Marina
U okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada UMHCG organizovalo info štand u Kotoru
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u utorak, 5. marta organizovalo je info štand u Galeriji solidarnosti u Kotoru. Info štandu su prisustvovali i predstavnici Udruženja paraplegičara Kotor.
Aktivnost je organizovana u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada u cilju informisanja građana o značaju formiranja Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore, kao i s ciljem informisanja o načinima na koje osnivanje Mreže može doprinijeti poboljšanju položaja osoba s invaliditetom. Takođe, posjetioci i mještani ovog grada su imali priliku da se informišu o aktivnostima koje je UMHCG realizovalo i koje planira da realizuje u okviru pomenutog projekta.
U okviru posjete koordinator projekta Milenko Vojičić je dao izjavu za radio Kotor.
Istog dana predstavnici Mreže organizacija osoba s invaliditetom i UMHCG su prisustvovali otvaranju festivala “Uhvati film” prvog festivala za osobe s invaliditetom koji je organizovan u Crnoj Gori.
Posjetioci štanda su imali priliku da razgovaraju s projektnim timom UMHCG o raznim pitanjima iz oblasti ljudskih prava. Sve navedeno ima za cilj podizanje svijesti javnosti o ljudskim pravima osoba s invaliditetom.
Aktivnost je dio projekta Umrežavanjem do boljeg rada koji sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u saradnji s Centrom za razvoj NVO, a uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Pripremila: Anđela Miličić
PKCG: Potpisani ugovori s 15 sportista
Paraolimpijski komitet (POK) potpisao je juče ugovor o stipendiranju s 15 sportista, saopšteno je iz krovne sportske asocijacije osoba s invaliditetom.
Predsjednik POK, Igor Tomić kazao je da je ponosan jer je ta asocijacija zahvaljujući Ministarstvu sporta i mladih potpisala rekordan broj ugovora, navodeći da će ove godine za stipendiranje izdvojiti 21,6 hiljada EUR.
On je naglasio da će stipendije dobiti sportisti iz šest sportova, koji su na programu Međunarodnog paraolimpijskog komiteta.
Tomić je najavio da će POK stipendirati atletičare Radmila Baranina, Marijanu Goranović, Maju Gojković, Miloša Ranitovića, Miloša Spajića i Mirnesa Ramovića, parabiciklistu Danila Gojkovića, golbaliste Marka i Nikolu Nikolića, stonotenisere Filipa Radovića, Milijanu Ćirković i Slobodanku Gurešić i plivača Iliju Tadića.
Biće stipendirani i perspektivni skijaš Petar Kasom i plivač Andrija Đurović.
„Iskrenu zahvalnost državi Crnoj Gori i Ministarstvu sporta, na čelu s ministrom Nikolom Janovićem, na kontinuitetu podrške paraolimpijskom pokretu. Ove godine dobili smo rekordnih 160 hiljada EUR za program u predolimpijskoj, veoma zahtjevnoj godini koja nas očekuje. Doživjećemo podršku kao iskren vjetar u leđa za još jači prosperitet, napredak i jaču energiju POK“, kazao je Tomić na konferenciji za novinare.
On je naglasio da će crnogorski paraolimpijci na pravi način znati da cijene tu podršku i da joj odgovore kao što su i do sada radili na najvećim sportskim svjestkim smotrama reprezentujući Crnu Goru na dostojanstven način sa impoznatnim rezultatima.
„Naše paraolimpice očekuje čak šest velikih takmičenja – šampionati svijeta u atletici, plivanju i šahu za osobe sa smetnjama vida, evropska prvenstva u stonom tenisu i golbalu i Evropske igre mladih. Zahtjevan program, ali ostvariv uz podršku Ministarstva i energije naših paraolimpijaca kojih je sve više“, rekao je Tomić.
On je naglasio da pokret ima svoju vrijednost, ne samo u sportskom, već u smislu crnogorskog života.
„Paraolimpijski pokret je lijepa slika Crne Gore u ljudskom, humanom i inkluzivnom smislu. Naša djeca i sportisti šalju jednu poruku na koju treba da se ponosimo u svijetu“, rekao je Tomić.
On je naglasio da je 2019. velikog jubileja POK, u kojoj ta asocijacija proslavlja deset godina od prijema u Međunarodni paraolimpijski komitet.
„POK iz godine u godinu, od 2007. i osnovanja, 2008. i nastupa Dušana Dragovića na Igrama u Pekingu, 2009. i priznanja do danas, je porastao višestruko u svakom smislu, po broju sportova koje praktikujemo, stručnih ljudi koji rade sa našim sportistima i stručnjaka iz regiona koji su naši saradnici, kao i po broju sportista koji su uključeni u profesionalni, ali i rekreativni nivo, koji ne zapostavljamo i koji znači mnogo u rehabilitaciji naše djece i omladine osoba sa invaliditetom“, rekao je Tomić.
Predsjednik Skupštine POK, Goran Macanović kazao je da je ponosan što su potpisani stipedijski ugovori sa 15 mladih nada crnogorskog paraolimpijskog sporta.
„Vjerujem da će to biti podstrek za postizanje dobrih rezultata i u ovoj godini. Zahvalnost Ministarstvu sporta i mladih na dobroj podršci POK, posebno ako se ima u vidu činjenica da je prije tri godine naš budžet bio 80 hiljada. Vjerujem da će podršku biti na ovom ili većem nivou. Pokret se sve više širi. Volio bih da primjer Ministarstva sporta i mladih bude lokalnim samoupravama da posebnu pažnju posvete i sportskim klubovima osoba sa invaliditetom“, kazao je Macanović.
Preuzeto s Agencije Min@
Najava: UMHCG organizuje peti info štand u okviru projekta “Umrežavanjem do boljeg rada”
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada, u utorak 5. marta, s početkom u 11.30 časova organizovaće info štand u Kotoru.
Pomenuta aktivnost se organizuje u cilju podizanja svijesti među opštom javnosti o pravima osoba s invaliditetom, ali i promovisanja aktivnosti realizovanih u toku projekta.
Kako bi razgovarali o značaju Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore formirane u sklopu projekta do sada smo organizovali četiri jednodnevna info štanda na otvorenom prostoru u četiri crnogorska grada. Pored ovoga, u narednom periodu će Mreža organizovati još jedan, ujedno i poslednji info štand u Podgorici. Na info štandovima projektni tim iz UMHCG će razgovarati s građanima o ljudskim pravima osoba s invaliditetom, razmjenjujući s njima stavove i odgovarajući na pitanja i dileme građana.
Aktivnost je dio projekta Umrežavanjem do boljeg rada kojeg sprovode UMHCG i CRNVO uz finansijsku podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Pripremila: Anđela Miličić
Budva: Opština prilagođava trotoare osobama s invaliditetom
U cilju kvalitetnijeg života osoba s invaliditetom i uključivanja njih u aktivan i ravnopravan život društva, Opština Budva je na raznim lokacijama u gradu uradila prelaze, tzv. spuštene trotoare, koji će toj populaciji omogućiti pristup raznim institucijama.
Osim na trotoaru kod Doma zdravlja, ovo prilagođavanje javnih površina osobama s invaliditetom je planirano na ukupno 66 lokacija u gradu.
Opština je za ovu svrhu izvdvojila 22.000 eura.
"Namjera lokalne uprave je da čitav grad prilagode i učine dostupnim licima smanjene pokretljivosti, ali i majkama sa dječijim kolicima", naveo je pomoćnik Sekretarijata za komunalno stambene poslove, Aleksandar Popović.
Na portalu smo upravo prošloog mjeseca imali priču iz Budve o problem nepristupačnosti javnih površina. Dostupno ovdje.
Preuzeto s: RTV BUDVA.me
Tadić želi normu za Svjetsko prvenstvo
Paraolimpijac Ilija Tadić je posle osvajanja srebrne medalje na 50 metara slobodnim stilom, na Međunarodnom plivačkom mitingu u Splitu osvojio četvrto mjesto u trci na 100 metara slobodnim stilom s rezultatom 1:01,01.
Ilija Tadić i trenerica Danijela Đikanović Franeta su zadovoljni osvojenom medaljom u paklenoj konkurenciji, kao i s plasmanima u dva finala, ali nisu u potpunosti srećni jer primarni cilj, a to su norme za Svjetsko prvenstvo i Paraolimpijske igre nisu isplivane.
“Zadovoljan s plasmanom i isplivanim vremenima s obzirom na to da je ovo prvo takmičenje u sezoni. Za nešto više od dva mjeseca imam takmičenje u Zagrebu, a krajem maja i u prvoj polovini juna još dva takmičenja iz svjetske serije u italijanskom Linjanu i njemačkom Berlinu. Siguran sam da ću isplivati normu za Svjetsko prvenstvo i Paraolimijske igre u Tokiju 2020. Ono što je bitno je da nastavim sa žestokim radom, da napredujem iz dana u dan i da budem strpljiv i istrajan na putu ka primarnim ciljevima koje sam prethodno naveo”, naglasio je Tadić.
Tadić je bio učesnik Paraolimpijskih igara u Brazilu 2016, vjerovao je da već u Splitu može do normi za dva najveća svjetska takmičenja koja slijede, ali malo snage, koncentracije i tehnike su mu nedostajali na putu ka cilju. Srebrna medalja iz Splita je sigurno veliki motiv da Ilija ispravi uočene nedostatke i već u Zagrebu snove pretvori u javu.
Izvor: sportklub.rs
UMHCG organizovalo Školu samostalnog života u Igalu
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizovalo je Školu samostalnog života za mlade s invaliditetom uzrasta od 15 do 30 godina u periodu 22 – 25. februara 2019. Školu su zvanično otvorili izvršna direktorica UMHCG-a Aleksandra Pavićević i generalni direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta i mladih Nenad Koprivica.
Pavićević je učesnike upoznala s aktivnostima projekta i zahvalila im na velikom interesovanju za učešće, uz očekivanje da će aktivno učestvovati na Školi, kao i u budućim aktivnostima projekta.
Ističući uspješnju saradnju Ministarstva i omladinskih organizacija od samog osnivanja Ministarstva Koprivica je i naveo da je jedan od ciljeva kojem teže da svakodnevno unapređuju položaj mladih, kao i da će i dalje nastaviti da rade na aktivnostima koje treba da odgovore na prioritetne potrebe mladih ljudi.
U video poruci koja je u okviru projekta snimljena s Džudit Hjuman, aktivistkinjom za prava osoba s invaliditetom i pionirkom filozofije samostalnog života mladima s invaliditetom su pozvani da vjeruju u sebe, da nastave da rade na cross-disability način, da se fokusiraju na kreiranje snova, ali i da budu aktivni u borbi za svoja prava – da uče kako da rade na politikama, ne prihvataju “ne” za odgovor i da uvijek traže načine kako da to “ne” postane “da”.
U školi su učesnici imali priliku da se upoznaju s filozofijom samostalnog života, uslugama podrške za život u zajednici, kako onim definisanim u crnogorskom zakonodavstvu, tako i onim koje prepoznaje međunarodna praksa, principima samostalnog življenja, samostalnom kretanju, uticaju porodice, medija i društva na odnos prema invaliditetu i važnosti samoprihvatanja i prihvatanja oštećenja, te drugim temama važnim za samostalno življenje.
Mladi s invaliditetom, učesnici Škole, su istakli da se među mjerama za omogućavanje samostalnog života , prije svega, mogu izdvojiti one koje se odnose na: servise podrške, posebno personalnu asistenciju, psihološko i pravno savjetovanje, stanovanje uz podršku, zatim pristupačnost, prvenstveno arhitektonsku, ali i pristupačnost informacija i komunikacija, finansijski dohodak, veći nivo zapošljavanja OSI, veći standard obrazovanja, adekvatna zdrastvena zaštita, adekvatan normativni okvir, dostupnost pomagala, bolja edukacija predstavnika institucija o pravima OSI, vršnjačka podrška, polaganje vozačkog ispita u prilagođenom vozilu i subvencioniranu kupovinu vozila.
Školu, održanu u hotelu Palmon Bay u Igalu, pohađalo je 14 mladih s invaliditetom,
Aktivnosti je dio projekta Omladinska politika je i moja politika, podržanog od strane Ministarstva sporta i mladih kroz konkurs za NVO u 2018.
POSEBNI ČUBURSKI KAFIĆ: Zvuci srca za svakog gosta
Na Čuburi u Beogradu otvoren prvi kafić u regionu u kom rade mladi s intelektualnim invaliditetom. Prostor obezbedio Grad, a opremilo ga Ministarstvo za rad.
Kamin s tek upaljenom vatrom, pored njega klavir, desetak stolova za kojima sjede gosti i razgovaraju uz prijatnu muziku, dok iza šanka domaćini užurbano pripremaju kafe, tople napitke, cijeđene sokove... Na prvi pogled, kafić kao i svaki drugi, osim što je atmosfera nekako toplija. Gotovo kućna. I što osoblje u njemu služi malo drugačija pića, začinjena s više srca i iskrenog osmjeha najtoplije dobrodošlice. A, i ime "Zvuci srca" potpuno mu pristaje.
Ovaj kafić u Čuburskoj ulici broj 12 u Beogradu jedini je u Srbiji u kom su svi zaposleni mladi s intelektualnim invaliditetom Njih 15, starih od 19 do 35 godina, ovdje rade svakodnevno, u dvije smjene, od devet ujutro do devet uveče. Da pronađu posao pomogla im je Humanitarna organizacija "Dečje srce" u okviru svog radnog centra, prostor za kafić obezbedio je Grad Beograd, a opremilo ga Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Na posao dolazim svaki dan iz Pančeva, a radim od 12 do 18 časova - priča nam Nemanja Jović (25). - Mnogo mi je lepo ovde, imam uniformu i radim kao šanker. Umem lepo da pripremim ceđene sokove, kafe, kapučino... Nisam se školovao za ovaj posao jer sam završio Ekonomsko-trgovačku školu, ali od decembra su počeli da nas obučavaju pravi šankeri, pa sam od njih sve naučio. Preko biroa sam ranije radio po četiri meseca u okviru javnih radova, a ovo je moje prvo stalno zaposlenje i mnogo sam srećan.
Isto zadovoljstvo zbog zaposlenja za koje joj "ide radni staž" dijeli i Anđelka Kruščić (19) iz Beograda.
- Završila sam Srednju zanatsku školu "Petar Leković" na Kanarevom brdu i do neba smo srećni i moja porodica i ja jer sada imam posao - uz širok osmeh govori nam Anđelka. - Ovo mi je prvo zaposlenje i radim kao konobarica. Kad gosti dođu, sačekam da sednu, pa im priđem i kažem: "Dobar dan. Izvolite", potom im donesem željeno piće, a kad odu pokupim šolje i čaše, počistim sto, namestim stolice... Lepo mi je dok ovde radim s drugarima, a tu je i moja najbolja drugarica Tamara. I ona je konobarica...
Po riječima Gorana Rojevića, direktora HO "Dečje srce", osnovane prije gotovo dve decenije, kafić na Čuburi po mnogo čemu je jedinstven, ali je najvažnije što u njemu rade i mladi s autizmom, Daun sindromom i intelektualnim invaliditetom, koji primaju platu, rad im se upisuje u radnu knjižicu i ostvaruju pravo na penziju.
- Oni se ovde osećaju dobro, uvaženo i korisno jer idu na posao kao i njihovi roditelji - kaže Rojević.
- Nemaju osećaj neispunjenog vremena, a posao im je istovremeno igra i zabava. Za rad primaju platu koju im isplaćuje služba za zapošljavanje preko svojih stimulativnih mjera za osobe sa invaliditetom. Očekujemo i da nas nadležno ministarstvo uskoro prihvati kao radni centar. Osim toga, želimo da rad ovih mladih podstakne i druge punoletne sa intelektualnim invaliditetom da se zapošljavaju. Da i njihovi roditelji shvate da ova deca ne treba da budu samo pasivni primaoci socijalne pomoći i da ne rade kako bi ostvarili pravo na porodičnu penziju.
Od kada je otvoren, u kafiću se traži mjesto više
Vijest o radu ovog kafića brzo se "pronela" društvenim mrežama, pa se u njemu već traži mjesto više.
- Od otvaranja, već desetak dana, ovde obavezno popijem prvu jutarnju kafu - priča Mirjana s Čubure. - Usluga je odlična, a ovi mladi ljudi iskreno daju sve od sebe da gosta lepo prime. I što je najvažnije, uvek me dočekaju i isprate sa najdivnijim i najiskrenijim osmehom, i daju mi srce na dlanu. Šta će mi išta više u ovom svetu u kom danas živimo!
RADIONICA
Odmah do kafića "Zvuci srca" radi i istoimena radionica, a planirano je i otvaranje restorana - kaže Goran Rojević. - U radionici ovi mladi šiju i prodaju majice i suvenire od tekstila. Platu primaju za sve poslove, ali oni ne rade zbog nje, već imaju samo izgrađen osjećaj da ostvaruju svoju potrebu da rade.
NEMA CJENOVNIKA
U ovom jedinstvenom kafiću na Čuburi nema cJenovnika ni fiskalnih računa. Za ono što u njemu popiju, gosti novac ostavljaju u kasice u obliku srca koje stoje na svakom stolu. Onoliko koliko misle da treba.
- Naš zakon ne prepoznaje kafiće u kojima se usluga ne naplaćuje - kaže Rojević. - Vreme će pokazati kao će sve funkcionisati. Dogovoreno je da nas narednih meseci obiđu sve nadležne inspekcije i da nam svojim sugestijama pomognu da sve pravno regulišemo.
Izvor: Večernje novosti 65
Plaža u Igalu dobija rampu za OSI
Nakon postavljanja pristupnih rampi za silazak u more za lica koja se otežano kreće i lica sa invaliditetom u Budvi, Baru i Tivtu, JP Morsko dobro planira da taj projekat do sezone sprovede i u Herceg Novom, na plaži ispod starog dijela Instituta Igalo.
To je jedna od deset investicija, koje je Morsko dobro Planom javnih nabavki planiralo da realizuje ove godine u Herceg Novom. Za tu namjenu opredijeljeno je skoro 60 hiljada eura. Tander za izbor najpovoljnijeg izvođača važi do 20. marta, za kada je zakazano i otvaranje ponuda.
Određen je skraćeni rok za podnošenje ponuda u otvorenom postupku javne nabavke od 22 dana, zbog hitnosti realizacije i potrebe da se osobama sa invaliditetom obezbijedi neophodan način za ulazak u more za ovu sezonu. Odluka o izboru najpovoljnije ponude biće donijeta u roku od 40 dana od dana javnog otvaranja ponuda.
Podsjetićemo da je Morsko dobro prošle godine na pristaništu Žute plaže u Kotoru obezbijedilo i postavilo mehaničku dizalicu za jednostavniji pristup moru lica sa invaliditetom i lica koja se otežano kreće. Uz nju, na kupalištu su postavljeni toaleti i specijalne kabine za presvlačenje, adaptirane za ova lica.
Izvor: Radio Jadran
Osobama s invaliditetom omogućiti da biraju i da mogu biti i birani
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizujovalo je okrugli sto "Učešće osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu", u okviru projekta Dostojanstveno omogućeno glasanje (Dignified Enabled Voting – DEVOTING), uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.
U uvodnom dijelu okruglog stola izlaganja su imali britanska ambasadorka Alison Kemp, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, članica Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva Marta Šćepanović, generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević Marović, i predsjednik Skupštine UMHCG Milenko Vojičić.
Nakon uvodnih obraćanja aktivistkinja za ljudska prava osoba s invaliditetom Marina Vujačić predstavila je analizu usaglašenosti zakona s preporukama ODIHR-a i Komiteta za prava osoba s invaliditetom uz napomenu da je njome obuhvaćen set izbornih zakona, odnosno da je osim Zakona o izboru odbornika i poslanika predmet pažnje bio i Zakon o ličnoj karti, Zakon o biračkom spisku, Zakon o političkim partijama, Zakon o finansiranju politikih partija i drugi.
U diskusiji su učestvovali poslanici Suad Numanović, Ervin Ibrahimović, Boris Mugoša i Anka Vukičević, i drugi predstavnici Skupštine Crne Gore, Vlade Crne Gore, političkih partija, medija, predstavnika NVO, predstavnika organizacije osoba s invaliditetom i drugih.
Zora Čizmović, načelnica u MUP-u istakla je da se osobama s invaliditetom prilikom vađenja lične karte ne smiju naplaćivati administrativni troškovi. „Zakonom o administrativnim taksama OSI su oslobođene troškova. I ukoliko ima zloupotreba u ovom pogledu onda ih treba prijaviti.“
„Kada je u pitanju učešće osoba s invaliditetom u političkom životu, moraju se mijenjati stavovi, tako će se mijenjati i učešće osoba s invaliditetom“. Istakao je Goran Macanović, direktor Saveza slijepih Crne Gore. „Od 2016. osobama oštećenog vida je omogućeno da samostalno glasaju, ali pitanje je da li je glasanje zapravo bilo tajno. Niko ne vodi računa o tome šta je svrha šablona (korica u obliku glasačkog listića), od kog materijala će se praviti? Sada se šabloni prave od običnog kartona što znači da postoji velika vjerovatnoća da će biti vidljivo prilikom zaokruživanja za koga je osoba s oštećenjem vida glasala.“ Mora se doći do funkcionalnog rješenja na način što će se umjesto kartona koristiti PVC folija ili neki drugi materijal. Takođe, pored proreza na šablonu treba da se nalazi i brojčana oznaka na Brajevom pismu. Uz to birački odbor bi trebao da obezbijedi i biračku brošuru. U tom smislu, Savez slijepih Crne Gore raspoložen je za sve vidove saradnje sa državnim institucijama. „Biračka mjesta moraju se učiniti pristupačnim. Volio bih da se čitaju preporuke OEBS-a i da Crna Gora bude primjer svima“, naveo je Macanović.
Samir Guberinić, direktor UPOSIBP napomenuo je da se 11% građana prema popisu iz 2011. izjasnilo da ima smetnje u kretanju ili izlaganju. „Da li će se konsultovati eksperti o oduzimanju poslovne sposobnosti u Komnskom mostu ili Dobroti? Da li će oni odlučivati ko će moći da glasa i da bude biran? Možda se misli da nema dovoljno glasača koji su osobe s invaliditetom?“ Podsjetio je i na to da je nedavno Radnoj grupi koja prati stanje pristupačnosti u Bijelom Polju tražio da bar 20% biračkih mjesta u Bijelom Polju bude pristupačno. „Lokalni termin funkcionera iz Bijelog Polja na moj zahtjev bio je vi ćete nas ufursatit zbog tog prava“.
„Nemamo pravo da biramo, a kamoli da budemo birani“, naglasila je Anka Vukićević, poslanica u Skupštini. „Mislim da upravo ova rečenica sve objašnjava! Mora se jačati političko učešće u izbornom i zakonodavnom procesu. Trenutno se predlaže usvajanje novog Akcionog plana. Prethodna Strategija je od ukupno 19 tačaka, sadržala samo jednu koja je bila izborna. Da li je u praksi zaista onako kako i piše u zvaničnim dokumentima? Kao donosioci zakona moramo jednako pristupati izradi istih.“
Boris Mugoša iz Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva istakao je da će izmjena zakona zahtijevati dvotrećinsku većinu. „Što se tiče sugestija koje su date u pogledu biračkih kutija i glasačke kabine, one se mogu nesmetano garantovati OSI. Važno je da svi zajedno podržimo promjene Zakona o izboru odbornika i poslanika. Ovim putem vas pozivam da zajednički i intezivno radimo na donošenju normi. Takođe, moja sugestija je da, kada kreiramo norme, one budu takve da se mogu odmah implementirati u praksi.“
Diskusiju je nastavio Suad Numanović, poslanik u Skupštini, rekavši: „Vi kao osobe s invaliditetom ne možete da budete kao mi bez invaliditeta, a mi bez invaliditeta možemo u svakom trenu biti kao vi, postati OSI“.
Istakao je da je Radna grupa započela s izradom zakonodavstva u ovoj oblasti i da će se rad svakako intezivirati. „Radi se na analizi Zakona o zabrani diskriminacije iz 2015. Riječ je o usklađenosti 56 zakona koji su analizirani. Što se tiče potrebe angažovanja eksperata, mora da se pomogne Radnoj grupi, da se predloži Akcioni plan, da se predložene mjere preduzmu“. Kada je riječ o poslovnoj sposobnosti, treba naći mogućnost revizije rješenja na način da se utvrdi ko je sposoban a ko ne za glasanje. „Ne trebamo biti isključivi!“, naveo je Numanović.
Takođe je naveo da su fizičke barijere prisutne kada je glasanje OSI u pitanju, a prisutne su i u svakodnevnom životu OSI. „Nešto smo i uradili, neke objekte smo prilagodili, međutim, na pola smo puta. Mora se i dalje raditi na tome da se arhitektonske barijere otklone, kao i barijere koje postoje prilikom glasanja OSI.“ Pomenuo i elektronsko glasanje koje se treba omogućiti, kako bi se stvorila mogućnost slobodnog glasanja, bez miješanja drugih.
„Mislim da nam ne treba stanje oštećenja ili invaliditeta da bismo razmišljali na pravi način. Iskustvo invaliditeta to ne treba da bude. Ne moramo postati OSI da bismo druge bolje razumjeli, istakla je Marina Vujačić, aktivistkinja za ljudska prava osoba s invaliditetom i navela „Za mene će diskriminacija ili obespravljivanje jednih u odnosu na druge biti uvijek za osudu!“
Ervin Ibrahimović, član Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva smatra da OSI najbolje mogu procijeniti koliko su zapravo poslanici uspješni u svom poslu. „Danas smo prije svega ljudi a ne pozicija ili opozicija. Doprinos koji Skupština može dati je da se na primjer dva puta održavaju tematske sjednice, da mijenjamo zakone, olakšavamo uslove i na taj način da doprinosimo položaju OSI. Dakle svi smo na istom zadatku“, naveo je Ibrahimović.
Dragan Blečić, korisnik usluga UMHCG napomenuo da se narušavala tajnost glasanja. „Veliki broj OSI zbog nepristupačnosti nije mogao izaći na izbore , glasačka prava su se narušavala“.
Amela Jarović iz Ministarstva rada i socijalnog staranja istakla je da se za 74 korisnika u Komanskom mostu preispituje poslovna sposobnost. „Jednom korisniku utvrđena je djelimična poslovna sposobnost, što znači da se ipak radi na ovome i da ima pomaka“.
Predmet interesovanja nije samo pristupačnost biračkih mjesta, već birračkog materijala i cijelog procesa glasanja, uključujući prethodno garantovanje prava svim osobama s invaliditetom da biraju i budu birani.
Pripremila: Dragana Sokić
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST: Neophodne značajne izmjene izbornog zakonodavstva u dijelu garancija prava osoba s invaliditetom
Izborno zakonodavstvo treba razmotriti sa šireg aspekta, posebno u segmentu prava osoba s invaliditetom, dok se među ključnim zahtjevima mogu izdvojiti oni koji se odnose na definisanje obavezne pristupačnosti biračkih mjesta, biračkog procesa i materijala, kao i brisanje odredbi o poslovnoj sposobnosti kao uslovu za ostvarivanje biračkog prava, posebno imajući u vidu da je ona ograničavajuća u odnosu na garancije koje propisuje Ustav Crne Gore, a suprotna međunarodnim standardima.
Ovo je ključna poruka okruglog stola o Učešću osoba s invaliditetom u javnom i političkom životu organizovanom kroz projekat Dostojanstveno omogućeno glasanje, koji UMHCG sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.
Otvarajući okrugli sto britanska ambasadorka Alison Kemp je podsjetila da govorimo o jednom preduslovu demokratskog učešća u procesu donošenja odluka, čime se, kako je navela, trudimo da napravimo još jedan korak u borbi protiv diskriminacije u nama i oko nas.
Napominjući ljudsku potrebu podsjećanja na prethodna dostignuća, ona je navela da treba svoj pogled da okrenemo ka onome što tek treba uraditi. „Između ostalog, danas moramo govoriti i o potrebi definisanja obavezne pristupačnosti biračkih mjesta, biračkog procesa i biračkog materijala osobama s različitim vrstama invaliidteta kako bi se primijenile ustavne norme i član 29 Konvencije UNa o pravima osoba s invaliditetom. Često zaboravljamo jednostavnu činjenicu da sprovođenje ovih mjera koristi društvu kao cjelini. Puna društvena integracija osoba s invaliditetom obogaćuje sve aspekte našeg života“, navela je britanska ambasadorka Kemp.
Ambasadorka je istakla da je pristupačnost biračkih mjesta, biračkog procesa i biračkog materijala samo jedan aspekt transformacije društva kojoj težimo. U tom pogledu, bitno je da izgradimo svoje stavove, a „ne da samo prilagodimo visinu glasačke kabine i kutije“.
Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković podsjetio je na početke izbornog procesa koji obuhvataju realizaciju prava na upis u birački spisak i u matične registre u kojima se vode evidencije o biračima, uključujući moguća ograničenja. Kako je naveo, bez ovoga se to pravo ne može ostvariti, odnosno iskoristiti jer samo lica koja su upisana u birački spisak ostvaruju aktivno pravo, a lica upisana u matične registre (državljanstva) pasivno biračko pravo. Zbog toga je izuzetno važno da sistem registracije birača i sistem matičnih registara budu tako koncipirani da obuhvate sve osobe s invaliditetom sposobne da biraju i da budu birani.
„U ostvarivanju i korišćenju prava političke participacije osobe s invaliditetom se susreću s brojnim barijerama u okruženju, zavisno od pojedinih ličnih svojstava, odnosno vrsta invaliditeta. Tako se kod osoba sa senzornim invaliditetom uglavnom postavlja pitanje prilagođenosti modela političke participacije njihovom načinu komunikacije (upotreba Brajevog pisma, korišćenje znakovnog jezika i slično). Kada se to tiče fizičkog invaliditeta, glavnu prepreku političkoj participaciji i učešću u javnom životu čini pristupačnost, odnosno arhitektonske barijere. Konačno, kada su u pitanju osobe s intelektualnim i osobama s mentalnim invaliditetom, ključni problem čini opšta zabranjujuća klauzula za lica lišena poslovne sposobnosti kakva je situacija sada u našem izbornom zakonodavstvu. U vezi s tim podsjećam javnost i prisutne da je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda postupajući u jednom predmetu dala preporuku državnim organima da pokrene postupak revizije izbornog zakonodavstva u dijelu koji se odnosi na lica lišena poslovne sposobnosti i sadašnju situaciju prevaziđe u skladu s praksom Evropskog suda za ljudska prava i preporukama koje je dao Evropski komesar za ljudska prava u posebnom izvještaju“, naveo je Bjeković.
Članica Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva Marta Šćepanović naglasila je važnost učešća svih političkih subjekata, nevladinog sektora i predstavnika svih društvenih aktera u ovom procesu kako bi se obezbijedila veća transparetnost, ojačalo povjerenje između svih subjekata i povjerenje u izborni proces. „Bez obzira na enormnu izlaznost na izborima koja ukazuje da postoji povjerenje građana u izborni proces, smatram da u svakom izbornom sistemu, pa i u našem, postoji prostor za dalje usklađivanje shodno preporukama OEBS-a po kojima je Crna Gora uvijek odgovorno postupala“, istakla je Šćepanović.
Kada je riječ o pitanju koje se odnosi na pravo glasa osoba lišenih poslovne sposobnosti, saopštila je da očekuju angažovanje eksperta u ovoj oblasti koji bi pružio pomoć Odboru. Podgrupa koja se bavi direktno Zakonom o izboru odbornika i poslanika detaljno će analizirati ovu materiju, uz podršku eksperta. „Odbor je već zatražio informaciju Državne izborne komisije o pristupačnosti izbornih mjesta, na osnovu kojih će se dalje definisati Akcioni plan koji treba da bude realan, jer je jasno da se u ruralnim mjestima ne može odmah obezbijediti pristupačnost, ali do 2020. godine kad se očekuju izbori trebalo bi prilagoditi biračka mjesta makar u urbanim sredinama“, navela je Šćepanović.
Generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević Marović saopštila je da Ministarstvo pristupa sa stanovišta poštovanja ljudskih prava i sloboda. Ministarstvo je nadležno za praćenje primjene međunarodnih standarda za zaštititu lica s invaliditetom i preduzimanje mjera za njihovu implementaciju u pravni sistem Crne Gore, kao i za praćenje i primjenu Strategije za zaštitu lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti. U izradi lokalnih akcionih planova sarađuju sa lokalnim samoupravama i sa nevladinim organizacijama kao neozaobilaznim partnerom u rješavanju problema ovih lica. Posebno je istakla da se bave podizanjem svijesti i smanjenjem stereotipa prema licima s invaliditetom.
Predsjednik Skupštine UMHCG Milenko Vojičić je istakao da dugi niz godina u Crnoj Gori ostvaruje svoje biračko pravo, odnosno pravo da bira, ali nikada to pravo, kako je rekao, nije ostvario potpuno samostalno i dostojanstveno. „Samim tim, nijesam siguran ni da li ga ostvarujem tajno. I poznajem mnoge osobe s invaliditetom kojima nije omogućeno, kao ni meni, da ovo pravo ostvaruju tajno, samostalno i slobodno. Međutim, ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da poznajem i mnoge druge osobe s invaliditetom kojima je ostvarivanje ovog prava onemogućeno zakonom.“, istakao je Vojičić.
Vojičić je podsjetio da je većina biračkih mjesta u Crnoj Gori nepristupačna osobama s invaliditetom iako se izbori odvijaju najčešće u javnim objektima, koji bi po zakonskim normama i standardima morali biti pristupačni već duži niz godina. „Postojeća izborna zakonska rješenja ne sadrže odredbu o pristupačnosti biračkih mjesta nakon Odluke Ustavnog suda kojom je poništena prethodna odredba u Zakonu o izboru odbornika i poslanika - da su opštinske izborne komisije „prilikom izbora biračkih mjesta dužne da vode računa da olakšaju pristup licima sa invaliditetom“ potvrđujući da su njome povrijeđeni ustavni principi vladavine prava i jedinstva pravnog poretka, a polazeći upravo i od međunarodno priznatih pravnih dokumenata, te da su osobe s invaliditetom ovakvom odredbom bile i neposredno diskriminisane“, naveo je Vojičić.
Ovo pitanje, kako je naveo, mora biti predmet Zakona, a ne podzakonskih akata odnosno pravila koje priprema Državna izborna komisija. Uz to, kako je istakao važeće zakonsko rješenje potpuno diskriminiše ne samo osobe s fizičkim invaliditetom, već i osobe s intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom, odnosno sve osobe kojima je djelimično ili potpuno oduzeta poslovna sposobnost uskraćujući im pravo da biraju i budu birani.
Aktivistkinja za ljudska prava osoba s invaliditetom Marina Vujačić predstavila je analizu usaglašenosti zakona s preporukama ODIHR-a i Komiteta za prava osoba s invaliditetom uz napomenu da je njome obuhvaćen set izbornih zakona, odnosno da je osim Zakona o izboru odbornika i poslanika predmet pažnje bio i Zakon o ličnoj karti, Zakon o biračkom spisku, Zakon o političkim partijama, Zakon o finansiranju politikih partija i drugi.
U diskusiji su učestvovali poslanici Suad Numanović, Ervin Ibrahimović, Boris Mugoša i Anka Vukičević, te drugi predstavnici političkih partija, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva rada i socijalnog staranja, organizacija osoba s invaliditetom i drugi.
Povezani članci: Osobama s invaliditetom garantovati pravo da biraju i budu birani