Nezavisni monitoring mehanizam za praćenje sprovođenja Konvencije UN-a o pravima osoba sa invaliditetom, formiran pod okriljem institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, boravio je dva dana u posjeti opštini Kotor, gdje su posjetili  ustanove socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja, uključujući  i one rezidencijalnog tipa.

Monitoring tim danas se u Tivtu sastao sa predstavnicima organizacija osoba s invaliditetom iz našeg grada. O posjeti dvijema bokeljskim opštinama Milena Krsmanović, savjetnica ombudsmana kaže da ustanove, koje su posjetili imaju sjedište u Kotoru, ali usluge pružaju i stanovnicima Tivta.

Razgovarali smo o položaju osoba sa invaliditetom u Kotoru, Tivtu i Budvi i djece sa smetnjama u razvoju i njihovom tretmanu u vaspitno-obrazovnim ustanovama, liječenju u specijalnoj bolnici u Dobroti, i, naravno, posjetili smo i Resurni centar Peruta Ivanović, te zabilježili poteškoće i izazove u njihovom radu i neka dobra iskustva. U Tivtu smo danas na sastanku sa predstavnicima osoba sa invaliditetom, koje smo željeli da okupimo i da čujemo i njih i predstavnike institucijas, koje se bave osobama sa invaliditetom i da vidimo kakvo je iskustvo iz lokalne zajednice.

Marina Vujačić, članica Monitoring mehanizma, predstavnica NVO-a osoba sa invaliditetom – Udruženje mladih sa hendikepom – ističe da je posjeta bila značajna, a o zaključcima sa terena da su više negativni, ali da ma i pozitivnih.

Bilo mi je doista značajno da obiđem i institucije i ustanove i mogu reći da je na mene najveći utisak ostavila Specijalna bolnica u Dobroti, u kojoj se liječi i veliki broj osoba sa psiho-socijalnim invaliditetom. Mi pratimo kakav tretman oni imaju, koliko se poštuju prava tih osoba i kako se sprovodi Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom.

Svaku terensku posjetu prati izvještaj, koji se piše i on obuhvata kakvo smo stanje zatekli na terenu. Moram da kažem da je veći broj negativnih praksi nego pozitivnih, posebno imajući u vidu da Crna Gora, generalno kao država, pa se to održava svakako i na lokalni nivo Tivta i Kotora, ne sprovodi adekvatno Konvenciju, iako ju je ratifikovala 2009. godine i naše nacionalno zakonodavstvo je neusklađeno sa tom konvencijom. Samim tim imamo negativnih pojava u praksi, sa kojim bi se moralo prekinuti, a već je to trebalo učiniti. Naše je da ukažemo na njih, a kada ima pozotivnih stvari i efekata, treba da ih podstaknemo, ohrabrimo i da se one prenesu i u druge lokalne samouprave, u kojima još ne postoje. Izvještaje šaljemo nadležnim institucijama i uz pomoć medija ukazujemo na važnost praćenja primjene Konvencije i na njeno adekvatno poštovanje.

Sastanku u hotelu Magnolija u Tivtu, pored monitoring tima prisustvovali su predstavnici tivatske podružnice Centra za socijalni rad i Evropskog doma Tivat. Milena Krsmanović kazala je da su sa ostalim lokalnim NVO-ima koje djeluju u ovoj oblasti, uspostavili komunikaciju i da od njih očekuju mejlove sa određenim informacijama i sagledavanjima situacije.

Izvor: Radio Tivat 

ZAŠTO OSOBE S INVALIDITETOM NISU OSTVARILE SVOJE BIRAČKO PRAVO U BUDVI?

Savez slijepih Crne Gore sproveo je sistematsko nadgledanje pristupačnosti biračkih mjesta (BM) na dan lokalnih izbora u Budvi. Sedam (7) mobilnih posmatrača/ca, u nedelju, 26. maja, je obišlo svih 28 biračkih mjesta kako bi nadgledali sprovođenje izbornog procesa u segmentu pristupačnosti BM i izbornog materijala osobama s invaliditetom (OSI).

Monitoring se vršio u pet kategorija i to: okolina BM (parking), prilaz BM, ulazni prostor u BM, rad biračkog odbora i uređenost prostorije BM u odnosu na fizičku pristupačnost i izborni materijal.  

Svim posmatračima/cama na svih 28 BM u Budvi bilo je omogućeno nesmetano posmatranje.

U kategoriji okoline BM analiza nam daje podatke da se parking nalazi u neposrednoj blizini BM, odnosno neposredno kod ulaza u BM na 32.14% BM, da 7.14% BM nema parking u neposrednoj blizini, dok ga čak 60.71% uopšte nema. Dakle, od ukupno 28 BM u Budvi, samo njih devet (9) ima parking u neposrednoj blizini. Tamo gdje postoji, tek na 28.57% BM parking je označen znakom pristupačnosti, dok je od ukupno devet BM koja imaju parking njih sedam adekvatnih dimenzija. Na 21.43% BM prilaz su blokirali neprospisno parkirani automobili. 

Što se tiče samog prilaza BM, na 12 BM od ukupno 28 prilaz je adekvatan, odnosno teren je ravan, a ivičnjaka nema ili je manji od 2cm, tako da korisnici/ce invalidskih kolica i drugih pomagala nesmetano mogu da pristupe samom BM, dok je čak 16 BM imalo ivičnjake više od 2cm.

Na prilazu 6 BM teren je klizav (npr. mermer i glatke površine koje izazivaju klizanje), dok je na 22 teren adekvatan. Na samo jednom BM postoji neka druga prepreka za prilaz (npr. betonski stubić, žardinjera).

Analiza kategorije ulazni prostor u BM daje nam podatak da je na samo 12 BM ulazni prostor pristupačan što znači da je ulaz ravan ili da je rampa adekvatna ukoliko ima stepenika, dok čak 12 BM ima stepenike bez rampe. Na četiri BM rampa postoji, ali ima nagib veći od 8%, što znači da nije adekvatna. Na svih sedam BM koja imaju rampu, izrađena je od betona.

Vrata ulaznog prostora u BM šira od 85 cm, odnosno dovoljno široka da kroz njih mogu proći korisnici/ce invalidskih kolica, jesu na 78.57% BM, dok na 21.43% posmatranih BM vrata nisu adekvatnih dimenzija. Samo jedno BM imalo je dvokrilna vrata, sa otvorena oba krila na dan izbora.

Čak 92.86% posmatranih BM ima hodnike širine minimalno 120cm, dok 7.14% BM nema adekvatne hodnike.

Od ukupno 28 BM, njih 15 nema prag na ulaznim vratima ili je on niži od 2cm, dok na 13 BM korisnici/ce kolica ne mogu ući u samu prostoriju BM.

Birački odbor omogućio je nesmetano posmatranje na svim BM.

Sva BM otvorena su na vrijeme (7.00 č. ujutro). Samo 11 od 28 BM uređeno je tako da je osigurana tajnost glasanja, dok na pet BM članovi/ce biračkih odbora nisu nosili istaknute akreditacije. Na šest BM u trenutku posmatranja korišćeni su mobilni telefoni.

Tokom posmatranja, posmatrači/ce su uvidjeli da prilikom identifikacije birača/ica birački odbor naglas izgovara njihovo ime na tri BM. Tačno polovina predsjednika/ca biračkih odbora bili su ženskog, odnosno muškog pola.

Na samo jednom BM  odbor nije znao kako se koristi šablon za glasanje za osobe oštećenog vida.

Ni u jednom biračkom odboru na izborima u Budvi nije bilo osoba s invaliditetom.

Što se tiče kretanja i uređenosti BM u odnosu na osobe s invaliditetom, nijedno BM nije imalo postavljene etison trake izražajno vidljive, odnosno u kontrastu sa bojom poda, što je onemogućilo osobe oštećenog vida da se samostalno kreću i bez podrške drugih lica ostvare svoje biračko pravo. 

Prema preporukama Državne izborne Komisije pravilno postavljene etison trake podrazumijevaju da su u kontrastu sa bojom poda i postavljene od ulaznih vrata do biračkog odbora, dalje do glasačke kabine i glasačke kutije s linijom povratka do izlaza.

Samo jedno BM nije imalo kabinu s nižom policom za glasanje koja je na visini do 80 cm, dok na četiri BM osvjetljenje nije bilo adekvatno.

Glasačka kutija postavljena tako da gornja ivica ne prelazi 85 cm, kako bi osobe niskog rasta i korisnici/ce kolica mogli samostalno da ubace glasački listić u nju, bila je adekvatna na 39,29% posmatranih BM.

Na pitanje upućeno biračkom odboru da li bi omogućili potpisivanje izvoda iz biračkog spiska faksimilom, na 23 BM odgovor je bio potvrdan.

Pravilnik Državne izborne Komisije propisuje da na svakom BM treba da postoje dva šablona za glasanje osoba oštećenog vida, od postojanog materijala, tamno plave boje sa metalnim prstenovima koji će biti na stolu zajedno sa drugim izbiornim materijalom, kao i dvije informativne brošure na Brajevom pismu. Na lokalnim izborima u Budvi, jedno BM uopšte nije imalo šablone, dok se na jednom BM nalazio samo jedan šablon. Na tri BM šabloni nisu bili na stolu, zajedno sa ostalim izbornim materijalom. Na jednom BM nisu bile dostupne odštampane dvije informativne brošure na Brajevom pismu.

Ni na jednom  BM u Budvi osobe s invaliditetom nisu glasale, prema riječima članova/ica biračkih odbora.

Dakle, podaci koje smo dobili tokom izbornog dana u Budvi, od posmatrača/ica sa terena ukazuju na nepoštovanje preporuka Državne izborne Komisije, ali i Komisijinih pravila o određivanju i uređenju biračkih mjesta i mjera kojima se obezbjeđuje tajnost glasanja, što je onemogućilo osobe s invaliditetom da ostvare svoje biračko pravo samostalno i tajno.

Neadekvatna uređenost BM još jednom onemogućila je osobe s invaliditetom da ravnopravno učestvuju u političkim procesima i budu aktivni učesnici u raspodjeli političke moći.

Ovo posmatranje sprovodi se uz finansijsku podršku Misije OEBS u Crnoj Gori.

Izvor: Savez slijepih Crne Gore

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje dvije radionice sa mladima s invaliditetom u resursnim centrima, i to Resursnom centru za djecu i mlade Podgorica, Resursnom centru 1. jun u Podgorici i Resursnom centru za sluh i govor Kotor.

Cilj radionica jeste doprinos informisanju o pravima osoba s invaliditetom kao aktivnih učesnika u javnom saobraćaju i smanjenju stepena i vrste barijera s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom u oblasti javnog saobraćaja. 

Prva Radionica će se održati u Podgorici, 29. maja, s početkom u 12.30 časova, u prostorijama Resursnog centra 1. jun.

Druga Radionica će se održati u Kotoru, 30. maja, s početkom u 10.45 časova, u prostorijama Resursnog centra za sluh i govor Kotor.

Učešće na Radionici će uzeti  mladi s invaliditetom, učenici osnovnih i srednjih škola, koji pohađaju navedene škole.

Ova aktivnost je dio projekta Bezbjed(n)(OS)n(i) PUTevi, koji UMHCG sprovodi u saradnji sa Udruženjem paraplegičara Cetinje (UPC), finansijskog podržanog od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva posredstvom Konkursa za NVO u 2023. u oblasti saobraćaja, sigurnosti i bezbjednosti.

Centar za ženska prava (CŽP) je danas u 15.00 časova pred Komitetom za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena u Ujedinjenim nacijama (CEDAW) u Ženevi, predstavio izvještaj o stanju ženskih ljudskih prava u Crnoj Gori, koji je uradio u partnerstvu sa Centrom za romske inicijative, Asocijacijom Spektra i Udruženjem mladih sa hedikepom Crne Gore.
Ispred Centra za ženska prava je govorila izvršna direktorica Maja Raičević i koordinatorka programa javnog zagovaranja Anita Stjepčević.
Izvještaj pokriva oblasti u kojima je diskriminacija žena najprisutnija, a posebno se bavi položajem žena iz marginalizovanih grupa: Romkinja i Egipćanki, žena sa invaliditetom, LBTI žena, žena koje samostalno brinu o djeci itd.

Izvor: Centar za ženska prava

Pripremila: Dajana Vuković

Crnogorski paraolimpijac Filip Radović drugi put uzastopno pobjendik je međunarodnog stonoteniskog turnira u Laškom.

On je danas u finalnom meču, kategorije S10, pobijedio Poljaka Igora Mištala 3:2, po setovima 5:11, 11:2, 7:11, 11:3 i 11:6.

Radović je ranije danas u polufinalnom meču bio ubjedljiv protiv Čileanca Manuela Felipea Ečavegurina 3:0 (11:5, 11:7 i 11:6).

Bronzani iz Tokija do trofeja došao je sa maksimalnim učinkom.

U grupi slavio je protiv Poljaka Pavela Vlodike 3:1 (11:4, 11:4, 10:12 i 11:4) i Čeha Ivana Karabeca 3:0 (11:4, 11:5 i 13:11), dok je juče u četvrtfinalnom meču eliminisao Ting Čun Lina iz Kineskog Tajpeha 3:1 (8:11, 11:2, 11:6 i 11:7).

Radović je kazao da nije bilo lako odbraniti titulu, navodeći da su svi njegovi protivnici imali dodatni motiv.

Turnir u Laškom je jedan od najjačih na svijetu, imao sam ozbiljne rivale još u grupnoj fazi, posebno u četvrtfinalu protiv relativno nepoznatog igrača iz Kineskog Tajpeha. Izgubio sam prvi set, ali sam kasnije uspio da preokrenem rezultat i izborim polufinale, rekao je Radović.

On je podsjetio da mu je protivnik u polufinalu bio četvrtoplasirani igrač sa Svjetske rang liste, ali da je nakon preokreta uspio da slavi.

Osvajanjem turnira u Podgorici i Laškom uspio sam da učvrstim drugu poziciju na Svjetskoj rang listi. Neću nastupiti u Ostravi, ostaje mi da se pripremim što bolje za Paraolimpijske igre u Parizu, rekao je Radović.

Drugi crnogorski predstavnik, Luka Bakić, eliminisan je juče u četvrtfinalu.

Trener reprezentacije Vladimir Marić, kazao je da je turnir u Laškom bio izuzetno kvalitetan i da je, kao i svake godine, okupio krem svjetskog para stonog tenisa.

Radović je još jednom pokazao da mu je mjesto na najvišoj stepenici pobjedničkog postolja. Osvajanjem turnira obezbijedio je drugo mjesto na rang listi, što će mu donijeti lakši žrijeb na Igrama u Parizu, rekao je Marić.

Govoreći o nastupu Bakića, on je kazao da je želja bila da se dobrim rezultatima na turnirima u Podgorici i Laškom popravi plasman na rang listi i dođe do četvrtog mjesta.

Nije uspio, izgubio je u četvrtfinalu od nezgodnog Poljaka Pavela Vlodike, koji je svima pravio probleme, rekao je Marić.

Turnir u Laškom okupio je ove godine 288 stonotenisera iz 49 država svijeta.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Stonoteniser Filip Radović plasirao se u finale međunarodnog turnira u Laškom.

Radović, koji brani trofej, savladao je danas u polufinalnom meču, kategorije S10, Čileanca Manuela Felipea Ečavegurina 3:0, po setovima 11:5, 11:7 i 11:6.

Bronzani iz Tokija do trofeja došao je sa maksimalnim učinkom.

U grupi je slavio protiv Poljaka Pavela Vlodiku 3:1 (11:4, 11:4, 10:12 i 11:4) i Čeha Ivana Karabeca 3:0 (11:4, 11:5 i 13:11), dok je juče u četvrtfinalnom meču eliminisao Ting Čun Lina iz Kineskog Tajpeha 3:1 (8:11, 11:2, 11:6 i 11:7).

Protivnik u finalu, u 14 sati i 45 minuta, biće mu Poljak Igor Mištal, koji je meč za zlatnu medalju osvojio pobjedom protiv sunarodika Pavela Vlodike 3:1 (8:11, 11:2, 11:2 i 11:8).

Drugi crnogorski predstavnik, Luka Bakić, eliminisan je juče u četvrtfinalu.

Crnogorske stonotenisere u Laškom predvodi trener Vladimir Marić.

Turnir u Laškom, jedan je od najjačih u svijetu, a ove godine okupio je 288 stonotenisera iz 49 država svijeta.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Crnogorski stonoteniseri Filip Radović i Luka Bakić, kao prvoplasirani u grupi, izborili su direktan plasman u četvrtfinale međunarodnog turnira koeficijenta 40 u slovenačkom Laškom.

Radović, kao prvi nosilac turnira u kategoriji S10, savladao je na startu Poljaka Pavela Vlodiku 3:1 (11:4, 11:4, 10:12 i 11:4), dok je u meču za prvo mjesto u prvoj grupi i plasman u četvrtfinale slavio protiv Čeha Ivana Karabeca 3:0 (11:4, 11:5 i 13:11).

Vlodika i Karabec u međusobnom duelu odlučivaće sjutra o drugom mjestu i putniku u osmini finala.

Maksimalan učinak u četvrtoj grupi ima i Luka Bakić, koji je na startu pobijedio Brazilca Gabrijela de Oliveiru 3:1 (11:3, 9:11, 11:5 i 11:2), a u drugom kolu Sian Jin Sua iz Kineskog Tajpeha 3:2 (10:12, 10:12, 11:8, 11:7 i 11;9).

Taj duel obilježili su preokreti, pa je tako Bakić izgubio prva dva seta, u kojima je vodio 10:8, odnosno 10:6.

Četvrtfinalni mečevi na programu su sjutra.

Crnogorsku reprezentaciju u Laškom predvodi trener Vladimir Marić.

Turnir u Laškom jedan je od najjačih u svijetu, a ove godine okupio je 288 stonotenisera iz 49 država svijeta.

Prošle godine Radović i Bakić igrali su finale, u kojem je bronzani iz Tokija bio uspješniji.

Nastup crnogorske reprezentacije u Laškom finansira se po programu POK za 2024, koji je podržalo Ministarstva sporta i mladih.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Stonoteniser Filip Radović plasirao se u polufinale i obezbijedio bronzanu medalju, dok je Luka Bakić u četvrtfinalu završio nastup na međunarodnom turniru u Laškom.

Radović, koji brani trofej, savladao je danas u četvrtfinalnom meču, kategorije S10, Ting Čun Lina iz Kineskog Tajpeha 3:1, po setovima 8:11, 11:2, 11:6 i 11:7.

Njegov naredni rival, sjutra u 11 sati i 45 minuta, biće Čileanac Manuel Felipe Ečavegurin, koji je u četvrtfinalu, nakon pet setova, eliminisao Sian Jin Sua.

Bez polufinala i medalje ostao je Bakić, koji je u četvrtfinalnoj borbi izgubio od Poljaka Pavela Vlodike 3:1 (8:11, 11:7, 11:8 i 11:7).

Vlodiku u meču za finale čeka sunarodnik Igor Mištal, koji je u tri seta bio bolji od Španca Hoze Manuela Ruiza Rejesa.

Crnogorske stonotenisere u Laškom predvodi trener Vladimir Marić.

Turnir u Laškom, jedan je od najjačih u svijetu, okupio je 288 stonotenisera iz 49 država svijeta.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Pripremila. Dajana Vuković

Porodice osoba s invaliditetom suočavaju se sa specifičnim izazovima u jednom širokom spektru od zdravstvenih i socijalnih, preko finansijskih i pravnih, pa sve do onih ličnih emocionalnih, a pritom još uvijek nemaju ni približno adekvatnu institucionalnu i društvenu podršku, ocijenila je predsjednica Gradskog parlamenta dr Jelena Borovinić Bojović na Panel diskusiji na temu Porodični život osoba s invaliditetom, koju je Sekretarijat za socijalno staranje organizovao povodom Svjetskog dana porodice.

Naša je odgovornost kao zajednice da osiguramo da ove porodice dobiju svu podršku koja im je potrebna u suočavanju sa tim izazovima. Moramo raditi na stvaranju inkluzivnog i pristupačnog okruženja u kojem osobe sa invaliditetom mogu da žive ispunjene živote zajedno sa svojim najmilijima. Jedna zajednica je jaka onoliko koliko su jaki njeni najosjetljiviji članovi. Zato njihovo osnaživanje i potpuna društvena inkluzija nije samo pitanje humanosti i empatije, već i direktan interes svih nas, rekla je Borovinić Bojović.

Ona je podsjetila da se Crna Gora kao potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom obavezala da preduzima mjere i aktivnosti u pravcu eliminisanja njihove diskriminacije u svim sferama života, pa i kada je riječ o porodičnom životu.

Kao i u svemu ostalom, tako je i u ovoj oblasti osnova svega podizanje svijesti pojedinaca i društva u ovom slučaju, dakle, svijesti o pravima i potrebama osoba sa invaliditetom i njihvih porodica. Panel diskusije kao što je ova, odličan su korak u tom pravcu, s tim da ovakvi razgovori ne smiju da ostanu sporadični i prigodni, već bi morali da se organizuju u kontinuitetu. Kada govorimo o onome što Glavni grad može da ponudi u smislu pružanja podrške vjerujem da su značajni savjetodavni kapaciteti naše Kuće zdravlja, ali i ostale usluge iz spektra onoga što je nadležnost Sekretarijata za socijalno staranje, saopštila je ona.

Predsjednica Skupštine pozvala je gradske službe da što kvalitetnije odgovore na potrebe osoba s invaliditetom i njihovih porodica, s obzirom na resurse s kojima kao društvo raspolažemo.

Na kraju bih uputila jedan apel svim Podgoričanima i Podgoričankama da kao rodbina, prijatelji ili komšije, kada god smo u mogućnosti, djelujemo na način koji će doprinijeti jačanju i osnaživanju osoba sa invaliditetom i njihovih porodica. Jer ovi pojedinci i porodice gotovo bez izuzetka, svojom odlučnošću, hrabrošću i životnom radošću kojom odišu uprkos svim teškoćama, istinska su inspiracija svima nama, poručila je ona.

Na panelu su govorili i dr Ida Kolinović, VD sekretarke za socijalno staranje, Amela Orahovac, VD generalne direktorice Direktorata za razvoj usluga, nadzor nad stručnim radom i drugostepeni upravni postupak u oblasti socijalne i dječje zaštite u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, i Lidija Radanović Vujković, aktivistikinja za prava osoba s invaliditetom.

Izvor: Borba

Pripremila: Dajana Vuković

Imam pravo na samostalan izbor, naziv je događaja kojim je Udruženje paraplegičara Cetinje u saradnji sa Centrom za kulturu obilježilo Evropski dan samostalnog života.

Predsjednik Odbora Zajednice opština Savo Borozan poručio je da samo snažne institucije sistema mogu kreirati servise podrške licima sa invalidetom, ali i ostalim ranjivim kategorijama, jer je pojedincu, kako kaže, teško da sam napravi prvi korak.

Mislim da kada bi cijelo društvo, cijela zajednica, zajednički se uhvatila ruku pod ruku da bi taj korak bio mnogo lakši mnogo efektniji, jer taj mali korak tog pojedinca za njega je jako puno, a za društvo neće biti mnogo ako ga zajednički naprave, kazao je Borozan.

Predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinja Dejan Tmušić kazao je da se ovaj datum prvi put obilježava na Cetinju.

Upravo je ovaj dan jedinstvena prilika da osobe sa invaliditetom zatraže pravo na samostalan život, te da podignu svijest o preprekama sa kojima se susrijeću, ali da se solidarišu sa ljudima čiji se glas ne čuje, poručio je Tmušić.

Dugogodišnja aktivistkinja za ljudska prava Ivana Janković istakla je da su potrebni servisi podrške kako bi se osobe s invaliditetom do kraja i kompletno uključile u društvo. Od zajednice, ističe ona, ne traže pomoć već podršku.

A ne kada se mi za nešto sami izborimo, da nam neko kaže: Bravo. Super je to. Da se tretiramo ravnopravni kao i svi ostali, drugi članovi društva. Kao što je Savo rekao, ruku pod ruku sa zajednicom, a ne pored nje, kazala je Janković.

U sklopu događaja prikazan je film Dohvati nebo, reditelja Milutina Darića, koji invaliditet predstavlja kao lično svojstvo svakog pojedinca, bez milosrđa i pežorativnosti.

Mislim da je jako bitno razumjeti riječi koje su tri naše hrabre sugrađanke poslale kroz film Ja nijesam odustala, nemoj ni ti. Mislim da je to jedna snažna poruka koja sve nas mora da vodi ka zaključku, svi se rađamo jednaki, isti, samo što svi nosimo određene specifičnosti i posebnosti, zaključio je Borozan.

Nakon filma uslijedilo je interaktivni dio događaja na temu samostalnosti u donošenju odluka osoba s invaliditetom, jednak tretman u društvu.

Evropski dan samostalnog života obilježava  se od 2014.

Izvor: RTV Cetinje

Pripremila: Dajana Vuković