
Kristian
FILMSKI FESTIVAL „BIOSKOP BEZ BARIJERA“ U MOSKVI
Od 26. do 30. novembra u Moskvi će biti održan 10. međunarodni filmski festival „Bioskop bez barijera“ („Кино без барьеров“). Gledaoci će biti u prilici da besplatno pogledaju najbolje ruske i inostrane dugometražne, kratkometražne i animirane filmove o osobama s invaliditetom, kao i filmove u kojima su akteri same OSI.
Ove godine će festival zbog epidemiološke situacije biti održan u hibridnoj formi – uživo i onlajn. Svi filmovi imaju titlove na ruskom jeziku, a biće obezbijeđeno i tumačenje za osobe s oštećenjem vida.
Besplatne projekcije će se održavati u bioskopu Kapo skaj (КАРО SKY 17) u tržnom centru Aviapark od 27. do 29. novembra.
Besplatne onlajn projekcije, ceremonija otaranja, diskusije i radionice će se održavati od 26. do 30. novembra na sajtu festivala. Za gledanje filmova je potrebno da se registrujete. Filmovi će biti dostupni tokom cijelog trajanja festivala.
Na festivalu će biti prikazani i već poznati filmovi i nova ostvarenja, kao što je svjetski poznat film Soko od kikiriki putera (Peanut butter falcon) u kome glume holivudske zvijezde Šeja Lebif (Shia LaBeouf) i Dakota Džonson (Dacota Johnson), istinita priča o mladiću s Daun sindromom koja je inspirisala na hiljade ljudi. Glavnu ulogu igra Zek Gotsagen (Zac Gotsagen), prva osoba na svijetu s Daun sindromom koja je stekla glumačko obrazovanje. Takođe, na festivalu će biti prikazan i najbolji dječiji film s Međunarodnog festivala u Torontu Zlogonje, o dječaku s cerebralnom paralizom, ljubavni film Misli mojih misli (Mind my mind) o mladiću s autizmom i mnogi drugi filmovi koji su osvojili nagrade širom svijeta.
Ove godine na festival je prijavljeno preko 900 filmova iz 56 država, od kojih su organizatori odabrali 50 najboljih koji će se nadmetati za nagrade u sljedećim nominacijama: najbolji dugometražni igrani film; najbolji krakometražni igrani film; najbolji dugometražni dokumentarni film; najbolji kratkometražni dokumentarni film; najbolji animirani film; najbolji film koji razbija predrasude; film s najviše životnog optimizma; najbolji dječji film; najbolji film o pravima osoba s invaliditetom; najbolja režija; najbolja montaža; najbolji glumac; najbolja glumica; posebna nagrada predsjednika žirija; nagrada žirija i nagrada publike.
U takmičarskoj selekciji nalazi se i jedan film iz Crne Gore – Ambrozovi životni trikovi, u režiji Gojka Berkuljana.
Filmski festival već dvadeset godina organizuje Regionalna društvena organizacija osoba s invaliditetom „Perspektiva“ (Региональная общественная организация людей с инвалидностью «Перспектива»).
Otkad festival postoji na njemu je prikazano preko 200 filmova iz cijelog svijeta: SAD, Kanade, Njemačke, Francuske, Novog Zelanda i brojnih drugih. Samo u Moskvi, filmove je pogledalo preko 25000 ljudi.
Denis Roza (Денис Роза), direktor festivala „Bioskop bez barijera“ i „Perpektive“ navodi: „Iako govorimo da je festival posvećen filmovima o osobama s invaliditetom, on je jednostavno festival o ljudima – o njihovim sudbinama, međusobnim odnosima i osjećanjima i naravno, o ljubavi. To i jeste naša osnovna misija – da pokžemo da se osobe s invaliditetom ni po čemu ne razlikuju od drugih – oni takođe žele da imaju aktivne i zanimljive živote, da vole, druže se i stvaraju.“
Džon Alpert, američki novinar i reditelj dokumentarnih filmova, član žirija Festivala, poručuje: „Oosbe s invaliditetom su najbrojnija manjina, kako u Rusiji, tako i u Americi. Ovakvi filmovi nam pomažu da ih bolje razumijemo, da shvatimo njihov doprinos društvu. A društvo postaje jače i bolje ako svaki njegov član ima jednake mogućnosti da da svoj doprinos. Srećan sam što će na Festivalu moći da se pogleda mnogo jako dobrih filmova“.
Andrej Rajkin (Андрей Райкин), novinar, reditelj, scenarista, urednik Službe informisanja TV kanala „Kultura“ (Культура) kaže: „Već nekoliko godina sam u organizacionom odboru i žiriju festivala „Bioskop bez barijera“. I ne prestajem da budem oduševljen velikim brojem talentovanih, neobičnih, virtuozno snimljenih filmova o složenoj temi – životu osoba s invaliditetom.“
Ove godine predsjednik žirija je reditelj Vladimir Kot (Владимир Котт), a među članovima su Aleksej Čupov (Алексей Чупов), Natalija Merkulova (Наталья Меркулова), Irina Vasiljeva (Ирина Васильева), američki reditelj Džon Alpert, stručnjaci za animirani film Ivan Maksimov (Иван Максимов), Sergej Merinov (Сергей Меринов), Mihail Aldašin (Михаил Алдашин), novinari i filmski kritičari Jegor Moskvitin (Егор Москвитин), Liza Surganova (Лиза Сурганова), Maksim Zagavora (Максим Заговора) i drugi.
Osim projekcija, festival prate diskusije o filmovima i problemima koji su prikazani u njima na kojima učestvuju reditelji, akteri filmova, studenti dramskih umjetnosti, predstavnici organizacija OSI.
Prevela s ruskog i pripremila: Anđela Radovanović
Izvor: Кино без барьеров
Čegar: Paraatletičari uprkos pandemiji opravdali očekivanja
Crnogorski paraatletičari su, uprkos tome što je 2020. bila teška godini u sportskom i svakom drugom spislu, popravili lične rekorde ili ostali na nivou svojih najboljih rezultata, kazao je trener atletske reprezentacije Veljko Čegar.
On je podsjetio da su ostvareni rezultati u sistemu takmičenja koji je Paraolimpijski komitet bio primoran da osmisli jer se zbog pandemije koronavirusa nije moglo nastupati u inostranstvu.
Prema njegovim riječima, paraatletičari su u nedostatku svojih koristili takmičenjima iz redovnog programa Atletskog saveza.
“U periodu kada smo imali i diskontinuitet u treningu, naši sportisti Miloš Spaić i Radmilo Baranin su uspjeli da poprave lične rekorde”, kazao je Čegar.
Spaić je na bacačkom mitingu u Draževini kuglu bacio 11 metara i 49 centimetara, što je za 58 centimetara bolji rezultat od njegovog prethodnog rekorda.
Baranin, evropski prvak iz Groseta 2016. u bacanju koplja, na državnom prvenstvu u Baru koplje je bacio 21 metar i 90 centimetara i popravio lični rekord.
Čegar je pohvalio i Nikolu Nikolića, koji je ove sezone disk bacio 37 metara i 63 centimetra.
“Nikolić je mnogo napredovao u odnosu na prošlogodišnje rezultate. Ostali paraatletičari, Marijana Goranović i Maja Rajković, bili su na prihvatljivom nivou rezultata”, kazao je Čegar.
Govoreći o narednoj sezoni, trofejni stručnjak kazao je da je sve pod znakom pitanja i da niko ne zna kako će se situacija sa pandemijom odvijati.
On je saopštio da je paraatletska reprezentacija počela sa treninzima i pripremama za sljedeću godinu, podsjećajući da su najznačajnija predviđena takmičenja Evropsko prvenstvo u Poljskoj i Paraolimpijske igre u Tokiju.
Prema riječima Čegara, kalendar Međunarodne paraatletske federacije predviđa da će ta takmičenja biti održana u predviđenom terminu.
“Imamo veliku nepoznanicu koliko ćemo moći da treniramo i pripremimo se za ta takmičenja. Mi imamo ogromnu želju i volju, ali prije svega moramo voditi računa o zdravlju naših sportista. Ukoliko se svi uslovi stvore za kontinuitet u treningu siguran sam da će naši takmičari sljedeće godine biti mnogo uspješniji”, rekao je Čegar.
Bacač kugle, Miloš Spaić kazao je da je prošla sezona, iako turbulentna zbog pandemije korona virusa, za njega bila rezultatski dobra.
“Bez obzira na pandemiju imali smo šest takmičenja u Crnoj Gori, što je doprinijelo da ostanemo u formi, iako je bilo po sistemu stani kreni. Meni je prošla sezona bila odlična, bacio sam najbolji rezultat u karijeri”, kazao je Spaić.
On je rekao da je počeo sa pripremama za narednu sezonu i nastupe na Evropskom prvenstvu i Paraolimpijskim igrama.
“Nadam se da će, prije svega, biti održana takmičenja uprkos pandemiji. Daću sve od sebe da budem u što boljoj formi i da moj rezultat bude što bolji. To je ono što mogu da obećam, a nadam se nekoj medalji”, rekao je Spaić.
Paratletičari su Crnoj Gori podarili četiri evropske medalje.
U Grosetu, 2016. godine, Radmilo Baranin je osvojio zlatnu medalju u bacanju koplja i srebrnu u kugli, dok je Goranović bila srebrna u bacanju kugle. Goranović je isti rezultat ponovila i dvije godine kasnije u Berlinu.
Izvor: www.mina.news
Najava: UMHCG sprovodi monitoring i mapiranje obilježenih parking mjesta za OSI na teritoriji tri crnogorske opštine
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore će u narednih 20 dana sprovesti monitoring i mapiranje obilježenih parking mjesta na teritoriji tri crnogorske opštine, i to u Nikšiću, Baru i Budvi.
Prije početka sprovođenja monitoringa formiran je monitoring tim koji će obilaziti navedene gradove, i tom prilikom popunjavati unaprijed pripremljeni Vodič o pristupačnosti parking mjesta za OSI.
Pomenuti vodič se sastoji od seta pitanja koja su pripremljena u skladu s Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom kao podzakonskog akta Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Formiran je u namjeri da omogući potpunije i preciznije dobijanje podataka o pristupačnosti i broju parking mjesta za OSI.
Dobijeni podaci će nakon sistematizacije poslužiti za kasnije inicijative lokalnim službama u cilju preduzimanja aktivnosti na adekvatnom obilježavanju parking mjesta, ili izradi nedostajućih, predviđenih propisima.
Navedena aktivnost je dio projekta PUTokaz za OSI koji je podržan kroz javni konkurs za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite lica sa invaliditetom raspisanog od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva.
Pripremila: Iva Mijović
Najava: UMHCG započinje realizaciju projekta Osvije(S)t(l)i diskriminaciju OSI
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore realizuje projekat Osvije(S)t(l)i diskriminaciju OSI uz finansijsku podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Projekatom se želi doprinijeti podizanju nivoa svjesti i znanja o pravima OSI i smanjenju stepena diskriminacije OSI u Crnoj Gori, kroz specifične ciljeve koji se odnose se na: povećanje informisanosti i znanja OSI o načinima ostvarivanja svojih prava, kao i mehanizmima zaštite od diskriminacije u Crnoj Gori; doprinos informisanju i osnaživanju OSI, advokata, sudija, zaposlenih u tužilaštvu i medija o obavezama i garancijama koje proizilaze iz međunarodnih dokumenata o pravima OSI, a prije svega iz Konvencije UN o pravima OSI.
Projektom će biti obuhvaćene sve osobe s invaliditetom (prioritetno žene s invaliditetom), advokati, sudije, sudski savjetnici, zaposleni u tužilaštvu, javni i privatni mediji (novinari, radio i TV reporteri, žurnalisti, urednici redakcija i portala), porodice OSI, organizacije OSI, pojedinci, građani, mediji, koji će biti podstaknuti da stečena znanja iz ove oblasti primenjuju u praksi.
Aktivnosti projekta podrazumijevaju: organizovanje treninga za OSI o upravnom postupku i upravnom sporu, analizu o efikasnosti i ishodima upravnih postupaka i sporova OSI pred državnim organima i sudom, organizovanje treninga za advokate, sudije i zaposlene u tužilaštvu o pristupu pravdi OSI, treninga o izvještavanju baziranom na modelu pristupa invaliditetu zasnovanom na ljudskim pravima, pružanje besplatnog pravnog savjetovališta za OSI, promotivne aktivnosti i podaktivnosti u okviru medijske kampanje (izradu lifleta o upravnom sporu i upravnom postupku za OSI, izradu Leksikona ključnih pojmova u oblasti ljudskih prava OSI, završnu konferenciju o postupcima pred organima i pristupu pravdi za OSI.
Projektom se želi doprinijeti povećanoj informisanosti i znanja osoba s invaliditetom (primarno žena s invaliditetom) o upravnom postupku i upravnom sporu i načinima ostvarivanja prava OSI i mehanizmima zaštite od kršenja prava i diskriminacije, većem broju novopokrenutih postupaka pred državnim institucijama i sudovima i ostvarivanja prava OSI, povećanoj informisanosti advokata, sudija, zaposlenih u tužilaštvu i medija o modelima pristupa invaliditetu i uvažavanju ljudskog dostojanstva i integriteta ličnosti OSI.
Aktivnosti projekta realizuju se u okviru konkursa za NVO raspisanog od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava u oblasti zaštite lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti u 2020. Realizacija projekta traje osam mjeseci počev od 30. oktobra 2020, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 23.998,24€.
Pripremila: Dragana Sokić, koordinatorka projekta
Najava: UMHCG započinje s uslugom psiho-socijalnog osnaživanja za žene i djecu s invaliditetom žrtve nasilja, i djecu svjedoke nasilja kao i roditelje djece s invaliditetom
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore započinje s pružanjem usluga individualnog psiho-socijalnog osnaživanja za žene s invaliditetom žrtve nasilja, za djecu s invaliditetom žrtve nasilja i djecu s invaliditetom svjedoke nasilja dok će u paru po dvoje učestvovati roditelji djece s invaliditetom ili će biti takođe uključeni kroz individualni tretman.
Cilj psiho-socijalne podrške i savjetovanja predstavlja priliku za žrtve nasilja da prepoznaju nasilje, da se osnaže da se bore protiv nasilja i/li isto prijave, odnosno zatraže adekvatnu zaštitu, te da dobiju informacije o reakcijama na traumatska iskustva nasilja i njihove posljedice, uče i vježbaju različite tehnike koje im mogu pomoći u smirivanju i prevazilaženju trauma.
Pomenuta aktivnost će rezultirati i umanjenjem stepena diskriminacije, nasilja i društvene marginalizacije i viktimizacije žena i djece s invaliditetom i drugih članova porodica koji imaju invaliditet, kao i povećanom stepenu informisanosti i osnaženosti žena s invaliditetom i djece s invaliditetom, svjedoka nasilja i članova njihovih porodica.
Podrška će se pružati kao psiho-socijalna podrška od strane zaposlenih u UMHCG, s iskustvom u ovoj oblasti, ali i od strane psihološkinje koja će pružati usluge individualnog ili psihološkog savjetovanja i/li terapije u paru (kada su u pitanju roditelji).
Pozivamo sve zainteresovane žene i djecu s invaliditetom žrtve nasilja, djecu s invaliditetom svjedoke nasilja uključujući i roditelje djece s invaliditetom da nam se jave ukoliko im je potreban i smatraju adekvatnim ovakav vid podrške na kontakt telefone 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761 ili na mejl: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..
UMHCG najavom ove aktivnosti ne garantuje svima podršku od strane psihološkinje zbog ograničenosti finansijskog okvira, ali svakako garantuje psiho-socijalnu od strane zaposlenih.
Napomena: Anonimnost učesnica/ka psiho-socijalnog savjetovališta je zagarantovana.
Aktivnost se sprovodi u okviru projekta OSudI nasilje!, podržanog od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Golbalisti sa Grčkom, Poljskom, Portugalom i Slovenijom
Golbal reprezentacija Crne Gore na Evropskom prvenstvu B divizije igraće u A grupi sa Grčkom, Poljskom, Portugalom i Slovenijom, odlučeno je žrijebom. Šampionat će biti odigran od 27. do 31. januara u finskom olimpijskom i paraolimpijskom centru u Pajulahti, a okupiće deset reprezentacija.
U grupi B rivali će biti Velika Britanija, Švedska, Ceška, Izrael, i Rusija.
Selektor Nikola Čurović kazao je da su crnogorski golbalisti dobili tešku grupu, ali da smatra da imaju znanja i iskustva za velike domete. On je naglasio da je do šampionata ostalo više od dva mjeseca i da reprezentacija polako ulazi u završnu fazu priprema.
„Igraćemo u vemo jakoj grupi, ali sam mišljenja da je naša ekipa već dovoljno iskusna i sazrela za najveće domete. Siguran sam da je cilj koji smo zacrtali, a to je osvajanje jedne od medalja i ulazak u A diviziju, dostižan. Za to će nam trebati dobri mečevi u grupi kako bi u nokaut fazu prošli sa što bolje pozicije“, kazao je Čurović.
Prema propozicijama, nakon prve faze takmičenja u kojoj će se igrati po sistemu svako sa svakim, plasman u nokaut fazu izboriće po četiri najbolje selekcije iz obje grupe. Plasman u A diviziju će izboriti tri najbolje ekipe , dok će se u C diviziju preseliti reprezentacije koje zauzmu osmo, deveto i deseto mjesto.
Planirano je reprezentacije u Pajalahti doputuju 22. januara, gdje će tri dana trenirati u karantinskim uslovima.
Crna Gora je plasman u B diviziju izborila osvajanjem srebrne medalje na prošlogodišnjem prvenstvu C divizije u italijanskoj Lakvili.
Izvor: portal RTCG
ABILIZAM POSTOJI SVUDA, PA ČAK I U FEMINIZMU
Aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom, Virdžinija Osana (Virginia Ossana) u svom tekstu o abilizmu u feminističkom pokretu koji vam donosimo u nastavku daje zanimljiv uvid o uključenosti žena s invaliditetom.
Odluka poljskog Ustavnog suda da ograniči pravo na abortus me je izazvala da se zamislim i preispitujem. Ne samo o pravu na abortus kao takvom, nego i o feminističkom pokretu u cjelosti i o tome kako je još dug put pred nama da bismo u potpunosti uključili žene s invaliditetom.
Dok sam pratila novosti i gledala žestinu protesta u Varšavi, mislima sam se vratila u avgust 2018. kad smo u mojoj domovini Argentini izašli na ulice da podržimo zakon koji bi abortus učinio zakonitim, sigurnim i besplatnim širom zemlje. Marševi žena u Argentini su obično srećni događaji, s muzikom, plesom, šljokicama i mnoštvom ljudi.
Na jednom od tih marševa bilo nas je doslovno na stotine hiljada. Bila sam presrećna što sam dio toga, osjećala sam se živom, kao dio nečega većeg od mene i s istinskom nadom da promjena dolazi. Sve dok…
Da, nažalost, postoji „sve dok...“
Sve dok nijesam pitala osobu ispred sebe da li bi se mogla pomjeriti da mi napravi malo mjesta. Nijesam imala dovoljno prostora da spustim štake. Osjećala sam kako gubim ravnotežu i morala sam da odmorim na tren. Bila sam umorna, pa sam pitala.
Ono što je uslijedilo još pokušavam da shvatim.
Ta osoba me je pogledala, odnosno, pogledala je moje noge i rekla „Pa, šta TI radiš ovdje?Zašto si došla ako si znala da će biti ovako?“. Bila sam šokirana i jedno što sam mogla da kažem bilo je „Imam jednako pravo da budem ovdje kao i ti“ i da odem. To je bio težak momenat, i nakratko sam pomislila „O, to je samo jedan dan. Pusti to i idi kući“.
Osjetila sam se poniženo, ali sam više osjećala bijes. Nijesam mogla da vjerujem da neko ko u pokretu koji se zalaže za jednaka prava, ovdje i sada, podrazumijeva da mi kao ženi s invaliditetom nije mjesto na maršu. Stvar je u tome da sam i ja žena, takođe, i da treba da budem svuda gdje se raspravlja i odlučuje o našim pravima, posebno seksualnim i reproduktivim.
Ali kad sam stvarno došla kući i pričala o tome s prijateljima u zajednici osoba s invaliditetom shvatila sam da kao borkinja za svoja i prava drugih žena s invaliditetom ovo jednostavno ne smijem da pustim da prođe.
Ovo iskustvo mi je bilo podsjetnik na sav rad koji nas tek čeka i eklatantan primjer kako je abilizam preplavio sve prostore, čak i one za koje se pretpostavlja da su sigurni. Kad razmišljate o ovome možda kažete „Ja nikad ne bih rekao/la tako nešto“. Ipak, postoje i suptilniji načini na koje se žene s invaliditetom isključuju iz feminizma i ti načini, teži za primijetiti, čak su i opasniji. Razmislite samo o svim feminističkim događajima koji se održavaju na višim spratovima bez lifta, pristupačnog toaleta, titlovanja, prevoda na znakovni jezik itd. i razmislite koliko često nam je ta nepristupačnost norma.
Na kraju, nijesam dopustila da taj komentar prođe. Ljutnja koju je on probudio u meni pretvorila se u gorivo koje pokreće moj aktivizam danas. Nastavila sam da idem na marševe. Idem i dalje, čak i kad nijesu pristupačni, da bih pokazala da postojimo, da nam je stalo i da su to i naša prava, takođe.
I dalje se borim za seksualna i reproduktivna prava u cjelini i za pravo na abortus, posebno zato što zakon koji bi abortus učinio zakonitim, sigurnim i besplatnim u Argentini još nije usvojen i zato što se u zemljama poput Poljske seksualna i reproduktivna prava, umjesto unapređivanja, ograničavaju.
Ako feminizam služi da obezbijedi jednakost za sve, on ne smije prisuštiti sebi da zanemari žene s invaliditetom, petinu svih žena na svijetu. Da, treba nam pristupačnost, ali nam isto treba promjena pristupa koja neće preispitivati naše mjesto u pokretu.
Ostaje puno posla i tu smo da ga uradimo.
Zajedno, kako bi trebalo, jer smo i mi žene.
Izvor: Medium.com
Prevela s engleskog: Anđela Radovanović
Rekonstruisana sala nova baza crnogorskog golbala
Golbal reprezentacija Crne Gore i klub Nikšić adaptacijom fiskulturne sale nikšićke osnovne škole “Olga Golović” dobili su odlične uslove i novu bazu tog tipično paraolimpijskog sporta, saopšteno je iz Paraolimpiojskog komiteta (POK).
Navodi se da je projekat rekonstrukcije sale realizovanom u saradnji POK, Saveza slijepih Crne Gore i Golbal kluba Nikšić, a uz podršku Ministarstva sporta i mladih.
POK je, kako je saopšteno, preusmjeravanjem sredstava namijenjenih za učešće na Paraolimpijskim igrama i ostalim međunarodnim takmičenjima, uložio 16 hiljada EUR u rekonstrukciju sale u Nikšiću.
Predsjednik saveza slijepih, Goran Macanović kazao je da su partnerskim odnosom stvoreni uslovi za kvalitetan trenažni proces, prije svega za golbal, ali i drugih sportova u paraolimpizmu.
“Renovirali smo koja je bila u dosta lošem stanju. Postavili smo tarafleks, podlogu na kojoj se igraju zvanična global takmičenja. Time smo obezbijedili uslove da se reprezentacija Crne Gore na kvalitetan način priprema za predstojeće Evropsko prvenstvo B divizije u Finskoj. U salu su uložena značajna finansijska sredstva”, kazao je Macanović.
On je pojasnio da je njihova ponuda za zakup sale, na tenderu koji je raspisala škola, bila najbolja.
“Naša ponuda je prihvaćena i salu smo zakupili narednih pet godina. To je dug period u kome ćemo moći da imamo na raspolaganju odlične uslove za trening. Imaćemo prostora i da salu valorizujemo u saradnji sa drugim klubovima i na taj način obezbijedimo dodatna sredstva za funkcionisanje kluba i golbal sporta u Crnoj Gori”, rekao je Macanović, koji je ujedno i predsjednik Skupštine POK.
Selektor Nikola Čurović saopštio je da crnogorska reprezentacija u novoj sali zvanično počela pripreme za šampionat Evrope, B divizije, koji će od 24. do 31. januara biti odigran u Finskoj.
Komentarišući predstojeći šampionat, Čurović je naglasio da crnogorsku selekciju očekuje nikada ujednačenije takmičenje, na kojem će odlučivati nijanse.
“Optimista sam, nadam se da možemo ostvariti cilj koji smo zacrtali. Ekipa je spoj mladosti i iskustva, koja iza sebe ima već tri EP, a momci su i dalje mladi. Tu vidim našu šansu, idemo da pokažemo kako smo i koliko radili. Nadam se da ćemo uspjeti da ostvarimo cilj”, rekao je Čurović.
On smatra da će favoriti biti Češka, Grčka i Švedska, selekcije koje su prošle godine ispale iz A divizije.
“Ne idemo sa bijelom zastavom. Imamo svoje adute, koje ćemo nadam se uspjeti da iskoristimo. Pokušaćemo da iznenadimo”, rekao je Čurović.
Predsjednik Igor Tomić kazao je da je POK, uz konsultaciju i intenzivnu saradnju sa Ministarstvom sporta i mladih, sredstva opredijeljena za odgođena takmičenja preusmjerio na pomoć klubovima, rekonstrukciju sale i nabavku rekvizita i sportske opreme za paraolimpijce.
“U rekordnom iznosu pomogli smo klubove osoba s invaliditetom, naše osnovne ćelije. Značajna sredstva uložili smo u infrastrastrukturu za trenažni proces naših paraolimpijaca, posebno za renoviranje i adaptaciju fiskulturne sale, koja će u narednih pet godina predstavljati novu bazu crnogorskog paraolimpizma”, rekao je Tomić.
On je podsjetio da je realizovan i projekat nabavke pet specjalizovanih kolica za košarkaše, vrijedan 20 hiljada EUR.
“U završnoj fazi je realizacija nabavke kompletne opreme za crnogorske reprezentativce i specijalizovanih kolica za stoni tenis”, rekao je Tomić.
On je uvjeren da će paraolimpijci sa novom infrastrukturom i opremom, njihovim psihofizičkim momentum koji je bez obzira na koronavirus ostao snažan, biti pravi u najavljenoj paraolimpijskoj, 2021. godini.
Izvor: www.mina.news
Vujačić: Ekonomske mjere pomoći zaobišle OSI
Od početka epidemije koronavirusa Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) za pomoć se javio veći broj osoba sa invalidetom (OSI), nego što je to bio slučaju u prethodnom periodu, kazala je gostujući u programu Radio Kotora izvršna direktorka Marina Vujačić.
,,Nažalost desilo se da veliki broj osoba s invaliditetom u novonastaloj situaciji ostao bez prihoda, bilo da je u pitanju bio stalni radni angažman ili da njihovi članovi porodice ostanu bez posla, a imajući u vidu da su se uvećali troškovi života za pojedine osobe s invaliditetom bilo zaista problematično. Ove godine smo imali skoro trostruko više zahtjeva i za besplatno pravno savjetovalište i besplatnu pravnu pomoć. Veliki broj incijativa smo uputili nadležnim tijelima, institucijama i organizacijama u cilju rješavanja problema osoba s invaliditetom. Navela bih samo neke, kada na primjer bio ukinut javni prevoz, koliko je to otežavalo situaciju osoba s invaliditetom koji nisu vozači, zatim kada su bile mjere zabrane kretanja u jednom dijelu dana, ne mogućnost nabavke određenih ljekova i medicinskih sredstava, zatim u trenutku kada je obustavljen uvoz medicinskih sredstava i opreme, te raznih drugih situacija”, navodi Vujačić.
Ona je dalje podsjetila i da su u jednom periodu bila obustavljena prava iz oblasti domena socijalne dječje zaštite onim osobama s invaliditetom koje to pravo nisu ostvarile u trajnom vremenskom periodu.
,,Naše aktivnosti tokom ove godine bile su dosta različite od redovnih programa i onoga čime se udruženje generalno bavi. Uložili smo brojne žalbe na sve mjere Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) koje su bile ograničavajuće, zbog nekih mjera osi su zaista bili u nemogućnosti da uživaju svoja osnovna ljudska prava, do nekih situacija koje bi zaista posljedično izazvale jako negativne ishode da su trajale duži period. U tom smislu puno puta smo se obraćali NKT-u, ne samo u cilju ublažavanja pojedinih mjera ili izuzimanja osoba sa invaliditetom iz pojedinih mjera, nego i tumačenja mjera koje su na snazi zbog toga što se u praksi dešavalo da oni koji treba da primjene te mjere, drugačije ih tumače i nekada i dodatno ograničavaju osobe sa invaliditetom, u nesmetanom uživanju osnovnih ljudskih prava”, dodaje Vujačić.
Ona dalje ističe da najveći problem predstavlja što NKT i ostale institucije u procesu donošenja odluka nisu uključili organizacije osoba s invaliditetom, kako bi se izbjegle negativne posljedice.
,,Ekonomskim mjerama Vlade Crne Gore je zaobišla osobe s invaliditetom, kad ovo kažem mislim na to da korisnici prava na dodatak za pomoć za njegu i pomoći i ličnu invalidninu među kojima je značajan broj osoba s invaliditetom, nisu imali podršku možda je ironično ali zabrinjavajuće je, da su neki od njih dobili samo po dvije zaštitne maske kao donaciju.
Mi kao organizacija nismo prepoznati kao pogođeni za razliku od nekih drugih privrednika i preduzetnika. NVO niti posebno organizacije osoba s invaliditetom nisu dobili nikakvu podršku kako bi je mogli distribuirati ciljnim grupama. Ono što je donekle bilo u smislu podrške jeste preko Crvenog krsta kada je u pitanju ishrana i neke osnovne namirnice. Možda do tada ni mi nismo bili toliko svjesni koliki broj osoba sa invaliditetom živi u siromaštvu. Dodatna tema koja se za nas otvorila je informatička pismenost djece s invaliditetom, nedostatak opreme i ne mogućnost praćenja nastave koja se održavala online. Ono što je ključno jeste da se tokom krize, kao i prije krize nije uzelo u razmatranje sve ono što može uticati negativno na osobe s invaliditetom, kako bi se te situacije prevazišla i kreirale mjere koje će osi zaista uključiti i neće dovesti do tolikog isključivanja”, naglasila je Vujačić.
Vujačić je za kraj razgovora kazala da se odnos države prema osobama s invaliditetom vremenom mijenja.
,,Ljudska prava su nešto što se i svakog dana i nešto ne može da se čeka, zato ne postoje izgovori poput vremena, finansijskih situacija, a ako ih nema onda je jasno u kakvom položaju se nalaze osobe kojima su ugrožena ili nisu garantovana ljudska prava. Da ne postoje aktivnosti uključivanja NVO i medija, pa nekada javnog pritiska koji je potpuno legitiman, vjerujem da bi situacije zaista bila više zabrinjavajuća. Pojedincima prođu godine zalaganja za neko ljudsko pravo koje je garantovano Ustavom, i mi po prirodi stvari nikada ne možemo biti zadovoljni odnosmom države, niti je na kraju krajeva naša uloga da budemo. Naravno sve pozitivno valja istaći i zbog toga bih istakla da je veliki dio zakonskih rješenja jeste u proteklom periodu donesen. Međutim, mora se garantovati primjena dobrih zakona, promjena onih rješenja koja nisu dobra i koje su diskriminirajuća, a na koja ukazuju i međunarodna tijela i organizacije osoba s invaliditetom i medijima”, zaključila je Vujačić.
Izvor: www.radiokotor.info
Radović: Viza za Tokio nagrada za višegodišnji sistematski rad
Plasman na Paraolimpijske igre u Tokiju nagrada je za višegodišnji naporan sistematski rad i potvrda velikih rezultata i medalja tokom četvorogodišnjeg kvalifikacionog ciklusa, kazao je stonoteniser Filip Radović.
Radović je u intervjuu agenciji MINA kazao da je put do Tokija bio izuzetno težak, navodeći da je plasman izboren u izuzetnoj konkurenciji i poslije mnogo pobjeda i odigranih turnira.
„U kategoriji S10 je puno dobrih igrača, a igra se mnogo turnira. Samo jedan kiks može da upropasti višemjesečni rad i prethodne dobre rezultate, jer samo pet stonotenisera sa Svjetske rang liste može izboriti direktan plasman u Tokio“, rekao je Radović.
Govoreći o surovom, gotovo četvorogodišnjem kvalifikacionom ciklusu, tvorac prvog istorijskog rezultata crnogorskog paraolimpijskog pokreta kazao je da je, iako je od početka bio među prvih pet, u jednom momentu doveo u pitanje olimpijsku vizu.
„Pomogla mi je malo i pandemija koronavirusa, zbog koje su posljednja tri kvalifikaciona turnira otkazana. Podvučena je crta i najboljih pet u tom trenutku, među kojima sam bio i ja, plasirali su se u Tokio. Nadao sam se plasmanu jer sam posljednju godinu igrao na visokom nivou“, rekao je Radović.
On smatra da je još rano govoriti o rezultatu, ali da je izvjesno da ima kvalitet za visok plasman.
„Izvjesno je da imam kvalitet i to potvrđuje treće mjesto na Svjetskoj rang listi. Još je rano da se priča o rezultatu, moj cilj je da se spremim što bolje i da odem u Tokio što spremniji, nadam se da će rezultat doći“, rekao je Radović.
On je istakao da je koronavirus napravio ozbiljne probleme svjetskom sportu i uslovio odgađanje svih para stonoteniskih turnira do januara.
„Nije poznat ni plan i program za sljedeću godinu, ali se nagovještava da će turnira biti od januara. U konsultaciji sa trenerom izabraću određene turnire na kojima ću učestvovati. Iako sam kvalifikovan, veoma je bitno da zadržim treće mjesto zbog žrijeba na Paraolimpijskim igrama“, rekao je Radović.
On očekuje da plasman u Tokio izbori i Luka Bakić, čime bi Crna Gora dobila priliku da se kao ekipa bori za medalju.
„Šanse su dosta realne, učestvovaće na Viner turniru, koji će okupiti igrače koji nijesu izborili olimpijsku vizu. Bakić ima kvalitet, vjerujem u njega i nadam se da ćemo zajedno i u ekipnoj konkurenciji nastupiti u Tokiju“, rekao je Radović.
Radović je donio prvu veliku medalju, evropsku bronzu, 2015. godine u danaskom Vejleu.
Isti rezultat ponovio je i dvije godine kasnije na Evropskom prvenstvu u Laškom, dok se prošle godine popeo stepenicu više na šampionatu Evrope u Helsingborgu, na kome je i predvodio reprezentaciju, u kojoj su još bili Bakić i Dejan Bašanović, do prve ekipne medalje.
„U Vejleu našao sam se na postolju kao veliko iznenađenje, jer sam došao na turnir kao potpuni autsajder, sa svega 15 godina. Napravio sam veliko iznenađenje na tom turniru, pobijedio sam neke igrače koji su u tom momentu bili dosta kvalitetniji od mene“, rekao je Radović.
Prema njegovim riječima, na naredna dva šampionata Evrope u Laškom i posebno u Helsingborgu, nije više bio iznenađenje već direktni konkurent za medalju.
„Za taj period napravio sam veliki napredak u igri. Od dječaka od 15 godina postao sam jedan od najboljih u klasi S10. Na narednim šampionatima, pogotovo evropskim, biću jedan od glavnih kandidata za medalje“, kazao je Radović.
On je istakao da je tokom karijere imao prilike da trenira sa dvojicom vrhunskih trenera – Čedomirom Damjanovićem i Nikolaem Lupuleskuom.
„Prve stonoteniske korake napravio sam u stonoteniskom klubu Lovćen, kod trenera Čedomira Damjanovića. Radio sam sa njim sedam godina i napravio veliki napredak u igri. Slijedi prelazak u Uzdin i nastavak rada sa jednim od najboljih trenera sa prostora bivše Jugoslavije, Nikolajem Lupuleskupom. On je najzaslužniji za rezultate koje sam ostvario do sada“, kazao je Radović.
On je istakao da u cilju što bolje pripreme za Tokio igra Super ligu Srbije u dresu Banata iz Zrenjanina, koji je prošle godine bio prvak Srbije.
„Dobro smo otvorili sezonu i imamo maksimalan učinak. Ove godine će biti nešto teže da se odbrani titula, jer je Crvena zvezda znatno pojačana. Ima tri olimpijca. Da ćemo sve od sebe da opravdamo očekivanja i ponovo osvojimo titulu“, rekao je Radović.
Radović je, osim odličja sa šampionata Evrope, u prošloj godini ponovio rezultat iz Đenove 2017. i ponovo bio zlatni na Evropskim igrama mladih paraolimpijaca u Lahtiju, u konkurenciji igrača do 23 godine.
Osvajao je i medalje na mastersima u Linjanu, Laškom i Lahtiju, a 2020. godinu počeo je trofejom u Aleksandriji.
Izvor: www.mina.news