Željko

Željko

Udruženje pravnika Crne Gore, Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF), Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za ženska prava, Centar za građansko obrazovanje (CGO),  Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Komitet mladih pravnika Crne Gore, Prima, Udruženje Roditelji, ADAMAS i Alijansa omladinskih radnika izražavaju zabrinutost zbog toga što već deveti dan traje obustava rada advokata na teritoriji Crne Gore, dok se ne nazire rješenje koje bi spriječilo dalju štetu društvu i omogućilo građanima da ostvare pristup pravdi. Bez namjere da arbitriramo u sporu, saopštenjem ukazujemo na razmjere štete koje štrajk nanosi i apelujemo na Vladu Crne Gore da hitno obnovi pregovore s Advokatskom komorom u cilju zaštite prava svih ugroženih korisnika i korisnica pravosudnog sistema. 

Advokatska komora Crne Gore donijela je Odluku o proglašenju opšte obustave pružanja pravne pomoći advokata na cijeloj teritoriji Crne Gore, počev od 24. 5. 2021, pa sve to ispunjenja zahtjeva, i to usvajanja izmjena i dopuna Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga („Sl. list CG“, br. 46/19, 73/19 i 8/21), kako bi se advokatska djelatnost izuzela iz primjene ovog zakona. Obustava rada advokata u prvom redu podrazumijeva nepristupanje advokata na ročišta pred sudovima, tužilaštvima, pred organima uprave, policijom, u svim postupcima, pred svim instancama.

Obustava rada je već dovela do svakodnevnog odlaganja većine ročišta pred naprijed navedenim organima, što će učiniti da postupci duže traju, samim tim da se do zaštite nekog prava ili interesa dođe sporije, a što je posebno izraženo u postupcima hitne prirode (porodične stvari, radni sporovi, iseljenja, smetanja posjeda, izvršni postupci). Osnovni problem je taj što fizička i pravna lica ne mogu da iskoriste svoje pravo na kvalifikovanog punomoćnika, koje imaju u bilo kom postupku, što se kao naročito teško pokazuje u krivičnim postupcima, gdje se oštećenima/žrtvama krivičnih djela uskraćuje pravo na zakonom propisanu zaštitu, a osumnjičenima/okrivljenima/optuženima uskraćuje pravo na odbranu.

Obustava rada advokata dovela je i do toga da advokati ne mogu biti angažovani kao branioci po službenoj dužnosti, onda kada je propisana obavezna odbrana, u skladu sa članom 69 Zakonika o krivičnom postupku. Zbog toga se ne može odrediti zadržavanje i pritvor, pa se svako lice mora puštiti da se brani sa slobode bez obzira na krivično djelo za koje postoji osnovana sumnja da je to lice učinilo. 

Tako je nedavno specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto će se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se obustava nastavi.

Takođe, maloljetnik mora imati branioca prilikom prvog saslušanja, kao i tokom čitavog postupka, i to isključivo iz reda advokata, što biva nemoguće kod ovakvog stanja stvari.

Za vrijeme obustave rada je neprimjenjiv institut besplatne pravne pomoći, koji je posebno važan za korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice; djecu bez roditeljskog staranja; lica sa invaliditetom; žrtve krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i trgovine ljudima, kao i žrtve nasilja u porodici u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici; ali i sve druge koji su slabog imovnog stanja.

Kao alarmantno ističemo i to da se djeci u sporu za zaštitu prava djeteta ili u sporu za vršenje roditeljskog prava sada ne može postaviti privremeni zastupnik, koji mora biti advokat, prema Porodičnom zakonu Crne Gore.

Ustavom Crne Gore je jasno propisano da pravnu pomoć pruža advokatura, kao nezavisna i samostalna profesija, pa se ne može govoriti o vladavini prava u državi u kojoj su advokati obustavili pružanje pravne pomoći. Obustava rada advokata ima brojne negativne posljedice na crnogorski pravosudni sistem, na njene građane, te na privredne subjekte i sve one kod kojih se javi potreba za zaštitom određenih prava i interesa. 

Stoga, apelujemo na Vladu Crne Gore i Advokatsku komoru Crne Gore da hitno pristupe pregovorima u kojima bi se našlo rješenje za deblokadu pravosudnog sistema u korist svih njegovih ugroženih korisnika i korisnica. 

Izvor: Saopštenje za javnost

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u saradnji s glavnim nosiocem projekta, Univerzitetom POLIS iz Tirane (POLIS University) i partnerima koje čine univerziteti i nevladine organizacije iz Grčke, Češke, Irske, Kosova i Crne Gore, a kojih je ukupno 16, sprovodi projekat Inkluzivno visoko obrazovanje na Zapadnom Balkanu – IDEA (Inclusive tertiary EDucation in the West BalkanS – IDEA).

Opšti cilj projekta je da doprinese poboljšanju pristupa u obrazovanju, da se stvore uslovi za inkluzivno obrazovanje i razviju mogućnosti za zapošljavanje studenata s invaliditetom. Pored toga, ima za cilj i razvoj kapaciteta studentskih službi, administracije, studentskih i upravljačkih tijela u državama potpisnicama, odnosno univerzitetima partnerima na projektu, razvoj modernih inkluzivnih praksi, kao i asistivnih tehnologija.

Da bi se postigao opšti cilj, projekat će težiti postizanju specifičnih ciljeva:

- Izrada ili jačanje struktura za institucionalnu podršku i protokola koji omogućavaju pristup visokom obrazovanju i pristupačnosti na partnerskim univerzitetima,

- Jačanje menadžerskih kapaciteta menadžerskog i administrativnog osoblja partnerskih institucija koje se bavi primjenom praksi inkluzivnog obrazovanja,

- Opremanje jedinica za podršku studentima s invaliditetom asistivnim tehnologijama,

Razvijanje spoljne saradnje izvan univerziteta, da bi se poboljšao pristup visokom obrazovanju, razvijanje partnerstava s civilnim sektorom, osnovnim i srednjim školama, poslodavcima, podizanje svijesti opšte javnosti.

Projektom su planirane sljedeće aktivnosti: izrada studije pristupačnosti potreba i očekivanja, Smjernice za osnivanje jedinica za pristupačnost, Analiza potreba univerziteta, Posjete programskim zemljama (Grčka, Češka, Irska), Izrada preporuka na osnovu upitnika i primjera dobre prakse i set treninga na različite teme (E-pristupačnost i usluge biblioteka, Trening za konsultante o izgrađenom okruženju, Trening za službenike u kancelarijama za savjetovanje, Trening za volontersku podršku i usluge prevoza, Trening za akademske savjetnike – primjena metoda nastave i evaluacije, Trening za kancelarije za međunarodnu saradnju i razvoj karijere, Trening za trenere). Tokom čitavog trajanja projekta sprovodiće se Medijska kampanja. 

Navedene aktivnosti realizuju se u sklopu Erasmus+ programa Evropske komisije.

Realizacija projekta će trajati tri godine, počev od 15. januara, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju su 955.103€.

Pripremila: Anđela Miličić, koordinatorka projekta

Smjernica za ostvarivanje prava na oslobađanje putarina na javnim putevima i godišnjih naknada.

Na linku ispod, nakon što preuzmete dokument, možete se upoznati s pravom na oslobađanje putarina na javnim putevima i godišnjih naknada i neophodnom dokumentacijom, kao i ostalim važnim činjenicama za ostvarivanje ovog prava. 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore poziva zainteresovane stručne radnike/ce zaposlene u ustanovama socijalne i dječje zaštite da se prijave za učešće na Trening za zaposlene u oblasti socijalne i dječje zaštite na temu samostalnog života OSI i procesa deinstitucionalizacije, s akcentom na socijalno-edukativne usluge koji će biti održan u junu/julu, u centralnoj regiji Crne Gore.

Trening će se sprovoditi po akreditovanom programu UMHCG-a kod Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu i obuhvatiće teorijska i praktična znanja, kao i iskustva iz prakse i dati smjernice za rad s osobama s invaliditetom prilikom procjene, obezbjeđivanja, razvoja, pružanja i nadgledanja usluga socijalne i dječje zaštite, koji uključuje ravnopravan i dostojanstven život i osnaživanje za samostalan život. Obuka, takođe, omogućava stručnim radnicima i saradnicima da adekvatnije sagledaju individualne potrebe korisnika i predlože najadekvatnije mjere, tj. usluge kojima će se postići najefektivniji ishodi i rezultati

Pored usluga podrške za život u zajednici koje su neizostavni segment ove obuke, glavni akcenat će biti stavljen na socijalno-edukativne usluge s ciljem da se stručni radnici osnaže za pružanje i podsticanje razvoja ovih usluga za OSI, ali i da se podstaknu na pravilan uticaj procesa (samo)prihvatanja invaliditeta i (samo)procjene potreba, ličnog osnaživanja, savjetovanja, podsticanja grupa samopodrške i dr.

Obuka će za krajnji rezultat imati: aktivnije, produktivnije i samostalnije osobe s invaliditetom, s osjećajem uvažavanja njihovih prava, potreba, mogućnosti i cijele ličnosti. 

Na ovaj Trening se mogu prijaviti stručni radnici/ce i/li saradnici u centrima za socijalni rad i kod pružalaca usluga socijalne i dječje zaštite, odnosno svi zaposleni u ustanovama socijalne i dječje zaštite na nacionalnom i lokalnom nivou: centrima za socijalni rad, centrima za smještaj djece, mladih, odraslih i starijih osoba s invaliditetom i kod licenciranih pružalaca usluga.

Pored Zakonom propisanih uslova za status zaposlenih u ustanovama socijalne i dječje zaštite -  posjedovanje licence za rad, odnosno položenog stručnog ispita, ova obuka je primarno namijenjena zaposlenima u institucijama koje direktno ili indireknto rade s osobama s invaliditetom, odnosno odlučuju i imaju ulogu u ostvarivanju njihovih prava. Pored toga, kao važan uslov uzeće se u obzir motiv i inicijativa od strane institucija socijalne i dječje zaštite, Ministarstva finansija i socijalnog staranja i samih stručnih radnika, odnosno drugih zaposlenih u ustanovama socijalne i dječje zaštite i kod pružalaca usluga socijalne i dječje zaštite. Obuka može biti namijenjena i kreatorima politika, kao i ostalim stručnjacima koji pišu zakone, podzakonske akte, strategije, planove i programe. 

Izuzetno, učesnici/e na obuci mogu biti i zainteresovani kandidati za polaganje stručnog ispita u socijalnoj i dječjoj zaštiti uz prethodnu prijavu za polaganje ispita (u periodu između prijave i datuma polaganja). 

Obuka će trajati tri dana. Učesnici su u obavezi pohađati najmanje 90% obuke kako bi stekli uslov za izdavanje sertifikata. 

Zainteresovani kandidati se prijavljuju dostavljanjem biografije i motivacionog pisma najkasnije do 30. juna 2021. na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.s naznakom Prijava za Trening o socijalno-edukativnim uslugama, a tačan datum i mjesto održavanja Treninga će biti naknadno objavljeni.

Ova obuka planirana je za 15 učesnika/ca i troškove organizacije, snosi UMHCG (prostor, materijal i opremu, osvježenje i ručak), uključujući i smještaj za učesnike koji žive van opštine održavanja Treninga. Odabranim učesnicima obuke biće poslat detaljan program rada, kao i detalji o mjestu održavanja obuke.

Trening se sprovodi u okviru projekta Pristupačnim prevozom do promjena (Accessible drive (for) the change) koji sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, s projektnim partnerima Glavnim gradom Podgorica i Zavodom za socijalnu i dječju zaštiu, uz podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, kroz projekat  IPA II - Višegodišnji program akcije za Crnu Goru za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku (Multi-annual Action Programme for Montenegro on Employment, Education and Social Policies), grant u okviru poziva Podrška pružanju usluga socijalne i dječje zaštite (Support to Provision of Social and Child Protection Services).

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), 14. maja 2021, organizovalo je Onlajn pravno savjetovalište za djecu i mlade s invaliditetom na temu: Razbijanje mitova o invaliditetu.

Događaj je organizovan na Zoom-u, s prenosom na Facebook stranici UMHCG. 
Cilj aktivnosti je osnaživanje osoba s invaliditetom, s posebnim naglaskom na djecu i mlade s invaliditetom, kao i na djevojčice i žene s invaliditetom, da se aktivnije zalažu za svoja prava. Na ovaj način pruža se potrebna stručna podrška ciljnoj grupi da se informiše i podstakne da se aktivnije bori za svoja prava i da ista zaštiti. 

Besplatnim pravnim savjetovanjem obuhvataju se i porodice osoba s invaliditetom na koje pandemija i mjere sprečavanja i oporavka od COVID-19 neprimjereno utiču, što će rezultirati njihovom boljom zaštitom i većom otpornošću na potencijalno negativne mjere. 

Pozivamo djecu i mlade s invaliditetom, kao i njihove porodice i prijatelje da predlože teme i oblasti važne za ostvarivanje prava djece i OSI o kojima treba organizovati naredno Onlajn pravno savjetovalište.

Pitanja se mogu slati putem SMS-a na telefon: 069/385-981 i 067/801-761, e-maila (Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. i Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.), Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me  ili putem čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih).

Ova aktivnost realizuje se u okviru projekta Osnaživanje i kvalitetno uključivanje kroz pomoć, pravne informacije i podršku (EQUALIS – Empowerment and Quality inclUsion through Assistance and Legal Information and Support) koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku UNICEF-a (Predstavništvo u Crnoj Gori).

Pripremila: Aleksandra Pavićević, koordinatorka projekta

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), 7. maja 2021, organizovalo je Onlajn pravno savjetovalište za djecu i mlade s invaliditetom na temu: Vršnjačko nasilje - vrste nasilja i mehanizmi za prepoznavanje i postupanje u slučaju vršnjačkog nasilja.

Događaj je organizovan na Zoom-u, s prenosom na Facebook stranici UMHCG. 

Cilj aktivnosti je osnaživanje osoba s invaliditetom, s posebnim naglaskom na djecu i mlade s invaliditetom, kao i na djevojčice i žene s invaliditetom, da se aktivnije zalažu za svoja prava. Na ovaj način pruža se potrebna stručna podrška ciljnoj grupi da se informiše i podstakne da se aktivnije bori za svoja prava i da ista zaštiti. 

Besplatnim pravnim savjetovanjem obuhvataju se i porodice osoba s invaliditetom na koje pandemija i mjere sprečavanja i oporavka od COVID-19 neprimjereno utiču, što će rezultirati njihovom boljom zaštitom i većom otpornošću na potencijalno negativne mjere. 

Pozivamo djecu i mlade s invaliditetom, kao i njihove porodice i prijatelje da predlože teme i oblasti važne za ostvarivanje prava djece i OSI o kojima treba organizovati naredno Onlajn pravno savjetovalište.

Pitanja se mogu slati putem SMS-a na telefon: 069/385-981 i 067/801-761, e-maila (Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. i Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.), Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me  ili putem čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih).

Ova aktivnost realizuje se u okviru projekta Osnaživanje i kvalitetno uključivanje kroz pomoć, pravne informacije i podršku (EQUALIS – Empowerment and Quality inclUsion through Assistance and Legal Information and Support) koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku UNICEF-a (Predstavništvo u Crnoj Gori).


Pripremila: Aleksandra Pavićević, koordinatorka projekta

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), 14. maja 2021, u 11.00 časova, organizuje Onlajn pravno savjetovalište za djecu i mlade s invaliditetom, kao i članove njihovih porodica. 

Tema savjetovališta biće: Razbijanje mitova o invaliditetu.

Događaj će biti organizovan na Zoom-u, s prenosom na Facebook stranici UMHCG. 

Cilj aktivnosti je osnaživanje osoba s invaliditetom, s posebnim naglaskom na djecu i mlade s invaliditetom i članove njihovih porodica, da se aktivnije zalažu za svoja prava.

Na ovaj način pružiće se potrebna stručna podrška ciljnoj grupi da se informiše i podstakne da se aktivnije bori za ostvarivanje i zaštitu svojih prava.

Pozivamo sve zainteresovane za prava djece i OSI da nam do 13. maja 2021. do 13.00 časova dostave pitanja iz navedene oblasti na koja žele odgovore. Pitanja će moći da se postave i u toku same konferencije. 

Pitanja se mogu slati putem SMS-a na telefon: 069/385-981 i 067/801-761, e-maila (Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. i Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.) Fejsbuk straniceInstagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me ili putem čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih). 

Nakon završetka snimak će biti objavljen na platformi Vršnjačkapodrška.me i YouTube stranici UMHCG-a i biće dostupan svim zainteresovanim stranama koje bi mogle pronaći odgovore na svoja pitanja. 

Ova aktivnost realizuje se u okviru projekta Osnaživanje i kvalitetno uključivanje kroz pomoć, pravne informacije i podršku (EQUALIS – Empowerment and Quality inclUsion through Assistance and Legal Information and Support) koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku UNICEF-a (Predstavništvo u Crnoj Gori).

Pripremila: Aleksandra Pavićević, koordinatorka projekta

U susret Evropskom danu samostalnog života, sagovornik našeg portala bio je član Evropskog parlamenta, psihijatar i jedan od inicijatora pokreta za samostalni život u Grčkoj, Stilios Kimpuropulos (Stelios Kympouropoulos). S njim smo razgovarali o borbi za samostalni život iz različitih aspekata, od ličnog do političkog, i dobili snažne poruke kao motivaciju za dalji rad. 

DisabilityINFO: Jedan ste od osnivača pokreta za samostalni život OSI u Grčkoj. Možete li našim čitaocima opisati kako je tekao Vaš aktivistički put? 

SK: Grčka je zemlja koja do skoro uopšte nije imala zakonski okvir o samostalnom životu (SŽ). Lično, bio sam svjestan našeg prava na SŽ otkad sam bio tinejdžer, uglavnom putem informacija s interneta. Kad mi je bilo dvadesetak godina učestvovao sam u nekim aktivnostima Evropske mreže za samostalni život (European Network on Independent Living - ENIL) i shvatio sam koliko je samostalni život važan za svaku osobu s invaliditetom i koliko nam trebaju usluge za samostalni život u Grčkoj. Odlučio sam da 2013. formiram grupu mladih osoba s invaliditetom koje dijele isto interesovanje za samostalni život, da se priključimo ENIL-ovoj "Vožnji za slobodu" (Freedom Drive) te godine, ali je zapravo moj cilj bio da napravimo prve korake ka samostalnom životu u mojoj zemlji. Godinu kasnije, osnovali smo Organizaciju za samostalni život Grčke „i-living“ (Independent Living Organization of Greece «i-living»), da bismo proširili filozofiju SŽ u našem društvu, informisali osobe s invaliditetom o njihovim pravima, pregovarali s grčkom vladom, uz saradnju s ENIL-om, u čijem bordu sam bio član. 

DisabilityINFO: Šta smatrate najvećim preprekama za ostvarivanje prava na SŽ OSI u Evropi? 

SK: Govoreći o pravu osoba s invaliditetom da žive samostalno, velike su razlike širom Evrope. Neke evropske zemlje još nemaju šeme personalne asistencije, nemaju efikasan pristupačan javni prevoz, nema mogućnosti da osobe s invaliditetom budu uključene u obrazovanje ili da se zaposle. Dok se neka od njih ili sva ova prava ne poštuju, osobe s invaliditetom ne mogu živjeti samostalno. Po mom mišljenju, najveća prepreka je nedostatak emancipovanosti osoba s invaliditetom. Strategija Evropske unije za osobe s invaliditetom 2021-2030 teži primjeni UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i krajnjem smanjenju tog dispariteta. 

DisabilityINFO: Pravo na samostalan život uveliko zavisi od odluka koje donose političari. Koliko je, po Vašem mišljenju, važno učešće OSI u političkom životu? Šta je bila Vaša motivacija da se aktivno uključite u politiku? 

SK: Oko 15% svjetske populacije ima neku vrstu oštećenja. Statistički gledano, osobe s invaliditetom treba da budu predstavljene u političkom životu. Odluke o pravima osoba s invaliditetom ne mogu se donositi bez nas, to je nešto za šta se svjetski pokret za prava OSI zalaže već više od 50 godina, ali to i dalje nije postignuto na onom nivou na kom je to društvu potrebno. Osobe s invaliditetom treba da shvate da je naša obaveza da učestvujemo u donošenju odluka, ne samo kao političari, već najviše kroz aktivizam, kao građani ili kao članovi organizacija. Sigurno je moje interesovanje za naša prava, a posebno činjenica da se ona krše, bio impuls da se uključim, u nekoj mjeri, ali srž moje motivacije su u suštini ljudska prava i posebno dobrobit svakog djeteta, bez obzira na invaliditet ili porijeklo. Moj idetitet političara s invaliditetom me ne ograničava u oblasti invaliditeta, već upravo suprotno – on je uticao na mene da se borim za pravičnost. 

DisabilityINFO: Imajuću u vidu Vašu profesijurecite nam koliko je mentalno zdravlje OSI važno za samoprihvatanje invaliditeta i samostalni život? Prepoznajete li neke izazove koji bi se mogli riješiti kroz psihosocijalno osnaživanje OSI i kakva su iskustva država EU u ovoj oblasti?

SK: U našem svakodnevnom životu, osobe s invaliditetom se susrijeću s mnogim barijerama koje postavljaju društva u kojima živimo. Da bismo ih prevazišli trošimo energiju, vrijeme, mentalnu izdržljivost, novac, i sl. Ovo se održava na posmatranje mentalnog zdravlja kao nepotrebnog luksuza za mnoge osobe s invaliditetom i njihove porodice, iako je mentalno zdravlje ključno za samoprihvatanje i osnaživanje. Ovo vodi u začarani krug u kome prepreke opstaju, a osobe s invaliditetom nijesu osnažene da mijenjaju društvo i žive samostalno. Dobro mentalno zdravlje može da prekine ovaj krug. U EU postoje neki napori za osnaživanje, posebno za mlade, kroz Erasmus+ programe, gdje se osobe s invaliditetom osnažuju i edukuju kroz vršnjačku podršku kako da zastupaju svoja prava i da budu manje zavisne. U zemljama članicama EU, gdje je dostignut dovoljan nivo socijalne uključenosti i samostalnog
života, mentalno zdravlje je sad priortiet, ali nema potrebe da bilo ko od nas čeka da sebi osigura životne uslove prije nego što se pobrine za svoje mentalno zdravlje, zato što jedno doprinosi drugom, i obratno. 

DisabilityINFO: Kakvu biste poruku uputili političarima u Crnoj Gori – na koji način mogu svojim radom doprinijeti stvaranju uslova za SŽ OSI, nasuprot zbrinjavanju i institucionalizaciji? 

SK: Političari u svakoj zemlji treba da predstavljaju i zadovoljavaju potrebe i želje ljudi. Kad je riječ o osobama s invaliditetom, prije svega političari treba da budu informisani o našim pravima, međunarodnim konvencijama, svim pozitivnim modelima primjene ovih prava u svijetu i o lokalnim uslovima, neadekvatnostima i neusklađenostima. Da bi se ovo postiglo, osobe s invaliditetom treba da budu uključene u sve faze donošenja odluka o samostalnom životu. Moje iskustvo govori da svaka vlada i svaki političar želi da ispuni zahtjeve ljudi, ali su ljudi ti koji moraju da im pokažu kako. Kad institucionalizacija postoji, nijedan političar neće misliti o alternativama ili ih planirati, ako osobe s invaliditetom ne zagovaraju samostalni život i ne iskažu spremnost da sarađuju s vladom u svim detaljima prelaska s institucionalne brige na samostalni život u zajednici. Dakle, moja poruka za njih bi bila da slušaju naš glas, informišu se o onome što se primjenjuje u svijetu i više sarađuju s osobama s invaliditetom iz Crne Gore, a manje s ekspertima bez invaliditeta. 

DisabilityINFO: Šta je Vaša poruka za osobe s invaliditetom, koji su ključni elementi samostalnog života za koje svako od njih treba da se bori? 

SK: Moja poruka osobama s invaliditetom je ista kao i moja poruka političarima. Činjenica da imamo invaliditet ne znači da znamo dovoljno o svojim pravima i najboljim načinima da se ona zaštite i unaprijede. Osobe s invaliditetom iz Crne Gore treba da budu informisane o istim oblastima kao i vaši političari i da uvijek kontaktiraju druge evropske organizacije koje vode osobe s invaliditetom. Jedino vi možete dati smjernice vašoj vladi i uspostaviti okvir za samostalni život, u kom će osobe s invaliditetom iz Crne Gore imati potpunu kontrolu nad svojim životima i slobodu da biraju svoje životne uslove, što je na kraju jedini ključni element samostalnog života. 

DisabilityINFO: Šta biste preporučili crnogorskim organizacijama osoba s invaliditetom kako bi efikasnije zagovarale samostalni život osoba s invaliditetom? 

SK: Zaista se nadam da crnogorske organizacije osobe s invaliditetom vode i predstavljaju osobe s invaliditetom... Tijesna saradnja s evropskim organizacijama za samostalni život može biti korisna za dijeljenje iskustava i rješavanje problema koji će se desiti na vašem putu ka samostalnom životu. Učinite svoje prisustvo primijetnim za vaše političare, budite glasni i spremni da uradite sav posao. Učinite da osjete da znate kako da postignete samostalni život i da to nije samo prava stvar koju treba uraditi, već i nešto najkorisnije za cijelo društvo. Ne zaboravite da širite principe samostalnog života na način da se još više osoba s invaliditetom pridruži vašoj borbi i da šire društvo bude spremno da prihvati bilo kakav zakonski okvir za samostalni život, vodite kampanje koje će uključivati obje ciljne grupe. Na kraju, ali ne i manje važno, ne zaboravite da se nadate, Grčka i Crna Gora plove istim brodom ka ovom cilju. Saradnja je ključ za bolja dostignuća i proslava Evropskog dana samostalnog života je samo pokretač daljeg rada.  

Pripremila: Anđela Radovanović

U susret Evropskom danu samostalnog života, 5. maju, razgovarali smo s američkim novinarom Džoom Šapirom (Joe Shapiro), jednim od pionira izvještavanja o pravima osoba s invaliditetom i autorom jedne od najpoznatijih knjiga o nastanku pokreta za samostalni život – „Bez sažaljenja“. Pitali smo ga o inspiraciji, promjeni svijesti, perspektivama novih generacija, ali i o porukama za novinare i pokret za prava OSI.

DisabilityINFO: Autor ste jedne od najprepoznatljivijih knjiga „Bez sažaljenja“ (No pity), koja govori o nastanku pokreta za samostalni život osoba s invaliditetom. Šta Vas je motivisalo da pišete na ovu temu? 

DŽŠ: Slučajno sam otkrio pokret za građanska prava osoba s invaliditetom 1987. Bio sam novinar u lokalnom nedjeljniku i tražio sam stvari o kojima bih mogao da pišem. Predstavnica za štampu grupe osoba s invaliditetom mi je rekla da neki od njih dolaze u Vašington zbog nacrta nečega što su zvali Zakon o Amerikancima s invaliditetom (Americans with Disabilities Act - ADA). Otišao sam u hotel u kom su se okupili. Pričali su o invaliditetu kao o pitanju građanskih prava, ne kao o pitanju zdravstvene zaštite i to mi je bilo novo. Najprije, to nijesam očekivao. Međutim, kad sam napuštao hotel tog dana, ispred su bila dva taksija. Jedan je pokupio mene. Drugi je vidio čovjeka iza mene, koji je koristio kolica, okrenuo se i odjurio niz ulicu, radije nego da ga preveze. To je učinilo da razumijem na koji način su životi osoba s invaliditetom ograničavani – ne njihovom invalidnošću, nego odnosom drugih i barijerama u društvu. 

Otišao sam u kancelariju i počeo da pišem svoju prvu priču o pokretu za građanska prava osoba s invaliditetom. Jedan od prvih poziva koji sam imao bio je sa Džudi Hjuman (Judy Heumann), osnivačicom pokreta. Rekla mi je: “Invaliditet postaje tragedija kad društvo ne obezbijedi stvari koje su nam potrebne da vodimo svoje živote: mogućnosti za zapošljavanje ili zgrade bez prepreka, na primjer. Za mene nije tragedija to što koristim kolica”. 

(Moj časopis nije objavio moju prvu priču o pokretu za prava osoba s invaliditetom. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije objavljena je u Vašington Post-u (Washington Post)

Shvatio sam da postoji pokret osoba s invaliditetom o kome se malo zna među ljudima izvan zajednice i čak i među samim osobama s invaliditetom. Zainteresovan sam za pokrete za građanska prava. Htio sam da ispričam priču o ovom. 

Počeo sam da izvještavam o njemu. Osobe s invaliditetom (počevši od vođa pokreta Džudi Hjuman i Eda Robertsa (Ed Roberts) bili su dobri i strpljivi učitelji. 

DisabilityINFO: Da li je i na koji način je praćenje prava osoba s invaliditetom uticalo na oblikovanje Vaše profesionalne karijere? A promjene ličnih stavova? 

DŽŠ: Kad sam počeo da pišem o pravima osoba s invaliditetom, drugi novinari u SAD nijesu pokrivali ovu temu. Mogao sam da pišem o aspektu invaliditeta u svim pričama – o zdravstvenoj zaštiti ili starenju, o obrazovanju ili stanovanju, o djeci ili porodicama. 

Na primjer, 2005. sam proveo godinu pišući o američkim vojnicima koji su se vratili iz Iraka i Afganistana s posljedicama psihičkih i psihijatrijskih povreda zadobijenih u ratu. 

Dobio sam jedan od najboljih poslova u novinarstvu zbog mog pisanja o invaliditetu. Već sam bio napisao “Bez sažaljenja” kad me je angažovao NPR – nacionalna radijska mreža. Urednici su primijetili moje izvještavanje o invaliditetu i željeli su da donesem taj rad na radio. 

Naučio sam puno od osoba s invaliditetom. Naučio sam kako su prinuđeni da se prilagode situaciji. Gledao sam i učio koliko su kreativni, fleksibilni i strpljivi. Mislim da sam i sam unaprijedio te osobine. 

Naravno, naučio sam da je invaliditet neodvojivi dio života. Da ćemo se mi ili naše porodice suočavati s invaliditetom u svim djelovima naših života i sigurno kako budemo starili. Kako je professor Irv Zola (Irv Zola) govorio: “Sve nas samo kora od banana dijeli da se pridružimo zajednici osoba s invaliditetom”. 

DisabilityINFO: Ako se osvrnete na istorijat borbe za samostalni život od vremena iz “Bez sažaljenja” do danas, šta se promijenilo? Vidite li nove generacije osoba s invaliditetom kao pokretače novih progresivnih ideja, nalik na generaciju čiji ste aktivizam pratili? Ili je situacija drugačija, i kakva? Kako biste napravili paralelu između građanske svijesti i građanskog aktivizma tada i danas?

DŽŠ: Prošlo je više od 30 godina od usvajanja Zakona o Amerikancima s invaliditetom. U priči povodom tridesete godišnjice za Njujork Tajms (New York Times) napisao sam da djeluje da su nove generacije osoba s invaliditetom otvorenije u vezi sa svojim invaliditetom i da očekuju potpuniju zakonsku zaštitu. Oni očekuju da im ADA da iste mogućnosti kao i svima drugima. 

Citirao sam Mariju Taun (Maria Town), koja je tada imala 33 godina, koja ima cerebralnu paralizu i vodi grupu osoba s invaliditetom, Američku asocijaciju osoba s invaliditetom (American Association of People with Disabilities). Ranija generacija koja je izgradila pokret za prava osoba s invaliditetom u Americi je oblikovala njihov pokret kao slijed „borbe za građanska prava šezdesetih i borbe za ženska prava sedamdesetih“. Ali, za osobe koje su odrasle nakon što je ADA usvojen, poput Marije, ključne društvene reforme koje su na njih uticale uključuju pobjedu u borbi za ravnopravno zasnivanje braka za LGBT Amerikance, borbu za Obamin sistem zdravstvene zaštite (Obamacare) i bolji pristup zdravstvenoj zaštiti i pokret za prava osoba crne boje kože (Black Lives Matter). 

Jedan od rezultata je da oni vide više intersekcionalnosti u pokretu – da su prava OSI dio borbe za prava žena, lezbejki, gejeva i transrodnih osoba, osoba drugačije boje kože. I prošlogodišnji protesti pokreta za prava osoba crne boje kože (Black Lives Matter) pomogli su Amerikancima da počnu misliti o drugim grupama – kao što su osobe s invaliditetom – koje nijesu u potpunosti uključeni u sve privilegije našeg društva. 

Druga promjena koju vidim: pokret za prava osoba s invaliditetom uči nas aktivnostima u oblasti starenja. Veliki procenat smrti usljed COVID-19 se desio u staračkim domovima. Amerikanci su počeli da razmišljaju o tome kako da ostare u sopstvenim domovima. Ovo je bilo u centru borbe osoba s invaliditetom godinama. Predsjednik Bajden (Biden) je nedavno predložio značajno proširenje državnog finansiranja da bi omogućio da osobe s invaliditetom, bilo da su mlade ili stare, mogu dobiti dugoročnu njegu u sopstvenom domu. 

DisabilityINFO: UMHCG u okviru kampanje za obilježavanje 5. maja sprovodi konkurs za najbolji novinarski prilog na temu samostalnog života. Šta bi bila Vaša poruka za Vaše kolege novinare koji se bave pravima OSI? Vidite li da postoji prostor za pričanje novih priča koje mogu da pokrenu lavinu promjena? 

DŽŠ: Poručio bih novinarima da postoje ubjedljive priče o invaliditetu koje se mogu napisati. Poslušajte šta osobe s invaliditetom imaju da kažu. Ima mnogo toga što svi mi možemo da naučimo – kako žele da izgledaju njihovo dostojanstvo, jednakost i uključenost. 

DisabilityINFO: Kakva bi bila Vaša poruka za osobe s invaliditetom u Crnoj Gori, koji su ključni koraci za uspjeh na putu ka samostalnom životu? 

DŽŠ: To nije lak put. Ali osobe s invaliditetom najbolje znaju šta im treba da bi živjele samostalne i ispunjujuće živote. 

Hvala vam što me pitate za moje mišljenje o invaliditetu. Cijenim priliku da budem dio vaše proslave - Već nekoliko godina sam gledao dobar rad i organizovanje pokreta za prava osoba s invaliditetom u Crnoj Gori. 

Pripremila: Anđela Radovanović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), 7. maja 2021, u 11.00 časova, organizuje Onlajn pravno savjetovalište za djecu i mlade s invaliditetom, kao i članove njihovih porodica. 

Tema savjetovališta biće: Vršnjačko nasilje - vrste nasilja i mehanizmi za prepoznavanje i postupanje u slučaju vršnjačkog nasilja.

Događaj će biti organizovan na Zoom-u, s prenosom na Facebook stranici UMHCG. 

Cilj aktivnosti je osnaživanje osoba s invaliditetom, s posebnim naglaskom na djecu i mlade s invaliditetom i članove njihovih porodica, da se aktivnije zalažu za svoja prava.

Na ovaj način pružiće se potrebna stručna podrška ciljnoj grupi da se informiše i podstakne da se aktivnije bori za ostvarivanje i zaštitu svojih prava.

Pozivamo sve zainteresovane za prava djece i OSI da nam do 7. maja 2021. do 10.00 časova dostave pitanja iz navedene oblasti na koja žele odgovore. Pitanja će moći da se postave i u toku same konferencije. 

Pitanja se mogu slati putem SMS-a na telefon: 069/385-981 i 067/801-761, e-maila (Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. i Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.) Fejsbuk straniceInstagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me ili putem čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih). 

Nakon završetka snimak će biti objavljen na platformi Vršnjačkapodrška.me i YouTube stranici UMHCG-a i biće dostupan svim zainteresovanim stranama koje bi mogle pronaći odgovore na svoja pitanja. 

Ova aktivnost realizuje se u okviru projekta Osnaživanje i kvalitetno uključivanje kroz pomoć, pravne informacije i podršku (EQUALIS – Empowerment and Quality inclUsion through Assistance and Legal Information and Support) koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku UNICEF-a (Predstavništvo u Crnoj Gori).

Pripremila: Aleksandra Pavićević, koordinatorka projekta

Strana 71 od 89

Back to top