. 

U odnosu na Poglavlje 20: Preduzetništvo i industrijska politika, ističe se da Strategija razvoja ženskog preduzetništva 2021-2024 još uvijek nije usvojena. 

U domenu Poglavlja 31: Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika navodi se, između ostalog, da je Crna Gora nastavila učešće u mirovnoj operaciji UN-a MINSURO, te da je u decembru 2020. Ministarstvo odbrane izvršilo rotaciju svojih službenika i, u cilju podrške politici UN-a o većoj zastupljenosti žena u procesima izgradnje mira, poslalo nekoliko oficirki u pomenutu misiju. 

Pored toga, u Izvještaj se bavi i pitanjem imovinskih prava žena, navodeći da se žene i dalje suočavaju sa poteškoćama pri polaganju prava na nasljedstvo i imovinska prava u postupku razvoda braka. 

Izvor: NVO Centar za ženska prava

Osobe s oštećenjem vida svakodnevno su diskriminisane u ostvarivanju svojih prava, njihovo samostalno kretanje skoro je onemogućeno, informacije su im nepristupačne, a lokalne zajednica i mnogi drugi subjekti ne trude se da ispoštuju zakonske norme.

To je saopšteno na konferenciji „Ja znam šta je diskriminacija, znaš li ti?“, koju je organizovao Savez slijepih Crne Gore (SSCG), u okviru projekta Vrijeme je da kažemo ne diskriminaciji osoba oštećenog vida, koji je finansiralo Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava.

Izvršni direkor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović, istakao je da je diskriminacija najčešće posljedica nedostatka informacija i zbog toga su u toj organizaciji, kako je dodao, posvećeni aktivnostima koje imaju za cilj podizanje nivoa svijesti i edukaciju što većeg broja ljudi.

„Fokusirali smo se na rad s lokalnim zajednicama, lokalnim samoupravama, a sa druge strane smo radili na edukaciji same ciljne grupe, na upoznavanju osoba s oštećenjem vida šta je diskriminacija, koji su njeni pojavni oblici, kako se boriti protiv diskriminacije i kao rezultat toga imamo nekoliko pokretanja postupaka pred Ombudsmanom”, rekao je Macanović.

Vd generalne direktorice Direktorata za zaštitu i jednakost osobe s invaliditetom u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava gđa Aleksandra Popović, pohvalila je rezultate projekta ističući da je on pravi pokazatelj koliko kvalitetni projekti mogu doprinijeti smanjenju diskriminacije osobe s invaliditetom u Crnoj Gori.

„Vlada Crne Gore je kroz javne konkurse za finansiranje projekata razvila partnerstvo s nevladinim organizacijama i ti projeki i saradnja intenzivno doprinose smanjenju diskriminacije, a interesovanje nevladinih organizacija pokazuje da će i ove godine biti još kvalitetnijih i boljih projekata“, rekla je Popović.

Ministarstvo pravde ljudskih i manjinskih prava će, kako je najavila, kroz novoformirani Direktorat za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom u narednom periodu još intenzivnije raditi na smanjenju diskriminacije tih lica, a partnerstvo s NVO je veoma važan i neophodan segment na tom putu.

Koordinatorka projekta Katarina Bigović, kazala je da je istraživanje, koje su sproveli 2019, pokazalo da su OSI rekle da su najugroženija i najmarginalizovanija grupa.

„To je istaklo njih 52.9 odsto. Da su diskriminisani svakodnevno smatralo je njih 58.6 odsto, a da mogu ostvariti manja prava 82.9 odsto”, rekla je Bigović.

Osnovni cilj projekta je, kako je kazala, smanjenje vidova diskriminacije osoba s oštećenjem vida u Crnoj Gori, što je realizovano kroz tri cilja, a to su podizanje nivoa znanja osoba s oštećenjem vida u oblasti zaštite od diskriminacije, omogućavanje ravnopravnosti u uživanju ljudskih prava osoba s oštećenjem vida na lokalnom nivou i podizanje nivoa svijesti ključnih aktera o uvažavanju prava osoba s oštećenog vida bez diskriminacije.

„Kada je u pitanju nivo znanja osoba oštećenog vida u oblasti zaštite od diskriminacije održali smo pet trening sesija za osobe s oštećenjem vida u pet gradova- Podgorici, Baru, Nikšiću, Bijelom Polju i Beranama, kojima je prisustvovalo 69 osoba oštećenog vida”, rekla je Bigović.

Prema njenim riječima, svi treninzi su pokazali da je samostalno kretanje za osobe s oštećenjem vida skoro pa onemogućeno i da se ni lokalna zajednica ni mnogi drugi subjekti ne trude da ispoštuju zakonske norme. Implementacija tih normi kaska, a osobe s oštećenjem vida su svakodnevno diskriminisane u ostvarivanju svojih prava.

„Osobe oštećenog vida se svakodnevno suočavaju sa diskriminacijom kada je u pitanju učešće u lokalnim zajednicama. Željeli smo da u okviru projekta uključimo lokalne samouprave, koje smo prepoznali kao samouprave koje bi mogle da daju doprinos u narednom periodu. Stoga smo održali osam okruglih stolova sa predstavnicima lokalnih zajednica iz Bara, Berana, Bijelog Polja, Cetinja, Danilovgrada, Kotora, Nikšića i Pljevalja”, kazala je Bigović.

Zaključeno je, kako je rekla, da je veoma nizak nivo poštovanja i implementacije zakonskih akata, a s druge strane je prisutan nizak nivo svijesti da se kada se nešto radi, mora voditi računa da to treba da bude dostupno i pristupačno osobama s invaliditetom.

„U 90 odsto slučajeva informacije su potpuno nepristupačne, odnosno osoba oštećenog vida ne može ni da ih traži, a kamoli da ih dijeli dalje”, kazala je Bigović.

Kao rezultat aktivnosti, kako je rekla, izrađeni su Vodič za borbu protiv diskriminacije i Priručnik za smanjenje stepena diskriminacije osoba s oštećenjem vida na lokalnom nivou.

„Priručnik sadrži informacije o tome kako se mogu označiti prostorije, ulazi i da je vrlo značajno da nisu samo ulazna vrata obilježena natpisom na Brajevom pismu, već i druge prostorije. Mnogo je važno da sve što publikuju određene opštine bude pristupačno osobama s invaliditetom. Akcenat smo stavili na pristup, kretanje, boravak i rad, na taktilne staze vodilje, unutrašnjost objekta, orjentacioni plan, elemente pristupačnosti javnog saobraćaja”, navela je Bigović.

Dodala je da su u okviru projekta pripremljene i emitovane i 24 emisije na Radiju Fenix.

Zamjenica Ombudsmana za oblast zaštite od diskriminacije i rodnu ravnopravnost, Nerma Dobardžić, kazala je da što se tiče mehanizama za zaštitu od diskriminacije, postupak se pokreće pritužbom po sopstvenoj inicijativi.

„Pritužbu može podnijeti svako lice koje smatra da je diskriminisano aktom, radnjom, nepostupanjem preduzetnika, fizičkog lica, državnog organa. Postupanje kod Zaštitnika je povjerljivog karaktera”, rekla je Dobardžić.

Pored Institucije Zaštitnika, postoji mogućnost, kako je rekla, pokretanja tužbe za zaštitu od diskriminacije.

Ukazala je da je neophodno uspostavljanje jedinstvenog i centralizovanog sistema za prikupljanje i praćenje podataka o slučajevima diskriminacije.

„Jer moramo imati centralizovan i jedinstven sistem. Stvorene su određene zakonodavne pretpostavke za inkluziju i ostvarivanje prava na osnovu jednakosti sa drugima. Međutim normativne garancije nisu obezbijedile da osobe s invaliditetom u Crnoj Gori žive samostalno, obrazuju se, zarađuju, učestvuju u životu zajednice u punom kapacitetu i bez barijera. Znači, napredak postoji, ali nije dovoljan”, kazala je Dobardžić.

Smatra da je neophodno da se nastavi edukacija ne samo osoba s invaliditetom, nego društva kao cjeline.

Izvor: portal Saveza slijepih Crne Gore

Priredio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje treću radionicu s nastavnim osobljem u Bijelom Polju, 28. i 29. oktobra 2021, s početkom u 10.00 časova, u hotelu Franca.

Naime, UMHCG je kod Zavoda za školstvo predalo za akreditaciju Program obuke za nastavno osoblje pod nazivom: Obuka za nastavno osoblje o osnovnim temama invaliditeta i inkluzivnog obrazovanja: Nauči - primijeni – promijeni, nakon čega su planirane tri dvodnevne radionice za nastavno osoblje u centralnoj, sjevernoj i južnoj regiji.

Ovaj Program ima za cilj da podstakne sticanje određenih, specifičnih znanja kod nastavnog osoblja, a koje će primijeniti u radu s osobama s invaliditetom, prije svega, kroz upotrebu adekvatne terminologije i modela pristupa invaliditetu, ali i kroz shvatanje uloge i značaja upotrebe adekvatnih servisa podrške za učenike s invaliditetom (usluga dostupnog prevoza, asistencija u nastavi). Takođe, fokus će biti na prilagođavanju nastavnog procesa i metoda rada za sve učenike s invaliditetom, kako bi na pravi način učenici sticali znanja i vještine i ista usvajali u što većoj mjeri. Na ovaj način učenici će biti motivisani da nastave dalje školovanje odnosno upišu fakultet. 

Programom su obuhvaćene sljedeće teme:

• Invaliditet i modeli pristupa invaliditetu; koja u okviru sesije obuhvata i podteme: Jezik, terminologija i modeli pristupa invaliditetu, i Terminologija i modeli pristupa invaliditetu u obrazovnom sistemu; zatim
• Servisi podrške za učenike s invaliditetom; s podtemama Uloga škole i nastavnika u obezbjeđivanju servisa podrške za učenike s invaliditetom; i 
• Inkluzija i inkluzivno obrazovanje kao pojam i pravo OSI; s podtemama Analiza statusa inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori; i IROP i ITP kao osnova izjednačavanja mogućnosti u obrazovanju.

Cilj ove aktivnosti je da doprinese većoj informisanosti nastavnog osoblja kada je riječ o pravima djece s invaliditetom i adekvatnim pristupima u radu s OSI, servisima podrške, koji su potrebni učenicima s invaliditetom tokom trajanja njihovog obrazovanja, asistivnom tehnologijom, načinima izjednačavanja mogućnosti i dr. 

Aktivnosti se realizuju u okviru projekta Nauči – primijeni – promijeni koji sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, po Javnom konkursu Inkluzija na djelu, raspisanom od strane Komisije za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama u oblasti institucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja-podoblast podrška inkluzivnom obrazovanju u 2020.

Pripremila: Anđela Miličić, koordinatorka projekta

Golbal reprezentacija Crne Gore je osvojila četvrto mjesto na ESPO Gran Pri turniru u Finskoj.

Naša selekcija u posljednjem meču u grupnoj fazi ubjedljivo prekidom poražena od Ukrajine 11:1, a onda je u duelu za bronzu bolja bila Rusija 7:2.

„Imali smo šest utakmica za tri dana. Vidi se da je ekipi posljednjeg dana falilo energije. Pokazali smo da možemo da se ravnopravno nosimo sa dijelom ekipa iz A divizije i nadam se da ćemo na Evropskom prvenstvu u Turskoj ispuniti veoma važan cilj,a to je opstanak u elitnoj diviziji, i biti među sedam najboljih ekipa u Evropi“, rekao je selektor Nikola Čurović.

Crna Gora je  savladala Španiju 8:2, a izgubila je od Grčke 5:4.

U petak je savladana Rusija rezultatom 7:5, dok je Finska bila bolja 14:8.

Reprezentacija Crne Gore u Finskoj, generalnoj probi pred nastup na Evropskom prvenstvu A divizije u turskom Samsunu od 1. do 14. novembra 2021, nastupila je u sastavu Marko i Nikola Nikolić, Goran Macanović, Miloš Ranitović i Mirnes Ramović.

Izvor: portal Paraolimpijski komitet Crne Gore

Priredio: Ivan Čović

Osobe s oštećenjem vida trebale bi biti izjednačene sa svim ostalim građanima/kama, tj. imati lak i dostupan pristup informacijama namijenjenim opštoj javnosti, kako bi vodile aktivan i cjelovit život u svojoj zajednici.

U susret danu bijelog štapa, koji se obilježava 15. oktobra, podsjećamo i apelujemo na obavezu našeg društva da poštuje i primjenjuje prihvaćene standarde i odredbe, prvenstveno one koji se odnose na pravo na pristupačne informacije.

Prema UN Konvenciji, u članu 21 navodi se između ostalog: „Države potpisnice preduzeće sve odgovarajuće mjere, kako bi osigurale da lica sa invaliditetom mogu da ostvare slobodu izražavanja i mišljenja, uključujući slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja na osnovama jednakosti sa drugima kroz upotrebu svih oblika komunikacije definisanih u članu 2 ove Konvencije, po izboru lica sa invaliditetom, uključujući: Pružanje osobama sa invaliditetom informacija namijenjenih opštoj javnosti na blagovremen način i bez dodatnih troškova po osoba s invaliditetom u pristupačnim formatima i tehnologijama primjerenim različitim vrstama invalidnosti.”

Ove težnje, preporuke i obaveze morale bi uvažiti i prihvatiti sve zemlje, među kojima je i Crna Gora, a koja je 2009, ratifikovala UN Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i koja je tom prilikom postala dio njenog unutrašnjeg pravnog poretka.

U nastaku preporuke koje treba ispoštovati u cilju obezbjeđivanja ravnopravnosti i nediskriminacije osoba s oštećenjem vida:

1. Osobama s oštećenjem vida mora biti omogućena komunikacija s javnim entitetima na Brajevom pismu ili drugim načinima komunikacije po njihovom izboru;
2. Od javnih subjekata se mora tražiti da komuniciraju s osobama oštećenjem vida u formatima posvom izboru;
3. Osobe s oštećenjem vida moraju imati opremu koja im je potrebna za komunikaciju u formatima po njihovom izboru;
4. Javni subjekti koji proizvode informacije za javnu upotrebu moraju to proizvesti idistribuirati u odgovarajućim formatima i blagovremeno za osobe s oštećenjem vida;
5. Osoblje javnih subjekata odgovorno za proizvodnju i širenje javnih informacija mora proći obuku za podizanje svijesti kako bi razumjelo potrebe za informacijama i komunikacijom osoba s oštećenjem vida i razvilo i održalo vještine neophodne za pružanje informacija u željenim formatima;
6. Povjerljiva lična prepiska, na primjer koja se odnosi na zdravstvena, lična ili pravna pitanja, mora se prenositi u formatima koje zahtijevaju osobe s oštećenjem vida i povjerljivost ovih informacija mora biti efikasno zaštićena,
7. Informacije o robi, objektima i uslugama koje svojim kupcima i korisnicima usluga pružaju privatna lica treba da budu dostupne u različitim formatima koji su pristupačni osobama s oštećenjem vida.

Izvor: portal Saveza slijepih Crne Gore

Priredio: Ivan Čović

Golbal reprezentacija Crne Gore, u cilju što bolje pripreme za Evropsko prvenstvo – A divizije u Samsunu(1-13.novembar), učestvovaće od 15. oktobra do 17. oktobra 2021. na prestižnom Espo Grand Pri turniru u Finskoj.

Na turniru u finskom gradu Espo koji okuplja samo ekipe iz A divizije, osim crnogorske i selekcije domaćina, učestvovaće i reprezentacije Španije, Grčke, Rusije i Ukrajine.

„Pripreme teku po planu,momci vrijedno rade. Espo je generalna proba pred Evropsko prvenstvo. Igraćemo sa direktnim rivalima koji nas očekuju u Turskoj. Planirano je da se odigra dosta mečeva u Finskoj, tako da ćemo nakon turnira imati dobar uvid u trenutnu formu i kvalitet u odnosu na najjaće evropske ekipe“, rekao je selektor  Nikola Curovic.

Crnogorski golbalisti danas, prvog takmičarskog dana, igraće s Rusijom (9.00) i Finskom (16.15).

Dan kasnije sastaće se s Grčkom (8.00) i Španijom (14.00), dok je za 17. oktobar 2021. zakazan duel posljednjeg kola s Ukrajinom (7.10).

U poslijepodnevnom programu predviđeni su dueli za konačan plasman, odnosno za peto, treće i prvo mjesto.

Crnogorska reprezentacija u Finskoj nastupiće u sastavu Goran Macanović, Miloš Ranitović, Nikola i Marko Nikolić i Mirnes Ramović, a predvodiće je selektor Nikola Curovic.

Crnogorska selekcija prvu fazu završnih priprema odradila je u Nikšiću od 8. oktobra do 13. oktobra 2021, a u sparingu im je pomagao poznati srpski paraolimpijac Miloš Grlica.

Izabranike selektora Čurovića, nakon turnira u Finskoj i novog okupljanja u Nikšiću, očekuju sparinzi sa Italijom od 22. oktobra do 25. oktobra 2021. u Rimu.

Posljednja etapa priprema biće odrađena u trenažnoj bazi golbal reprezentacije u Nikšiću, gdje će crnogorskim golbalistima pomagati jedan od najboljih svjetskih igrača, Slovenac Matej Ledinek.

Crnogorski golbalisti na EP u Samsunu igraće u A grupi s Njemačkom, Turskom, Finskom i Grčkom.

Rivali u B grupi biće Litvanija, Ukrajina, Belgija, Španija i Rusija.

Po četiri prvoplasirane reprezentacije izboriće četvrtfinale, dok će najslabije selekcije iz obje grupe izgubiti status člana A divizije.

U niži rang, nakon nokaut faze, preseliće se i osmoplasirana reprezentacija.

Crnogorski golbalisti nastup u elitnom rangu, među deset najboljih evropskih selekcija, izborili su plasmanom u finale B šampionata Evrope, početkom juna u finskom Lahtiju.

Izvor: portal Paraolipijiski komitet Crne Gore

Priredio: Ivan Čović

U susret 10. oktobru - Svjetskom danu mentalnog zdravlja ukazujemo na značaj zaštite i očuvanja mentalnog zdravlja osoba s invaliditetom. Biti zdrav ne podrazumijeva samo zdravo tijelo, već i zdravu psihu. Biti mentalno zdrav, znači  biti u stanju blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa svakodnevnim životnim stresorima, da može produktivno raditi i da je u mogućnosti da doprinosi svojoj zajednici. Izazovi su veliki, a prijetnja je stvarna.

Svakodnevno smo izloženi raznim stresorima, koji predstavljaju prijetnju mentalnom zdravlju. Osobe s invaliditetom su često izložene negativnim socio-ekonomskim i okolinskim faktorima koji mogu nepovoljno uticati na njih. Socio-ekonomoske prepreke sa kojima se osobe s invaliditetom suočavaju uglavnom se odnose na nezaposlenost, neriješena stambena pitanja i niska novčana primanja. Kada na to dodamo osjećaj nesigurnosti, nedostatak podrške na više nivoa i nerazumijevanje, pitanje mentalnog zdravlja dobija jednu sasvim novu dimenziju. Društvena klima koja nije zasnovana na poštovanju ljudskih prava, demokratije i inkluzije negativno će se odraziti i na mentalno zdravlje populacije. Osobe s invaliditetom su, u društvu, diskriminisane na više načina. Diskriminatorna atmosfera stvara uslove za neadekvatno socijalno integrisanje, umanjuje kvalitet života osoba s invalidtetom, ali i doprinosi niskom samopouzdanju i samopoštovanju. Takva atmosfera dodatno izoluje osobe s invaliditetom i onemogućava stvaranje adekvatnih uslova za rast i razvoj.

Da bismo preventivno djelovali i očuvali svoje mentalno zdravlje, za početak je važno identifikovati kakvim smo stresorima okruženi, koje dostupne sisteme podrške imamo i šta možemo promijeniti u svojoj okolini. Osobama s invaliditeom je potrebno pružati pravovremenu i kontinuiranu psihološku podršku. Važno je naglasiti da neophodnost ovog tipa podrške nije uslovljena invalidnošću pojedinca, već preprekama koje se nalaze u društvu.

Autorka: Dragana Đokić, dipl. psihološkinja

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore realizuje projekat OSnaŽene (WomE(n)mPoWereD) uz finansijsku podršku Ambasade SAD u Podgorici.

Projekat ima za cilj da osvijetli temu ekonomskog nasilja i doprinese smanjenju stepena ekonomskog nasilja nad ženama s invaliditetom (ŽSI) u Crnoj Gori.

Direktna ciljna grupa projekta su žene s invaliditetom, profesionalci u sistemu socijalne zaštite, inspekcija socijalne i dječje zaštite, dok indirektnu ciljnu grupu čine sve osobe s invaliditetom, članovi njihovih porodica, organizacije osoba s invaliditetom, organizacije civilnog društva, mediji, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Ministarstvo ekonomskog razvoja, Vlada Crne Gore i cijelo društvo.

Projektom će biti sprovedeno istraživanje o ekonomskom nasilju nad ŽSI, organizacija radionice za ŽSI o ekonomskom nasilju i mehanizmima zaštite, radionice za zaposlene u oblasti socijalne zaštite i Inspekcije socijalne i dječje zaštite o ekonomskom nasilju nad ŽSI i mehanizmima prevencije, psihološko savjetovalište za ŽSI, aktivnosti zagovaranja – sastanci i inicijative i medijska kampanja.

Aktivnosti projekta realizuju se u okviru programa malih grantova Komisije za demokratiju Ambasade SAD u Podgorici. Realizacija projekta traje šest mjeseci počev od oktobra 2021.